arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
Nedeljko Mitrović Foto: SRNA

Mitrović: Dejtonskim sporazumom srpski narod dobio državu

Predsjednik Republičke organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Nedeljko Mitrović ističe da Dejtonski mirovni sporazum ima poseban značaj za srpski narod jer je po prvi put dobio nacionalnu državu na ovim prostorima – Republiku Srpsku. “Cilj svih budućih generacija vlasti u Republici Srpskoj trebalo bi da bude da se Srpskoj obezbijedi samostalnost, a ako to nije moguće, da se vratimo na izvorni Dejtonski sporazum, kako bi se Srpskoj vratile sve nezakonito oduzete nadležnosti”, rekao je Mitrović Srni povodom 22 godine od parafiranja Dejtonskog mirovnog sporazuma. Mitrović je naveo da se na izvorni Dejtonskim sporazum treba vratiti odlukom Narodne skupštine Republike Srpske ili referendumom građana Srpske. “Dejtonski mirovni

U Aranđelovcu otvorena izložba o Livanjskim Srbima

U parohijskom domu crkve Svetog Arhangela Gavrila u Aranđelovcu, sa blagoslovom Njegovog Preosveštenstva Episkopa šumadijskog Gospodina Jovana, 4.novembra t.g. otvorena je izložba „Srbi Livanjskog polja-trajanje kroz vekove“, autora prof dr Veljaka Đurića Mišine i Radovana Pilipovića. Uz bogat umetnički program izložbu je otvorio protojerej Željko Đurica, kome se i ovom prilikom zahvaljujemo jer mu kilometri od Brčkog do Aranđelovca nisu prepreka da ličnim prisustvom pokaže svoju privrženost i podršku livanjskim Srbima. Pozdravnim rečima, dobrodošlicom i podsećanjem na istoriju i zaostavštinu livanjskih Srba gostima su se obratili: protojerej Milovan Ranković, starešina crkve Svetog Arhangela Gavrila; Gordana Dostanić, predsednik UO Udruženja OML; Nemanja Dević, istoričar; i protojerej-stavrofor Željko Đurica. U umetničkom delu

Aranđelovac: Otvaranje izložbe ”Srbi Livanjskog polja – trajanje kroz vekove”

Izložbu eksponata i fotografija koju je, sa blagoslovom Njegovog Preosveštenstva, tadašnjeg vladike bihaćko-petrovačkog gospodina Atanasija, pripremilo Udruženje Ognjena Marija Livanjska u želji da osvetli deo svoje bogate kulturne i duhovne zaostavštine i burne istorije, a koja je prikazana u Beogradu, Banja Luci, Novom Sadu, Londonu i Bijeljini, imaće priliku da vide i građani Aranđelovca. Sa blagoslovom Njegovog Preosveštenstva vladike šumadijskog Gospodina Jovana, izložba će biti svečano otvorena u subotu 04. novembra t.g. u 17 časova, u prostoru crkve Svetog Arhanđela Gavrila u Aranđelovcu. Autori izložbe su: prof dr Veljko Đurić Mišina i Radovan Pilipović. Otac Milovan će održati pozdravnu besedu, a prisutnima će se obratiti i gost iz Brčkog – otac Željko Đurica inače paroh lijevanjski do januara

Komemorativni skup u Grubišnom Polju septembra 2012. na 70-tu godišnjicu stradanja

Pokolj Srba na Bilogori

Na današnji dan prije 75 godine ustaše su na Bilogori u Hratskoj ubile više od 500 Srba, uglavnom žena i djece. “Nad našim članovima porodica sa Bilogore i Grubišnog Polja, samo zato što su bili srpskog roda i pravoslavne vjere, u ozakonjenom zločinu Nezavisne Države Hrvatske /NDH/, počinjen je strahovit i zdravom umu teško pojmljiv zločin”, rekao predsjednik Udruženja “Jadovno 1941” Dušan Bastašić. Krajem septembra 1942. počela je neprijateljska ofanziva na Bilogori, sa 5.000 ustaša, domobrana i Nijemaca. Neprijatelj je tada u logore – jasenovački i sisački – otjerao 3.000 stanovnika, uglavnom žena, staraca i djece, od kojih se vratio vrlo mali broj. Ustaše su u to vrijeme u selima

Zašto?

Svaki čovek svojim mrtvima postavi obeležje, kao spomen da su postojali i svet svojim životom obdarili. Svaki narod, onima koji su za njih u ratovima ginuli, podigne obeležje, za spomen na njihovu žrtvu. Dirati u te spomene mrtvima je vandalski čin jer znači, ne puko rušenje kamena, već uznemirenje duše pokojnika koja žive ne može u tom činu zaustaviti. Takav vandalski čin dogodio se nekog od prethodnih dana (ili noći) u selu Čelebić, na spomen-groblju na Barjaku. Spomen-ploču sa imenima stradalih Čelebićana u ratu 1992-1995.godine, nepoznata osoba (ili osobe) su u bezumnom činu mržnje razlupale. Time su povredili osećanja ne samo Srba nego svakog čoveka koji poštuje svoje i tuđe

Prebilovčani su ljudi sa najvećim srcem

Ima jedno selo, u opštini Čapljina. Nalazi se u južnoj Hercegovini, na lijevoj obali rijeke Bregave iznad sela Klepci. Selo, sa hiljadu duša, veoma razvijeno stočarstvom i predjelima bogatim ljekovitim i medonosnim biljem. Selo sa istorijom starom hiljadama godina. To lijepo selo, zove se Prebilovci. Prebilovci su bili ekonomska, duhovna i kulturna elita, koju je trebalo sasjeći i iščupati iz korijena… Ustaški zločin nad srpskim narodom u selu Prebilovci je jedan od najgorih i najsvirepijih događaja u ljudskoj istoriji. Najstradalnije selo u Evropi u Drugom svjetskom ratu. U prvim danima avgusta 1941. od ukupno hiljadu stanovnika ubijeno je 850, od kojih 600 žena i djece. Živi gurnuti u jamu Golubinka

Jama_Golubinka_u_Surmancima.jpg

Jedan od najbestijalnijih ustaških zločina

Najveći koljači bili su Andrija Buljan, Ivan Jovanović Crni, Mirko Arar Ranković, Mate Ivanković, Andrija Šego, Jozo Jerković, Jozo Ostojić, Božo Turudić, Jozo Prusac, Jakov, Mate Ivan i Jozo Vasilj, koji su u jednom danu u jamu bacili 470 srpskih žrtava – 237 djece i 233 žene. Priredio: Ognjen BEGOVIĆ U jamu Golubinku kod Šurmanaca 6. avgusta 1941. godine od 7.30 do 14.30 časova ustaški zločinci su bacili oko 500 srpske nejači iz Prebilovaca – navodi književnik iz Istočnog Sarajeva Dušan Zurovac. “To je je jedan od najgnusnijih ustaških zločina nad srpskim ženama, djecom i starcima”, kaže Zurovac za Srnu i napominje da se o ovom zločinu ni danas ne

Molitveno sećanje na livanjske Srbe ubijene 1941. godine

Leta 1941. godine, a najviše u danima oko Ognjene Marije, ustaše su pobile više od 1600 Srba po brojnim jamama: Dinare, Golije, Staretine, Tušnice, Kamešnice, kod sela Prolog, u čelebićkoj školi, na livadi Trnovac, u šumi Koprivnici, kod Kupereških vrata i na Borovoj glavi, u Zasenovićima kod Bugojna…. Stradali su svi, od tek rođenih do starih i nemoćnih. Veliki broj njih su živi bačeni u jame da tamo umiru danima. Tih dana zauvek su nestale cele srpske porodice, a u nekim selima od toga dana sve do danas više nema Srba. Nakon pedeset godina, 1991. godine, potmci su izvadili mošti stradalnika iz većine jama i sahranili ih u Spomen-kapeli sagrađenoj

VIDEO – Dan sjećanja na Jadovno 1941-2017.

Kod Šaranove jame na Velebitu 01. jula 2017. je obilježen „Dan sjećanja na Jadovno 1941. godine“ i 76 godina od stradanja 38.000 Srba u kompleksu logora smrti Nezavisne Države Hrvatske, Gospić-Jadovno-Pag. Ovaj molitveni skup organizovalo je Udruženje „Jadovno 1941“ čiji je predsjednik Dušan Bastašić rekao da je istovremeno tužan i ponosan, jer se nalazi na srpskom stratištu i vidi nikad veći broj ljudi u bijelim majicama sa natpisom „Jadovno `41“. – Ova bijela boja na našim majicama pokazuje da ovdje dolazimo bez mržnje i čista srca punog ljubavi da se pomolimo za svoje sunarodnike i srpske novomučenike, koji strašno postradaše na ovom mjestu rajske prirode, a, u stvari, na tako

Dušan J. Bastašić

01.07.2017. Dušan J. Bastašić nad Šaranovom jamom – VIDEO

Kod Šaranove jame na Velebitu 01. jula 2017. je obilježen „Dan sjećanja na Jadovno 1941. godine“ i 76 godina od stradanja 38.000 Srba u kompleksu logora smrti Nezavisne Države Hrvatske, Gospić-Jadovno-Pag. Ovaj molitveni skup organizovalo je Udruženje „Jadovno 1941“ čiji je predsjednik Dušan Bastašić rekao da je istovremeno tužan i ponosan, jer se nalazi na srpskom stratištu i vidi nikad veći broj ljudi u bijelim majicama sa natpisom „Jadovno `41“. – Ova bijela boja na našim majicama pokazuje da ovdje dolazimo bez mržnje i čista srca punog ljubavi da se pomolimo za svoje sunarodnike i srpske novomučenike, koji strašno postradaše na ovom mjestu rajske prirode, a, u stvari, na tako

Predsjednik Milorad Dodik nad Šaranovom jamom – VIDEO

Kod Šaranove jame na Velebitu 01. jula 2017. je obilježen „Dan sjećanja na Jadovno 1941. godine“ i 76 godina od stradanja 40.000 ljudi u kompleksu ustaških logora smrti Gospić-Jadovno-Pag tokom Nezavisne Države Hrvatske. U ovom Sabranju je učestvovao i predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik. Dodik je istakao da ne smiju biti zaboravljene žrtve ustaških pokolja. – Teško je i oprostiti, ali smo ovdje da odamo počast stradalima. Ovdje je ubijeno 40.000 Srba koji su dovedeni iz BiH, Hrvatske i Srbije. Stradali su obični ljudi, ali i oni koji su bili dio nacionalne elite – rekao je Dodik novinarima poslije parastosa. On je podsjetio da su Italijani u Drugom svjetskom ratu

01.07.2017. Dr Mladen Ivanić nad Šaranovom jamom – VIDEO

Predsjedavajući Predsjedništva BiH dr Mladen Ivanić prisustvovao je parastosu nad Šaranovom jamom na Velebitu, povodom ”Dana sjećanja na Jadovno 1941. godine” i 76 godina od stradanja više od 40.000 ljudi, uglavnom Srba, u kompleksu ustaških logora smrti Gospić-Jadovno-Pag tokom Nezavisne Države Hrvatske. ”Šaranova jama je sveto mjesto za srpski narod. Ne smijemo da zaboravimo žrtve koje je podnio naš narod”, rekao je predsjedavajući Predsjedništva BiH dr Mladen Ivanić poklanjajući se žrtvama, kojih je, prema do sada prikupljenim podacima, koji nisu konačni, na najbrutalniji način ubijenih – 40.123. Predsjedavajući Ivanić rekao je da je i ove, kao i prošle godine, došao na ovo mjesto da oda počast nevino stradalim žrtvama i

Pođimo na Jadovno 01. jula 2017. jer nismo zaboravili

Udruženje Jadovno 1941. osmu godinu za redom organizuje obilježavanje „Dana sjećanja na Jadovno 1941.“. Sa blagoslovom Njegovog Preosveštenstva, Episkopa gornjokarlovačkog g. Gerasima, u subotu 01. jula 2017. povodom sedamdeset i šeste godišnjice od stradanja, biće obilježen „Dan sjećanja na Jadovno 1941-2017.“ Bez obzira što se ovo stratište danas nalazi van granica Srbije i Srpske, smatramo našom dužnošću da njegujemo kulturu sjećanja na naše stradalnike, bez obzira gdje su postradali. U subotu 01. jula 2017, nad Šaranovom jamom na Velebitu, sa početkom u 11 časova, biće služen parastos za 38.010 pravoslavnih Srba, pobijenih u kompleksu logora NDH, Gospić – Jadovno – Pag. Nakon molitve uputićemo se uzbrdo, oko 5km do jame

dr. Đuro Zatezalo

Jadovno – Kompleks logora smrti NDH

English Rad dr. Đure Zatezala predstavljen na Prvoj međunarodnoj konferenciji o kompleksu ustaških logora Jadovno – Gospić 1941. održanoj u Banjaluci 24 – 25. jun 2011. Kompleks hrvatskih ustaških logora, poznat pod imenom Jadovno na Velebitu, jedan je od prvih logora masovne smrti uspostavljen u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj već sredinom aprila 1941. godine. Formiran je od strane državnih organa – policijske uprave, u koji su se sa čitavog područja NDH dopremali Srbi i Jevreji radi uništenja, uz suradnju državnih, vojnih, policijskih i partijskih organa, sve do kraja augusta iste godine. Ovi logori su vremenski prethodili poznatim logorima smrti u Njemačkoj. Čim je uspostavljen ustaški režim, uz pomoć Nijemaca i Italijana, on

Dan sjećanja na Jadovno 1941 – 2016. - Dan sjećanja na Jadovno 1941 - 2016.

I 2016. godine smo bili na Jadovnu

Na 75-tu godišnjicu od stradanja naših članova porodica, rođaka i sunarodnjaka, od 01 – 02. Jula 2016, sedmu godinu za redom, obilježili smo „Dan sjećanja na Jadovno“.   Donosimo na jednom mjestu listu tekstualnih i video priloga nastalih tokom i nakon našeg hodočašća: DOKUMENTARNI FILM: Dan sjećanja na Jadovno 1941. – 2016. Galerija fotografija sa obilježavanja Dana sjećanja na Jadovno 1941 – 2016. Dr Boris Begović: Kako li je bilo našim precima te 1941? Boris Begović: Uzdizanje krsta nad Katinom jamom Boris Begović: To što radimo je zbog nas, a ne zbog drugih Putovanje u Jadovno Poezdka v Яdovno Jadovno 2016: kamen po kamen – krstača Jadovno: Dan sjećanja na

NAJNOVIJE VIJESTI

ZVIJEZDA I KRST U IVANOVIĆ JARKU

Kad se vukovi ostrve na stado stradaju ovce s kraja. Nikad one uz pastira ili sredine. Piše Željko Kresojević Hije me bilo u Ivanović jarku skoro pa četrdeset godina. Ljeto

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.