arrow up
Ж | Ž
Pretraga
Close this search box.
Ж | Ž

KO DANAS PLjUJE PO PREKODRINSKIM SRBIMA?

Jasna je i nedvosmislena činjenica da su Srbi prečani činili većinsku udarnu snagu u konačnom proboju Solunskog fronta i oslobođenju, a među njima je bilo 37% Srba sa „čudnim prekodrinskim prezimenima“. Piše: Ranko Radelić Onomad se na internet portalima pojavio tekst KO DANAS PLjUJE PO SENIMA VITEŠKOG KRALjA, čiji je autor izvjesni Rade Velizarov Erac, sa staništem, kako sam navodi – „srez Kraljevski“. Tekst je uglavnom korektan i na više od 90 procenata njegovog sadržaja se ne može staviti ozbiljna primjedba, a sa velikim dijelom sadržaja koji čine opšte i široko poznate činjenice o istorijskoj ulozi Aleksandra Karađorđevića u 1. svetskom ratu se možemo složiti. Tekstopisac u nekoliko navrata sugeriše

Kraljevina SHS

Prva decenija zajedničkog života: Kako su Srbi i Hrvati upoznali demokratiju

Život pod zajedničkim državnim krovom Srbi i Hrvati su otpočeli 1. decembra 1918. Kraj poslednje ratne godine nije bio samo značajna prekretnica za ta dva naroda već i za ceo svet. Završetak Prvog svetskog rata označio je kraj jednog istorijskog doba i početak novog vremena. Sa starim dobom nestala su tri velika carstva – nemačko, austrougarsko i rusko. Novo vreme iznedrilo je mlade nacionalne države među kojima je bila i Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca. U pitanju je bila velika nacionalna revolucija sprovedena u znaku „narodnog jedinstva”, proces suprotstavljen inerciji usitnjavanja i „balkanizacije” prostora okupljenog u granicama novonastale države. Jugoslovensko ujedinjenje izvedeno je sa zakašnjenjem. Povezani istovetnim južnoslovenskim etnicitetom Srbi

Šetnja u „U slavu Draži“ 12. maja u Beogradu

Pokret obnove Kraljevine Srbije pozvao je građane na monarhističku i antifašističku šetnju „U slavu Draži!“, koja će se održati u nedelju, 12. maja, u 12 časova, u centru Beograda. Kako se navodi u saopštenju, šetnja će okupiti zagovornike obnove Kraljevine Srbije, kao i poštovaoce generala Dragoljuba Draže Mihailovića. U šetnji će uzeti učešće veliki broj naših intelektualaca među kojima su akademik Matija Bećković, Leon Kojen, Olgica Batić, istoričari Bojan Dimitrijević, Nemanja Dević, Kosta Mikolić i Srđan Cvetković, Milan Veruović, bivši fudbaler Dušan Savić i drugi, ističe se u saopštenju. Skup počinje tačno u podne, ispred Delijske česme u Knez Mihajlovoj ulici, gde će, kako se navodi, biti iznete činjenice i

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

“Sjećam se dobro i nikad neću zaboraviti 14. maj 1942.”

Iz knjige Svjedočanstva genocida u NDH 1941-1945. Đure Zatezala