Sutra se navršavaju 102 godine od potpisivanja Krfske deklaracije o stvaranju zajedničke države Srba, Hrvata i Slovenaca.
Krfska deklaracija je potpisana 20.07.1917. na Krfskoj konferenciji. Potppisnici su bili Nikola Pašić i Ante Trumbić.
Krfsku deklaraciju su 20. maja 1917. godine na grčkom ostrvu Krf potpisali premijer Srbije Nikola Pašić i Ante Trumbić, predsjednik Jugoslovenskog odbora sa sjedištem u Londonu, koji je predstavljao Slovence, Hrvate i Srbe pod austrougarskom vlašću, a odredbe iz te deklaracije prihvatio je i Crnogorski odbor za narodno ujedinjenje.
Deklaracijom su južnoslovenski narodi u Austrougarskoj zatražili ujedinjenje sa Kraljevinom Srbijom u zajedničku državu pod nazivom Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca, na čelu sa dinastijom Karađorđevića.
Srbi, Hrvati i Slovenci označeni su kao troimeni narod u tekstu deklaracije, koja je garantovala ravnopravnost imena, simbola, pisama i vjeroispovjesti “pravoslavne, rimokatoličke i muhamedanske”.
U tekstu se ističe da bi ujedinjeni narod Srba, Hrvata i Slovenaca sastavljao državu koja bi brojala oko 12 miliona državljana, a bila bi garancija narodne nezavisnosti i svestranog narodnog kulturnog napretka, jak bedem protiv germanskog nadiranja, nerazlučni saveznik svih onih kulturnih naroda i država koje su istakle princip prava i slobode naroda i princip međunarodne pravde i dostojan član nove međunarodne zajednice.
Konferencija na Krfu trajala je od 15. juna do 20. jula 1917. godine, a najveći dio rasprave bio je posvećen pitanju uređenja države, o čijim osnovama su se najviše razmimoilazili stavovi dvije delegacije.
Na kraju je zaključeno da će o uređenju buduće države odlučiti Ustavotvorna skupština nakon ujedinjenja kvalifikovanom većinom.
Krfska deklaracija nije bila obavezujući pravni akt, ali je imala politički i moralni značaj.
Srpska vojska je sa francuskim saveznicima probila Solunski front u septembru 1918. godine, a 1. decembra je proglašena Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca.
U selu Čavaš u Popovom polju služen je parastos za 101 žrtvu ustaškog zločina iz 1941. godine, kada su žene, starci i djeca na svirep način ubijeni i bačeni u
Kad se vukovi ostrve na stado stradaju ovce s kraja. Nikad one uz pastira ili sredine. Piše Željko Kresojević Hije me bilo u Ivanović jarku skoro pa četrdeset godina. Ljeto
Popis 10.502 žrtve
Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.