Krajem maja tekuće godine prestonica Srbije je bila domaćin jedne izuzetno značajne međunarodne konferencije. U organizaciji Instituta za političke studije 26 i 27. maja 2025. godine veliki broj poznatih naučnih radnika iz petnaest zemalja govorilo je na temu „Genocid nad Slovenima u HH veku“.
Piše: Ranko Gojković
O stradanjima Jevreja se piše svakodnevno i naširoko, dok se tema stradanja Slovena u svetskim medijima gotovo i ne pominje iako je u HH veku više desetina miliona Slovena podvrgnuto strašnom genocidu. Jedan deo krivice što se o genocidu nad Slovenima veoma malo zna, svakako leži i na samim Slovenima i po pitanju kulture sećanja Sloveni mogu da se ugledaju na Jevreje. Na konferenciji se mogao čuti zastrašujući podatak da je samo u Drugom svetskom ratu ubijeno oko 30 miliona Slovena. Ova konferencija može predstavljati jedan značajan pomak ka ozbiljnijem rasvetljavanju teme strašnog slovenocida u HH veku.
Neophodno je pohvaliti odličnu organizaciju konferencije i činjenicu da je obiman zbornik radova sa ove konferencije već odštampan (i na srbskom i na ruskom jeziku) i izlagači su prilikom izlaganja svojih referata već kod sebe imali odštampan komplet zbornik. Priređivači – Zoran Milošević i Dajana Lazarević.
Pre izlaganja naučnih radova, prigodnom besedom prisutnima su se obratili ambasador Ruske Federacije u Srbiji Aleksandar Bocan-Harčenko, potpredsednik skupštine Srbije Jovan Janjić i direktor Instituta za političke studije Zoran Milošević. Moderator konferencije bila je neumorna Dajana Lazarević, doktorand sa Instituta za političke studije u Beogradu.
U ovom tekstu se nećemo baviti samim izlaganjima ali značaj ove konferencije nalaže da nabrojimo sva poglavlja Zbornika i sve učesnike ove konferencije.
Posle kratkog predgovora profesora Zorana Miloševića i Dajane Lazarević, prvo poglavlje u knjizi je „Genocid nad slovenskim narodima“ koji sadrži referate Marija Kalaka, Đura Bodrožića i Zorana Miloševića.
Drugo poglavlje „Genocid nad istočnim Slovenima“ donosi referate Galas Marine Leonidovne, Krištapovič Lava, Palamarčuk Jevgenija Aleksandroviča, Ivanjikova Ivana Andrejeviča, Eliseo Bartolasia, Mišćenko Viktora Vasiljeviča, Sapunov Vladimira, Tatarinov Igora Jevgenjeviča, Ivanov Jurija Vasiljeviča, Zagornov Aleksandra, Popov Eduarda (dva referata), Brovar Aleksandra Vitaljeviča, Vakuli Elene i Belous Natalije, Baranov Andreja Vladimiroviča i Šonus Ivana Arestoviča.
Treće poglavlje „Genocid nad zapadnim Slovenima“ počinje izlaganjem Jozefa Skale, zatim Ševčenko Kirila Vladimiroviča, Karnauhov Dmitrija, Dobžinjske Olge.
Četvrto poglavlje „Genocid nad južnim Slovenima“ otvorio je Miloš Knežević izuzetnim uvidom u genezu genocida kleronacističke NDH. Slede referati Saše Jašina, Veronike Vasilić, Barašin Ostoje, Budimira Aleksića, Vojina Božinova, Brace Kovačevića, Rjabinjina Evgenija Vadimoviča, Saše Gajića, Nikole Avrejskog, Emila Milanova, Jovana Plamenaca, Aleksiosa Panagopulosa, Aleksandra Radunovića.
Poslednje, peto poglavlje nosi naziv „Slovenstvo i kultura pamćenja“ i počinje referatom Vahitov Rustema Rinatoviča, potom Darinke Grigorove, Nikosa Papadatosa, Jovana Dušanića, Oganjasena Armena. Izlaganjem Dajane Lazarević završava se ovaj veoma značajan zbornik radova.
Na konferenciji se čuo i predlog da se nastavi sa naučnim skupovima na temu genocida nad Slovenima, što pozdravljamo sa obe ruke, ta tema ni približno nije istražena kako zaslužuje po svom značaju. Jer kako rekoše nekolicina učesnika, ko ne izvlači pouke iz sopstvene istorije osuđen je na njeno ponavljanje. Ne dao Bog da se Slovenima ponovi martirijski HH vek…
Izvor: Sabornik