arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Pogledajte FILM: Stradanje i vaskrsenje livanjskih Srba

Pozivamo vas da odgledate dokumentarni film Stradanje i vaskrsenje livanjskh Srba, autora đakona Radomira Vrućinića. Film je sniman u Livanjskom polju tokom 2018. godine, a sadrži i razgovore sa mnogim akterima koji su živi svedoci ili istraživači istine o stradanju livanjskih Srba. Ulaskom nemačkih trupa u Zagreb, 10. aprila 1941. godine proglašena je Nezavisna Država Hrvatska pod vođstvom Ante Pavelića i ustaškog pokreta. Već tokom aprila, vlasti NDH donose rasne zakone, kojima se Srbi, Jevreji i druge nehrvatske zajednice stavljaju van zakona. Sa proglašenjem NDH, dolazi i do uspostave ustaške vlasti u Livnu i okolini. Ubistva su počela već 6. juna 1941. godine, kada je u jamu bačen Gubinski sveštenik

Priča za sva vremena – Jama

Ovo nije priča za svačiji stomak. Ali je za svačije srce. Priča je ovo koju ne zna mnogo ljudi. A stara je skoro osamdeset godina i pred vama je ne zbog jubileja. Već zbog… srca. Ona počinje u Livanjskom polju. Jugozapad Bosne, negde između Dinare i Golije, kad gledate jug i sever, odnosno između Tušnice i Šatora kad gledate istok i zapad. M? Nisu nas na geografiji učili gde je šta? Dobro, da probamo onda ovako. Baka mi je rođena na pravoslavni praznik Ognjena Marija. Išao sam u školu Ivan Goran Kovačić. Naizgled, nema to nikakve veze jedno s drugim, osim što je svoje najpoznatije delo, o ustaškim zločinima, “Jama”,

Gospava Cijetić, udata Bošković, zvana Prndža: "Da prostiš, ja sam bila u drugom stanju kad me bacilo u jamu..."

Prndža

I ovaj zapis datira iz ljeta 1990. godine. Život joj je ponajviše prošao u samotinji i čamotinji. Sad samuje u Čaprazlijama. Suva kao grana i laka kao perce, a još se ne povija pod bremenom od sedamdeset i pet godina. Živi od dolaska do dolaska sina kojeg je život odavde ispod Drine odveo i udaljio. Krivo joj što unuka ne može češće viđati, ali se ne žali — navikla na patnju i odricanje. Dok govori, stalno je zagledana nekud u daljinu, dolje niz Livanjsko polje, niz samo njoj znane i vidljive drumove niz koje su toliki njeni, dragi i bliski, nepovratno otišli i nestali u krvavim tminama i životnim magluštinama:

MARKO – MARKICA BOŠKOVIĆ

Osveta Marka Boškovića

Ono što ustaškim pokoljima u livanjskom kraju daje posebnu težinu i tragičnost jeste činjenica da je među žrtvama bilo ponajviše djece. Mnoge porodice su zatrvene do posljednjeg izdanka, a u onima u kojima je neko od roditelja i uspio nekim čudom da se spasi, obično se vraćao u prazan dom. Svi oni koji su poslije svega ipak smogli snage da iznova založe ugašena ognjišta, da iznova sviju porodična gnijezda, obično su, iz velike tuge i želje da izgubljenoj djeci barem ime ne pogine, a možda i iz nekog očajničkog prkosa i inata, spominjali i ponavljali imena poginulih. Tako su djeca koja su se kasnije rađala po pravilu dobijala imena onih

DUŠAN NINKOVIĆ: prošao kroz pakao jame Bikuše

Puče kundak a ne kičma

Već sutradan, nakon prvih ustaničkih pušaka ispaljenih 27. jula 1941. godine u Crnom Lugu, iz Livna se uputila ustaška kaznena ekspedicija da nauči pameti drznike koji ne haju za silu i oružje Nezavisne države Hrvatske, koji ne zarezuju poglavnikove naredbe o vraćanju oružja i vojne opreme. Ustanici su se nadali odmazdi i ustašama pripremili lijep doček. Nakon višesatne borbe ustanici su zaplijenili jedan autobus kojim su se ustaše dovezle, a bez limuzine je ostao i logornik Urumović koji ih je predvodio. Sa više ranjenih i bez desetak koji su zauvijek ostali na bojnom polju kaznena ekspedicija je pobjegla natrag put Čelebića i Livna, čvrsto riješena da odmah pristupi ostvarenju paklenog

Najava: Sveta Arhijerejska Liturgija i doček Časnog Krsta u Livnu

Dar Njegove Svetosti Patrijarha srpskog gospodina Irineja, Časni Krst osveštan u Jerusalimu i celivan usnama hiljada vernika od Beograda, preko Jadovna, Jasenovca, Gazimestana, Ostroga, Bara i mnogih svetinja, svečano će biti uručen Spomen-kapeli Svete Velikomučenice Marine u Livnu u spomen stradalim livanjskim Srbima. Arhijerejska liturgija, koju služi Njegovo Preosveštenstvo Episkop bihaćko-petrovački Gospodin Sergije sa sveštenstvom, i primopredaja Časnog Krsta i Plaštanice iz Svete ruske zemlje, služiće se u Livnu. Nedelja 3. novembra 2019. godine u 9 časova. Neka nas životvorni Časni Krst sabere na zajedničku molitvu! Izvor: Ognjena Marija Livanjska

U Brčkom promovisana knjiga ”Ognjena Marija Livanjska”

Knjiga Buda Simonovića, Ognjena Marija livanjska, koja je najkompletniji prikaz stradanja Srba Livanjskog polja 1941. godine, preneto čitalaštvu kroz autentična svedočenja preživelih stradalnika, doživela je sedam izdanja. I posle 28 godina od svoje prve promocije, ona i dalje budi pažnju javnosti. Zato je, nakon više promocija u Srbiji, Republici Srpskoj, Crnoj Gori, ali i u Londonu, predstavljena i brčanskoj publici. U subotu, 28. septembra 2019, nakon večernje službe u crkvi Svete Velikomučenice Nedelje, na Merajama, u sali parohijskog doma, sa blagoslovom protojereja-stavrofora očeva Miodraga Tošića i  Željka Đurice, održana je promocija knjige Buda Simonovića, Ognjena Marija livanjska. Organizatori promocije, Udruženje Ognjena Marija Livanjska iz Beograda i Zavičajno udruženje Krajišnika „Gora“

Postavljanje Časnog krsta na jami Ravni Dolac

Mi, potomci i poštovaoci žrtava Pokolja, iz udruženja Ognjena Marija Livanjska i Jadovno 1941, poslije 28. godina uznijeli smo Časni krst kozijim stazama i održali pomen za postradale tog krvavog dana na Ognjenu Mariju 1941 godine. Vezane vijesti: Sandra Blagić: Časni krst na Dinari

Pomen povodom 78 godina od ustaškog pokolja 1.600 Srba u Livanjskom polju

U Livnu je danas služena Sveta liturgija u Spomen kapeli-kosturnici povodom obilježavanja 78 godina od kada su ustaše pobile 1.600 Srba u Livanjskom polju. Paroh livanjski Predrag Crepulja rekao je Srni da je na današnji dan, na praznik Svete Ognjene Marije, prije 78 godina pobijeno 1.600 Srba sa područja Livna. – Na području Livna te strašne 1941. godine stradalo je 1.600 Srba, od toga ispod 18 godina 673, a od toga broja 248 tek rođene djece i djece do šest godina – istakao je paroh Crepulja. Paroh livanjski je naveo da su samo 13 muškaraca i jedna žena priživjeli u Ravnom docu na dnu jame 40 dana. – Godine 1941. pobijeni

U Beogradu i Novom Sadu služeni parastosi stradalim Livanjskim Srbima

Nakon 78 godina od velikih stradanja koja su zadesila srpski narod Livna i Livanjskog polja, kao i 27 godina od početka stradanja u poslednjem građanskom ratu, Livanjski Srbi počeli su sa okupljanjima tokom kojih se sećaju svojih mučenički postradalih predaka. U subotu 27. jula, u crkvi Sv. Kirila i Metodija na Telepu u Novom Sadu, okupili su se livnjaci koji žive u Novom Sadu i okolini. Molitveno sećanje predvodio je otac Vilimir Vrućinić. Sledećeg dana, u nedelju 28. jula, služen je parastos za sve postradale u hramu Sv. Marka u Beogradu. Pred 50-ak okupljenih Livnjaka i njihovih potomaka, bogosluženje je predvodio otac Mirko Jamedžija, bivši paroh livanjski. U svojoj besedi,

jadovno_2013-frontal-01-svijece.jpg

Najava: Molitveno sećanje na ubijene Livanjske Srbe

Potomci i poštovaoci livanjskih Srba, koje su ustaše surovo pobile leta 1941. godine, pomoliće se za njihove duše i ove, 2019. godine, u više mesta u Srbiji, Republici Srpskoj i Federaciji BiH. Zlog leta 1941. godine, žene i deca su živi bacani u jame Dinare, Staretine, Tušnice, Kamešnice…, muškaraci su pobijeni kod sela Prolog, nejač sela Čelebić pobijena je u seoskoj školi, a ubijani su i na livadi Trnovac, na području Kupresa…. Preko 1600 civilnih žrtava, od tek rođenih do u starosti onemoćalih nestalo je tih dana, oko Ognjene Marije. Nestale su zauvek cele srpske porodice, a u nekim selima od toga dana sve do danas više nema ni jednog

Zločini nad Srbima Livanjskog polja, 28. jula – 3. avgusta 1941.

Pokolj u šumi Koprivnici bio je krvavi uvod u masovne pokolje koji će se dogoditi do kraja jula 1941. godine na dvadeset gubilišta u okolini Livna, koja su do sada utvrđena. Ustaše su uporno tvrdile da Srbe proteruju u Srbiju, a egzekucije su vršile najčešće noću, sve do masovnih pokolja koje su izvršili 29. i 30. jula. Kada je, nažalost kasno, Srbima postalo jasno da je počelo njihovo istrebljenje, više nije bilo mogućnosti za ozbiljniji i organizovani otpor jer su već bili razoružani, a oni koji bi otpor mogli organizovati bili su pobijeni. Dana 28. jula ustaše su poklale Srbe koji su se lečili u livanjskoj bolnici. Istog dana u

ognjena_marija_livanjska.jpg

Šušanovići

Pošto se Cvijo Pajčin odmetnuo u planinu početkom maja 1941. godine i zaratio protivu ustaške vlasti, ustaše su nerado zalazile u Sajković i druga srpska sela. I kad bi krenuli, bile su to pojačane jedinice, uglavnom motorizovane i do zuba naoružane. Znali su dobro kako su zadužili ovog ponosnog i tvrdoglavog Dinarca, da on preskupo drži glavu i da je neće dati bez zamjene i krvi do koljena. To što on jedan ne zarezuje ustašku vlast i nije ih toliko brinulo koliko činjenica da je on iz dana u dan izrastao među srpskim življem — i ne samo među srpskim — u legendu i simbol nepokora i slobodarstva. O ovom

Otvorena izložba o Livanjskim Srbima u Subotici

U prostorijama Srpskog kulturnog centra „Sveti Sava“ u Subotici, 16. maja t.g. otvorena je ižložba „Srbi Livanjskog polja-tragovi kroz vekove“, autora prof dr Veljka Đurića Mišine i dr Radovana Pilipovića. Izložbu je otvorio Duško Ćutilo, direktor Pokrajinskog fonda za pomoć izbeglim i raseljenim licima. U okviru svečanosti otvaranja izložbe održana je promocija knjige Buda Simonovića Ognjena Marija livanjska. Pored autora, Buda Simonovića, o stradanju livanjskih Srba u prvim mesecima od proglašenja Nezavisne Države Hrvatske, pored autora, govorili su i Bojan Arbutina i Slobodan Vučinić, a Đurđica Popović je pročitala deo iz knjige. U umetničkom delu programa učestvovale su učenice Pravno-pravne škole iz Beograda. Brojna publika je sa pažnjom slušala o

prebilovci-kosti.jpg

Ilija Šakota, zaboravljeni je srpski heroj

Iz jame Bivolje brdo, u decembru 1990. godine, izvađene su kosti velikog broja nevino postradalih Srba, koji su u nju živi gurnuti u toku ljeta 1941. Uz kosti su pronađeni i djelovi odjeće i obuće kao i lični predmeti mučenika, ali i zarđali ostaci jedne puške sa municijom. Puška je pripadala ustaši- jamaru Mehi Deliću. Meho je sa drugim ustašama, u Vidovdanskoj noći, pod svjetlom baterija i kamionskih farova, u ponor jame dubok 40 metara, gurao svoje srpske komšije. Na redu su bili Srbi iz sela Kozica kod Stoca, njih oko 120, na prevaru i časnu komšijsku reč pohvatani, zatvoreni i mučeni u Duvanskoj stanici u Domanovićima. Nisu svi očajavali. U toku

NAJNOVIJE VIJESTI

ZVIJEZDA I KRST U IVANOVIĆ JARKU

Kad se vukovi ostrve na stado stradaju ovce s kraja. Nikad one uz pastira ili sredine. Piše Željko Kresojević Hije me bilo u Ivanović jarku skoro pa četrdeset godina. Ljeto

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.