arrow up
Ж | Ž
Pretraga
Close this search box.
Ж | Ž

Potresno svjedočenje Mane Bobića o zločinu u Mlakvi (Lika) 6. avgusta 1941. godine (VIDEO)

Dana 6. avgusta 1941. godine oružane snage NDH (ustaše i naoružani civili iz Kosinja, Perušića i Pazarišta), odveli su od svojih kuća više stotina srpskih civila u zaseok Kosu i tu ih ubili spaljivanjem u kući, štaglju i pecani Jove Glumičića. Tada je ubijeno 286 stanovnika Mlakve, od koji je 122 bilo djece do 15 godina starosti. PRIREDIO: Đorđe Pražić Iz ustaškog vatrenog pakla spasilo se troje mlađih osoba: Nevenka Glumičić, Mane Bobić i Mane Mileusnić. Poslije Drugog svjetskog rata Mane Bobić je živio u Engleskoj, gdje se i oženio. Prvi i poslednji put posjetio je svoju rodnu Mlakvu 18. avgusta 1988. godine, kada je kod Branka Cvijanovića i Stevana

Hrvatski napadi na JNA 1991. godine

U septembru 1991. godine, hrvatske paravojne snage i naoružani civili napali su kasarne i ostale objekte Jugoslovenske narodne armije stacionirane u Hrvatskoj. Najžešći napad je usledio nakon što su iz jedinica JNA otpušteni vojnici najobučenije septembarske generacije vojnika i mornara na odsluženju vojnog roka. Hrvatska vlast je već 27. 12 .1990. godine napravila plan napada na objekte JNA, pod nazivom „Zarobiti vojarne”. Operacionalizacija tog plana predviđala je oružane napade na kasarne sa već spremnih 60.000 naoružanih i obučenih ljudi uz propagandno dokazivanje svetu da je Hrvatska napadnuta, kako bi Hrvati dobili moralno i političko opravdanje i podršku za oružanu secesiju. U planu je procenjeno da će sva borbena tehnika JNA

Đorđe Pražić: Spisak srpskih žrtava rata na području opštine Gospić u vremenu avgust – decembar 1991.

Spisak srpskih žrtava rata na području opštine Gospić u vremenu  avgust – decembar 1991. 1.BAČIĆ NIKOLA (v), 2. BAJIĆ MANE 1925, 3.BANjEGLAV Miloša TODOR 1950,  4. BARAĆ Ilije DANICA 21.03.1923, 5. BARAĆ Miće RADOVAN rođ. 01.06.1951, 6. BASARIĆ Jove DUŠAN 18.10.1945 (v), 7. BASARIĆ Đure DUŠAN 25.04.1930 (v), 8. BEGIĆ ANKICA, 9. BJEGOVIĆ Jovana ĐURAĐ 14.07.1931, 10. BOGIĆ Miloša JOVO 1935, 11. BOGIĆ Ilije JOVO 1946, 12. BOGIĆ RADE, 13. BOŽOVIĆ Milene ĐORĐE 16.09.1954. (v), 14. BULj Jove DANE 17.02.1937, 15. BUNČIĆ SLAVKO 1947, 16. BURSAĆ ANICA 1920, 17. CICOVIĆ Branka JOVO 07.07.1949. (v), 18. ČUBELIĆ Ante MILE 1941, 19. ČUBRILO Nikole BOGDAN 1927, 20. ĆOPIĆ PAJO 1935, 21. DELIĆ Đure

Tri razglednice iz Gospića

Davor i Snežana su sa djecom otišli kod prijatelja na doček nove godine u jedan stan kod „Arene“ na Novom Beogradu. Dušan je u novogodišnjoj noći ostao sam mjenjajući kanale na televiziji. Volio je narodnu muziku ali su mu već dosadili isti spletovi narodnih pjesama koji se već nekoliko godina ponavljaju na televizijama za novogodišnji program. Piše: Đorđe Pražić Sve je isto osim haljina pjevačica koje su svake godine kraće i sa većim razrezima,  naročito kod onih slabijih pjevačkih sposobnosti. Zaspao je sat vremena prije ponoći. Instiktivno se trgao na eksplozije petardi što su ih djeca bacala po naselju.  Ponovo je utonuo u san i narednog  jutra se probudio oko

Potresno svjedočenje Mane Bobića o zločinu u Mlakvi (Lika) 6. avgusta 1941. godine (VIDEO)

Dana 6. avgusta 1941. godine oružane snage NDH (ustaše i naoružani civili iz Kosinja, Perušića i Pazarišta), odveli su od svojih kuća više stotina srpskih civila u zaseok Kosu i tu ih ubili spaljivanjem u kući, štaglju i pecani Jove Glumičića. Tada je ubijeno 286 stanovnika Mlakve, od koji je 122 bilo djece do 15 godina starosti. PRIREDIO: Đorđe Pražić Iz ustaškog vatrenog pakla spasilo se troje mlađih osoba: Nevenka Glumičić, Mane Bobić i Mane Mileusnić. Poslije Drugog svjetskog rata Mane Bobić je živio u Engleskoj, gdje se i oženio. Prvi i poslednji put posjetio je svoju rodnu Mlakvu 18. avgusta 1988. godine, kada je kod Branka Cvijanovića i Stevana

Hrvatski napadi na JNA 1991. godine

Pre trideset i jednu godinu, u septembru 1991. godine, hrvatske paravojne snage i naoružani civili napali su kasarne i ostale objekte Jugoslovenske narodne armije stacionirane u Hrvatskoj. Najžešći napad je usledio nakon što su iz jedinica JNA otpušteni vojnici najobučenije septembarske generacije vojnika i mornara na odsluženju vojnog roka. Hrvatska vlast je već 27. 12 .1990. godine napravila plan napada na objekte JNA, pod nazivom „Zarobiti vojarne”. Operacionalizacija tog plana predviđala je oružane napade na kasarne sa već spremnih 60.000 naoružanih i obučenih ljudi uz propagandno dokazivanje svetu da je Hrvatska napadnuta, kako bi Hrvati dobili moralno i političko opravdanje i podršku za oružanu secesiju. U planu je procenjeno da

Đorđe Pražić: GUBICI STANOVNIŠTVA KOSINjA U DRUGOM SVJETSKOM RATU

Uvod Prirodne ljepote Kosinjske doline nekada su bile karakteristične po velikom broju sela i zaseoka punih stanovnika koji su vredno radili i bavili se stočarstvom i poljoprivredom. Iz kosinjskih domova često bi se čula pjesma sa prela i ostalih druženja. Kosinj je dugo bio opština sa središtem u Gornjem Kosinju. Danas je broj stanovnika Kosinja, a posebno mladih veoma mali, što  ukazuje na postepeno gašenje preostalih mjesta. Posebno je to aktuelno u ovom trenutku kada se planira iseljavanje stanovništva sela Mlakva, Gornji Kosinj i nekoliko zaselaka za potrebe HES Kosinj. U ovom radu obradiće se gubici stanovništva Kosinja u vrijeme Drugog svjetskog rata 1941-1945. Brojčani pokazatelji o žrtvama, mogu poslužiti

Epska bitka Srbina iz Like: Spasava zemne ostatke ustaških žrtava – pre velikog potopa

Tri srpska i tri hrvatska sela u Lici, u dolini podno Velebita, kuće, crkve i grobove, potopiće akumulaciono jezero. Dok katolička crkva vodi uzaludnu kampanju kako bi spasila imovinu, jedan Srbin spasava kosti svojih sunarodnika koje su ustaše bacile u jame, ali i tela američkih avijatičara, koje su ubili meštani Hrvati. Autor: Senka Miloš Kosinj, tako se zove dolina između Gospića i Otočca, kroz koju protiče reka Lika, na jednoj obali su hrvatska, a na drugoj srpska sela, Mlakva, Gradina i Poljan. O izgradnji brane govori se još od 1912. godine, a priprema za realizaciju projekta oko koga se ovih dana digla bura u Hrvatskoj počela je 2010. godine. Srbin

Đorđe Pražić: ZLOUPOTREBA SAMOUBISTVA ADMIRALA BAROVIĆA

Već trideset godina u prizemne političke svrhe, traje propagandna zloupotreba samoubistva kontraadmirala Vladimira Barovića, jednog od omiljenih i poštovanih oficira u JRM. Kontraadmiral Vladimir Barović izvršio je samoubistvo 29. septembra 1991. godine, u kancelariji Komande Vojnopomorskog uporišta Vis. Tih dana trebao je da primi dužnost načelnika štaba Komande Vojnopomorske oblasti (KVPO) a na Vis je došao sa dužnosti komandanta 5. Vojnopomorskog sektora (VPS) Pula. Prethodni načelnik štaba KVPO kontraadmiral Fridrih Moreti je na vlastiti zahtjev otišao u penziju a u otvorenom pismu u dnevnom listu „Slobodna Dalmacija“ optužio je JRM (JNA) za agresiju i zločin prema Hrvatskoj. Kontraadmiral Barović je imao dobar profesionalni ugled među pripadnicima JRM. U svom oproštajnom

Đorđe Pražić: Spisak srpskih žrtava rata na području opštine Gospić u vremenu avgust – decembar 1991.

Spisak srpskih žrtava rata na području opštine Gospić u vremenu  avgust – decembar 1991. 1.BAČIĆ NIKOLA (v), 2. BAJIĆ MANE 1925, 3.BANjEGLAV Miloša TODOR 1950, 4. BARAĆ Ilije DANICA 21.03.1923, 5. BARAĆ Miće RADOVAN rođ. 01.06.1951, 6. BASARIĆ Jove DUŠAN 18.10.1945 (v), 7. BASARIĆ Đure DUŠAN 25.04.1930 (v), 8. BEGIĆ ANKICA, 9. BJEGOVIĆ Jovana ĐURAĐ 14.07.1931, 10. BOGIĆ Miloša JOVO 1935, 11. BOGIĆ Ilije JOVO 1946, 12. BOGIĆ RADE, 13. BOŽOVIĆ Milene ĐORĐE 16.09.1954. (v), 14. BULj Jove DANE 17.02.1937, 15. BUNČIĆ SLAVKO 1947, 16. BURSAĆ ANICA 1920, 17. CICOVIĆ Branka JOVO 07.07.1949. (v), 18. ČUBELIĆ Ante MILE 1941, 19. ČUBRILO Nikole BOGDAN 1927, 20. ĆOPIĆ PAJO 1935, 21. DELIĆ Đure MILAN 

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

“Sjećam se dobro i nikad neću zaboraviti 14. maj 1942.”

Iz knjige Svjedočanstva genocida u NDH 1941-1945. Đure Zatezala