arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

“Čuvari manastira” roman o odbrani Ozrena

U Modriči je promovisan posthumno objavljeni roman “Čuvari manastira” posvećen odbrani srpskih teritorija i manastira u Gostoviću, Vozući i na Ozrenu u odbrambeno-otadžbinskom ratu, a koji je napisao ratni komandant Gostovićkog bataljona Petar Lukić-Vuk iz Gostovića. O romanu su sinoć govorili posljednji komandant Vozućke brigade Ninoslav Nikolić i književnik iz Modriče Gligor Mumnović, recenzent romana. “Lukić u romanu `Čuvari manastira` govori o tome kako su jedinice Vojske Republike Srpske branile vijekovna srpska ognjišta i manastire, te kako su uz probuđeni inat i hrabrost na kraju građanskog rata sačuvali manastir `Svetog Nikole` u Petrovu na Ozrenu od nadmoćnijeg neprijatelja”, rekao je Nikolić. On je istakao da je Lukić na upečatljiv način

vojnici-srbi-I-svjetski-rat.jpg

Novi Sad – Predstavljanje knjige dr. Milana Micića Amerikanci-srpski dobrovoljci iz SAD (1914-1918)

U Istorijskom Arhivu Grada Novog Sada, Filipa Višnjića 2a, u petak 14. septembra 2018. godine, u 19 časova, povodom sto godina proboja Solunskog fronta i oslobađanja Srbije u Prvom svetskom ratu, biće predstavljenja knjiga dr. Milana Micića Amerikanci-srpski dobrovoljci iz SAD ( 1914-1918) O knjizi govore: Petar Đurđev, direktor Arhiva Grada Novog Sada Radovan Vlahović, izdavač Autor dr. Milan Micić Pozdravnu reč daće: Darko Milojković, predsednik Udruženja „Obilić 1912-1918“. Organizatori predstavljanja knjige su Udruženje ratnih dobrovoljaca 1912-1918 njihovih potomaka i poštovalaca „Obilić 1912-1918“ Novi Sad  i Istorijski arhiv Grada Novog Sada Voditelj programa će biti Mladen Maksimović, potpredsednik Udruženja „Obilić 1912-1918“. U muzičkom delu programa nastupiće izvorna grupa „Zvuci s

Moj put kroz Jasenovac

Zašto sam se odlučio da, u godinama kada čovjek svodi životne račune, ostavim svoj skromni zapis o sebi i svojoj porodici? Šta me je to inspirisalo da se najednom prisjetim davno minulih događaja koji su uveliko odredili ne samo moju, nego, rekao bih, i sudbinu naroda iz koga potičem i kome pripadam?   BOŠKO JUGOVIĆ MOJ PUT KROZ JASENOVAC   Sjenima majke Jele i oca Steve Uvaženom čitaocu Zašto sam se odlučio da, u godinama kada čovjek svodi životne račune, ostavim svoj skromni zapis o sebi i svojoj porodici? Šta me je to inspirisalo da se najednom prisjetim davno minulih događaja koji su uveliko odredili ne samo moju, nego, rekao

bilogora_i_grubisno_polje_1941_1991_milan_bastasic_v.jpg

Knjiga Bilogora i Grubišno Polje 1941 – 1991.

Milan Bastašić Bilogora i Grubišno Polje 1941-1991. Prva do sada izdana knjiga o kontinuitetu stradanja srpskog naroda Bilogore i Grubišnog Polja Autentična svjedočanstva o genocidu – Spisak žrtava 26/27. aprila 1941. – Spisak jasenovačkih žrtava 1941-1945. sa šireg područja Grubišnog Polja – Iseljavanje Srba u međuratnom periodu – Razgovor s knjigom „Vila bilogorska’ – Fotodokumentacija DA SE NE ZABORAVI! Prvo izdanje knjige je rasprodano. Knjiga je dostupna u formatu Acrobat PDF: Milan Bastašić: Bilogora i Grubišno Polje 1941-1991. Bilogora i Grubišno Polje 1941-1991. – sadržaj Uvod Istorijski kontekst i njegov uticaj na uže geografsko područje Događanja pred prvi i drugi svjetski rat Pregled događanja na prostoru istočne Bilogore 1941. i

U Gradskom pozorištu u Foči večeras su predstavljeni film i knjiga "Dušu nisu ubili" novinarke Mire Lolić Močević, kao i istorijska monografija "Zatiranje Srba u BiH u 20. vijeku" istoričara Drage Mastilovića.

Prikazan film “Dušu nisu ubili”

U Gradskom pozorištu u Foči večeras su predstavljeni film i knjiga “Dušu nisu ubili” novinarke Mire Lolić Močević, kao i istorijska monografija “Zatiranje Srba u BiH u 20. vijeku” istoričara Drage Mastilovića. Film i dvije knjige govore o masovnim stradanjima Srba u dva svjetska rata, kao i o srpskim žrtvama u građanskom ratu u BiH od 1992. do 1995. godine. Močevićeva je rekla da narod u BiH nema pravo na zaborav. “Srpski narod u BiH je iz 20. vijeka izašao sa demografskim manjkom od 15 odsto. Zajednička osobina 59 svjedoka u knjizi `Dušu nisu ubili` je da su njihove porodice stradavale u sva tri rata”, rekla je Močevićeva. Ona je

ZADUŽBINA: Izašla je nova knjiga Ranka Radelića u kojoj je predstavljen potpuni pregled srpskih prezimena na Bilogori

Bilogorski prezimenik kao dokumenat o otetom zavičaju Bilogorski prezimenik autora Ranka Radelića šesta je po redu knjiga u Biblioteci Zadužbina Zavičajnog udruženja Bilogora i po mnogo čemu jedinstvena. Ona predstavlja prvi, u najvećoj mjeri potpuni pregled srpskih prezimena vijekovima prisutnih na nekoj kompaktnoj istorijskoj i geografskoj cjelini. Istočna Bilogora pokriva oko 700 km2 i šezdesetak naselja koja su se do 1991. godine nalazila u četiri opštine: Virovitici, Grubišnom Polju, Đurđevcu i Bjelovaru. Po prvom službenom popisu stanovništa u Habzburškoj monarhiji 1857, Srbi ovdje imaju apsolutnu većinu koja se postepeno topi masovnim i planskim doseljavanjem siromašnijeg sloja stanovništva iz zaleđa po ukidanju kmetstva 1948. i Vojne krajine 1871. Tanku većinu od

Nikodim Milaš: Pravoslavna Dalmacija, istorijski pregled (1901)

Citat: Nije lak posao vladici u Dalmaciji i sa takozvanom pravoslavnom inteligencijom. Ovi i ovakvi ljudi prinudili su dalmatinske episkope Rajačića, Živkovića i Mutibarića da bježe iz Dalmacije u druge eparhije… Početak dalmatinske crkve biva 55. godine, kad je Tit, učenik apostola Pavla, osnovao tu crkvu; a završuje se prvi period istorije njene 313. godine, kad je izdan bio milanski edikt, kojim je proglašena hrišćanska crkva slobodnom u rimskoj državi. Ovo je doba gonjenja, i crkva je mogla samo kroz neprestanu borbu sa svojim goniteljima da sebe održi. I ono što biva za to vrijeme sa hrišćanima u ostalim provincijama prostrane rimske carevine, biva isto i u Dalmaciji. Poslije milanskog

Rogatica: Održana promocija dokumentarnog filma i knjige “Dušu nisu ubili”

U Rogatici je sinoć održana promocija dokumentarnog filma i istoimene knjige svjedočenja “Dušu nisu ubili” autorke Mire Lolić Močević i istoriografske monografije “Zatiranje Srba u Bosni i Hercegovini u 20-om vijeku” autora docenta dr Drage Mastilovića. http://arh3.rtrs.tv/arhiva/2018/03/22/tvclip026766.mp4 Kroz niz postresnih svjedočenja ovaj projekat je istorijski prikaz golgote koju je srpski narod preživljavao tokom 20-og vijeka. Autorka Mira Lolić Močević kaže da je cijeli projekat zamišljen kao multimedijalni projekat koji se sastoji od dokumentarnog filma o stradanju Srba u BiH u cijelom 20. vijeku, dok docent dr Drago Mastilović ističe da Srbe u BiH štiti još samo institucionalni okvir Republike Srpske i da, ako ne bi bilo tog okvira, ne bi

Bilogorski prezimenik 1322 srpska i pravoslavna prezimena istočne Bilogore

Bilogorski prezimenik, šesta po redu knjiga u Biblioteci „Zadužbina“ Zavičajnog udruženja „Bilogora“ štampana je na 472 stranice u A5 formatu. Sadrži podatke o 1322 srpska i pravoslavna prezimena istočne Bilogore evidentirana u periodu od 1552. do 2017. godine, te o njihovoj brojnosti i rasprostranjenosti u pojedinim naseljima. U okviru prezimenika je i 20 članaka o znamenitim Bilogorcima. Prezimenik je dopunjen brojnim statističkim pregledima i kartama, kao i 10 opsežnijih priloga vezanih za prezimena. Oprema knjige sadrži 10 fotografija u boji, 36 c/b fotografija, 8 grafičkih prikaza, 19 karata i 23 tabele sa numeričkim podacima.

Mirko Rapaić: LIČKA TRAGEDIJA

RIJEČ AUTORA Na ovom velikom i mukotrpnom poslu radio sam intenzivno punih deset godina. Duboko u duši nosio sam želju da što više doznam šta se sve dogodilo srpskom narodu u Lici za vrijeme rata 1941. do 1945. godine. Kao najvažnije u svemu tome, tražio sam odgovore na slijedeća pitanja: 1. Zašto su Hrvati onako žestoko udarili na Srbe 1941. godine i zašto su počinili monstruozne zločine po srpskim selima Like? Kako su oni „mirni“ Hrvati preko noći postali veliki zločinci? 2. Koliku je tragediju preživio srpski narod Like pod ustaškim terorom i kolike je gubitke imao? 3. Kako i zašto niko poslije rata nije napisao nijednu knjigu o tim zločinima i o

Anđeli u paklu

Dušan Bursać: Anđeli u paklu

English Tragao sam za pravim a neupadljivim naslovom za ovu knjigu, jer su za naslov moje objavljene knjige, “Hrvatski genocid nad Srbima 1941-1945”, neki rekli da je provokativan, a neke knjižare knjigu nisu ni pri­mile za stavljanje u izlog, bojeći se neželjenih posle­dica. To je još jedan dokaz koliko je u svest ljudi uko­renjeno “bratstvo i jedinstvo” između Srba i Hrvata, pa vezivanje hrvatskog imena za genocid, ne samo da nije poželjno, već to može da bude i vrlo opasno. Budući da se radi o stradanju dece, moja žena Eva je predložila da ovoj knjizi dam naslov “Anđeli u pa­klu”.   Autor: Dušan Bursać Anđeli u paklu – sadržaj Uvod

Mira Lolić Močević, promocija projekta

U Trebinju predstavnjen projekat Mire Lolić Močević, “Dušu nisu ubili” (VIDEO)

U Trebinju je predstavljen projekat “Dušu nisu ubili”, koji se sastoji od istoimenog dokumentarnog filma i knjige svjedočenja novinarke RTRS-a Mile Lolić Močević i istoriografske monografije “Zatiranje Srba u BiH u 20. vijeku” profesora Drage Mastilovića, dekana Filozofskog fakulteta u Istočnom Sarajevu. Prema mišljenju mnogih istoričara i naučnika, golgotu, koju je prošao srpski narod tokom 20. vijeka, nije prošao ni jedan drugi narod u Evropi, istakla je Mira Lolić Močević. Zato je cilj ovih knjiga da otrgnu od zaborava stradanje srpskog civilnog stanovništva tokom jednog vijeka i tri rata. “To je udžbenički dokument, literatura da pokaže i svijetu i nama samima koliko samo stradali. Cilj projekta je da sami to

POZIV NA PRENUMERACIJU

POZIV NA PRENUMERACIJU Čast nam je da Vas možemo obavestiti, da ćemo do kraja aprila 2018. objaviti, po prvi put nakon 1902/1903. godine, sedam Bosansko-hercegovačkih zbornika, štampanih u Štampariji „Svetozar Miletić“ u Novom Sadu. Zbornici predstavljaju značajno svedočanstvo iz pera naših umnih ljudi onog vremena, o teškom položaju srpskog naroda i Srpske pravoslavne crkve u Bosni i Hercegovini, pod upravom Austrougarske. Ovaj projekat radimo po preporuci akademika Časlava Ocića, koji nam je stavio na raspolaganje ove antikvarne knjige iz svoje biblioteke. Predgovor za ovo izdanje piše akademik Dušan Berić, jedan od naših najboljih poznavalaca istorije Bosne i Hercegovine. Naš plan je da ove knjige objavimo kombinovano. Jedan zbornik će biti

Jovo Bajić o „Ognjenoj Mariji livanjskoj“ Buda Simonovića

Besjeda Jove Bajića, pisca istoričara i novinara na romociji šestog izdanja knjige Buda Simonovića „Ognjena Marija livanjska“, održanoj na Beogradskom sajmu knjiga 25. oktobra 2016. godine.  Mogu vam saopštiti da sam u neku ruku bio svedok nastanka knjige „Ognjena Marija livanjska“ o kojoj danas razgovaramo. Budo Simonović i ja odavno se znamo. Radili smo zajedno u „Politici ekspres“, Simonović je bio „Ekspresov“ dopisnik iz Crne Gore, i važio je za jednog od najboljih novinara našega lista, jednog od najboljih reportera. Kada su „Ekspres“ devedesetih godina počeli rušiti spolja i iznutra, Budo je prešao u „Ilustrovanu politiku“ na čijim su se stranicama, iz broja u broj, pojavljivale njegove reportaže, a među

U Banjaluci je danas predstavljen projekat udruženja „Srpsko-ruski most“ - Dušu nisu ubili, koji se u funkciji njegovanja kulture pamćenja bavi stradanjem srpskog civilnog stanovništva u BiH u 20. vijeku.

Predstavljen projekat o srpskom stradanju u BiH u 20. vijeku

U Banjaluci je danas predstavljen projekat Udruženja “Srpsko-ruski most” – “Dušu nisu ubili”, koji se bavi stradanjem srpskog civilnog stanovništva u BiH u 20. vijeku. Projekat se sastoji od dvije knjige – “Zatiranja Srba u BiH u 20. vijeku”, autora profesora Drage Mastilovića i “Dušu nisu ubili” Mire Lolić Močević, koja je i autor istoimenog dokumentarnog filma. U ovim djelima su svjedočenja 59 svjedoka, šest naučnih radnika i istoriografski dokumenti o srpskom narodu i njegova tri stradanja u dva svjetska rata i posljednjem odbrambeno-otadžbinskom. “Raditi na ovom projektu je bilo teško zbog činjenice da je trebalo poslušati jako potresna svjedočenja ljudi o onome što su proživjeli. Svijet, ali i dio

NAJNOVIJE VIJESTI

ZVIJEZDA I KRST U IVANOVIĆ JARKU

Kad se vukovi ostrve na stado stradaju ovce s kraja. Nikad one uz pastira ili sredine. Piše Željko Kresojević Hije me bilo u Ivanović jarku skoro pa četrdeset godina. Ljeto

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.