arrow up
Ж | Ž
Pretraga
Close this search box.
Ж | Ž

Godišnjica brutalnog ustaškog ubistva 150 nedužnih i srpskog slikara Save Šumanovića

Sava Šumanović nema svoj grob. Počiva u jednoj od zajedničkih grobnica među hiljadama sremskih Srba, biranih za streljanje po ugledu među komšijama, po dobrom obrazovanju, po stvaralačkoj vrednosti, po pripadnosti veri. Danas je godišnjica brutalnog ubistva Save Šumanovića, jednog od najistaknutijih srpskih i jugoslovenskih slikara 20. vijeka. U Sremskoj Mitrovici, u noći između 29. i 30. avgusta, na prostoru uz staro pravoslavno groblje, mučeničku smrt je našlo oko 150 nedužnih muškaraca, žena i dece iz Šida, među kojima i četrdesetogodišnji slikar Sava Šumanović. Ustaške vlasti HDH su na tom mestu, tokom Drugog svetskog rata, sistematski i planski ubile više hiljada nedužnih civila, a najviše žrtava bilo je upravo tokom avgusta

Godišnjica brutalnog ustaškog ubistva 150 nedužnih i srpskog slikara Save Šumanovića

Sava Šumanović nema svoj grob. Počiva u jednoj od zajedničkih grobnica među hiljadama sremskih Srba, biranih za streljanje po ugledu među komšijama, po dobrom obrazovanju, po stvaralačkoj vrednosti, po pripadnosti veri. Danas je godišnjica brutalnog ubistva Save Šumanovića, jednog od najistaknutijih srpskih i jugoslovenskih slikara 20. vijeka. U Sremskoj Mitrovici, u noći između 29. i 30. avgusta, na prostoru uz staro pravoslavno groblje, mučeničku smrt je našlo oko 150 nedužnih muškaraca, žena i dece iz Šida, među kojima i četrdesetogodišnji slikar Sava Šumanović. Ustaške vlasti HDH su na tom mestu, tokom Drugog svetskog rata, sistematski i planski ubile više hiljada nedužnih civila, a najviše žrtava bilo je upravo tokom avgusta

U Šidu služen parastos Jovanu Šumanoviću i Šiđanima učesnicima Prvog svetskog rata

Šid je u Prvom svetskom ratu oslobođen na dan Svetog Arsenija Sremca, 10. novembra 1918. godine kad je iz Sremske Mitrovice u Šid ujahao konjički odred Četvrtog pešadijskog puka Drinske divizije vojske Kraljevine Srbije pod komandom kapetana Aleksića. Pre toga je u Šidu, kao i u ostalim krajevima Austo-ugarske gde su Srbi činili većinu, formirano Narodno veće, kao privremeni organ vlasti. Predsednik Veća  bio je apotekar i zemljoposednik Jovan Šumanović, magistar farmacije, iz čuvene porodice Šumanovića, rođen u Šidu 1873. godine od oca Svetozara i majke Katarine, gde se 1930. i upokojio. Svu svoju imovinu, kuću i zemlju, zaveštao je Srpskoj kraljevskoj akademiji (sadašnjoj SANU) u Beogradu. Oko 40 Srba

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

“Sjećam se dobro i nikad neću zaboraviti 14. maj 1942.”

Iz knjige Svjedočanstva genocida u NDH 1941-1945. Đure Zatezala