arrow up
Ж | Ž
Pretraga
Close this search box.
Ж | Ž

Vukovar: Sećanje na ubijenu srpsku decu i civile

16. novembra navršilo se trideset i tri godine od stravičnog zločina nad srpskim civilima u Vukovaru. U jednom danu je masakrirano 24 civila, od čega devet žena i četvoro dece. Prema podacima dokumentacionog centra Veritas, na području Vukovara je za vreme rata ubijeno najmanje 135 civila srpske nacionalnosti. Samo u periodu od 1. do 18. novembra 1991. hrvatska vojska je masakrirala 52 srpska civila. Najmasovniji zločin dogodio se 16. novembra 1991. Nažalost, mediji u Hrvatskoj godinama prećutkuju i zataškavaju ove stravične zločine. Glavni razlog zašto Hrvati prikrivaju ovaj masakr, leži u činjenici da bi se otvaranjem tog problema doveo u pitanje mit koji su Tuđman i hrvatska elita konstruisali kada

SLOBODAN JAKOVLjEVIĆ: Moj je otac u Vukovaru ubijen u junu 1991. samo zato što je Srbin

Jovan Jakovljević imao je 51 godinu kada je 29. juna1991. godine mučki ubijen u svojoj kući u Vukovaru, na tadašnjem Trgu Slavije bb, u ulici koja se danas zove Vatikanska. Bilo je to prvo ubistvo u samom Vukovaru 1991. godine, a koje se može podvesti pod zajednički nazivnik ratnog sukoba između Hrvata i Srba, iako se službeno za početak borbenih djelovanja u ovom gradu uzima 25. avgust 1991. godine. Njegovi ubice, kao i naručioci ubistva do danas nisu privedeni pravdi, a Slobodan Jakovljević (50), Jovanov sin, koji danas ima godina gotovo koliko i njegov otac u trenutku smrti, njegova majka Zorka i pet godina mlađi brat Zoran još uvijek čekaju

Vukovarski_bluz.jpg

Tragedija u Vukovaru počela srpskim žrtvama

Tri decenije od kada su snage JNA i srpski teritorijalci proterali hrvatske paravojne snage iz grada na Vuki i Dunavu, u Hrvatskoj se spremaju da glamurozno i uz domoljubni dekor obeleže “pad Vukovara”, a Srbi žale za bitkom izgubljenom za diplomatskim stolom. Vukovar nije i ne može biti grad heroj. Može jedino da bude grad žrtva! A istinski heroji, uz 1.100 žitelja nastradalih tokom te 1991, jesu njegovi stanovnici koji su preživeli sve strahote u borbi za goli život. Danas će se svi oni, kao i čitav svet, setiti kako je pre tačno 25 godina završeno tromesečno sistematsko uništavanje grada. Tragediju jednog grada Hrvati su vešto iskoristili da dobiju priznanje

Savo Štrbac: Rođendan Republike Srpske Krajine

Na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu, u organizaciji Kluba za društvene odnose, 14. decembra ove godine održana je tribina pod nazivom „Pravni subjektivitet Republike Srpske Krajine”, na kojoj sam, pored Branka Rakića, redovnog profesora na tom fakultetu, i istoričara Milana Gulića, i ja bio jedan od govornika. Organizatori su pred nas govornike stavili spisak pitanja koja bi „voleli da obuhvatimo”: okolnosti koje su dovele do formiranja RSK, proglašenje RSK, garancije za opstanak, unutrašnje uređenje (državni organi, oružane snage, privreda, Ustav), svakodnevni život u RSK (demografija, kultura i obrazovanje, učešće stanovništva u odlučivanju), status RSK (međunarodno priznanje države i vlade, diplomatski predstavnici), Plan Z-4, kraj rata, gubljenje teritorija, ukidanje RSK i

Srpska deca u Hrvatskoj uče kako je rat izazvala “srpsko-crnogorska agresija JNA” – VIDEO

Tzv. hrvatski branitelji traže da srpska deca u Hrvatskoj uče kako je rat devedesetih godina izazvala “srpsko-crnogorska agresija JNA”. U zemljama regiona deca se uče da su Srbi krivci za sva zla devedesetih godina, postavlja se pitanje da li se time utire put ka nekom novom ratu? “U Hrvatskoj se za nacionalne manjine nastava izvodi na osnovu tri programa, tri modela bolje rečeno. Model A podrazumeva da se izvodi kompletna nastava na srpskom jeziku i na pismu, po udžbenicima države matice. Po modelu B društveni predmeti se izvode na jeziku nacionalnih manjina, a prirodni na hrvatskom jeziku. I model C gde imate program uglavnom na hrvatskom jeziku, a imaju dva

Ponovljeni vandalizam na pravoslavnom groblju u Vukovaru

Na pravoslavnom groblju u Vukovaru nepoznati počinilac ili više njih uništio je nekoliko nadgrobnih spomenika. Piše: Maja Milanović Nekoliko građanki Vukovara koje redovno obilaze spomenike svojih predaka na starom pravoslavnom groblju u Vukovaru primetile su da je nekoliko nadgrobnih spomenika oskrnavljeno i porušeno. Predsednik Zajedničkog veća opština iz Vukovara Dejan Drakulić, vukovarski sveštenik Saša Kuzmanović i zamenik gradonačelnika Vukovara i predsednik gradske organizacije SDSS-a Srđan Kolar u ponedeljak, 9. januara, obišli su uz prisustvo policije navedeno groblje sa željom da počinilac što pre bude pronađen. – Danas smo ovde došli na pravoslavno groblje gde je po saznanjima naših sugrađanki tri ili četiri spomenika nasilno porušeno. Međutim, kada smo došli videli

SLOBODAN JAKOVLjEVIĆ: Moj je otac u Vukovaru ubijen u junu 1991. samo zato što je Srbin

Jovan Jakovljević imao je 51 godinu kada je 29. juna1991. godine mučki ubijen u svojoj kući u Vukovaru, na tadašnjem Trgu Slavije bb, u ulici koja se danas zove Vatikanska. Bilo je to prvo ubistvo u samom Vukovaru 1991. godine, a koje se može podvesti pod zajednički nazivnik ratnog sukoba između Hrvata i Srba, iako se službeno za početak borbenih djelovanja u ovom gradu uzima 25. avgust 1991. godine. Njegovi ubice, kao i naručioci ubistva do danas nisu privedeni pravdi, a Slobodan Jakovljević (50), Jovanov sin, koji danas ima godina gotovo koliko i njegov otac u trenutku smrti, njegova majka Zorka i pet godina mlađi brat Zoran još uvijek čekaju

ISTINA O RATNOM PAKLU PLAĆENA ŽIVOTIMA: “Novosti” su u Vukovaru izgubile dvojicu istaknutih novinara, Milana Žegarca i Jusufa Čehajića

U ratnom paklu Vukovara redakcija “Novosti” izgubila je dvojicu izveštača – Milana Žegarca (44) i Jusufa Čehajića (50). Poginuli su u razmaku od pet dana. Piše: Jovanka Simić Žegarac, naš izveštač od početka sukoba u Istočnoj Slavoniji, Baranji i Zapadnom Sremu, stradao je 7. oktobra 1991, najverovatnije od snajperskog metka koji ga je pogodio u vrat na raskrsnici Hercegovačke i Trpinjske ulice u Vukovaru, na “ničijoj zemlji”, na desetak kilometara od centra. Tu, gde su se već nedeljama odvijale žestoke borbe. Nije bilo dana da Žegi, kako su ga kolege oslovljavale, iz bačkog mesta Odžaci gde je živeo, ne pređe preko Dunava da donese “Novostima” priču o stanju na ratištu.

Vukovarski_bluz.jpg

Vukovar: Sećanje na ubijenu srpsku decu i civile

16. novembra navršila se trideset i jedna godina od stravičnog zločina nad srpskim civilima u Vukovaru. U jednom danu je masakrirano 24 civila, od čega devet žena i četvoro dece. Prema podacima dokumentacionog centra Veritas, na području Vukovara je za vreme rata ubijeno najmanje 135 civila srpske nacionalnosti. Samo u periodu od 1. do 18. novembra 1991. hrvatska vojska je masakrirala 52 srpska civila. Najmasovniji zločin dogodio se 16. novembra 1991. Nažalost, mediji u Hrvatskoj godinama prećutkuju i zataškavaju ove stravične zločine. Glavni razlog zašto Hrvati prikrivaju ovaj masakr, leži u činjenici da bi se otvaranjem tog problema doveo u pitanje mit koji su Tuđman i hrvatska elita konstruisali kada

Vukovarski_bluz.jpg

Tragedija u Vukovaru počela srpskim žrtvama

Tri decenije od kada su snage JNA i srpski teritorijalci proterali hrvatske paravojne snage iz grada na Vuki i Dunavu. U Hrvatskoj se spremaju da glamurozno i uz domoljubni dekor obeleže “pad Vukovara”, a Srbi žale za bitkom izgubljenom za diplomatskim stolom. Vukovar nije i ne može biti grad heroj. Može jedino da bude grad žrtva! A istinski heroji, uz 1.100 žitelja nastradalih tokom te 1991, jesu njegovi stanovnici koji su preživeli sve strahote u borbi za goli život. Danas će se svi oni, kao i čitav svet, setiti kako je pre tačno 25 godina završeno tromesečno sistematsko uništavanje grada. Tragediju jednog grada Hrvati su vešto iskoristili da dobiju priznanje

Miodrag Linta

Linta: “Kolona sjećanja” predstavlja veličanje ustaštva

Predsjednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta ocijenio je da “Kolona sjećanja” u Vukovaru u suštini predstavlja veličanje ustaštva, a ne istinsko sjećanje na žrtve. Linta je u saopštenju za javnost istakao da se u “Koloni sjećanja” godinama nose crne zastave sa natpisom “Za dom spremni”, barjaci sa ustaškim grbom sa prvim poljem bijele boje, kao i oni na kojima pored ustaškog pozdrava piše i Jasenovac. – U toj koloni šetaju ljudi u crnim uniformama i sličnom ustaškom ikonografijom. Potpuno je jasno da su idoli velike većine učesnika u “Koloni sjećanja” poglavnik Ante Pavelić, komandant po zlu čuvene “Crne legije” Jure Francetić, komandant fabrike smrti Jasenovac Maks Luburić i njihovi

Hrvatski zakon o ratnim civilnim žrtvama

Kao čovek koji već pedesetak godina tumači i u praksi primenjuje razne propise, moram priznati da su se autori ovog zakona zaista potrudili da postave mnoge „zapreke” srpskim stradalnicima i članovima njihovih porodica, posebno onima koji su stradali na području bivše RSK, na putu do priznavanja statusa ratnog stradalnika, bez kojeg se ne može ostvariti nijedno od predviđenih prava. Od kada je Hrvatski sabor u julu ove godine usvojio Zakon o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata, kancelarijama „Veritasa” u Beogradu i Banjaluci svakodnevno se obraćaju Srbi iz Hrvatske i bivše RSK s pitanjem da li se odredbe ovog zakona odnose i na njih. Radi ilustracije navodim nekoliko primera. Dana 25.

Nikola Milovančev: Rat u Hrvatskoj počeo u vreme SFRJ, 1989. godine

U stvarnosti je već krajem 1989. bilo jasno da sledi pokušaj oružane secesije i da će Srbi u Hrvatskoj biti na udaru. Kada je počeo rat i raspad Jugoslavije? Većina ljudi će danas odgovoriti da je to bilo 1991. godine. Ostavimo sada po strani činjenicu da je raspad Jugoslavije pripreman decenijama i da je neuspeo pokušaj secesije Hrvatske planiran i za početak 1972. U stvarnosti je već krajem 1989. bilo jasno da sledi pokušaj oružane secesije i da će Srbi u Hrvatskoj biti na udaru. Dok su se mnogi intelektualci, ali i obični građani, u Beogradu uljuljkivali u očekivanju „demokratskih sloboda“, mnogi Srbi sa druge strane Drine, Save i Dunava

Miloš Gvozdenović: Hrvatski „mit“ o Vukovaru 1991.

Borbe za Vukovar nisu bile nikakvo „čudo hrvatskog otpora“. Pre bi se moglo reći da je bilo čudo što je jedna vojska u potpunom rasulu poput JNA uspela da taj grad oslobodi. Borbe u Vukovaru (Foto: OSCE) Stav hrvatske javnosti o borbama u Vukovaru nije se menjao od 1991. do danas. Pokušali su da od Vukovara naprave osnivački mit svoje nove nacije, ali im to i pored velike propagande nije pošlo za rukom. Vukovar 1991. je tema o kojoj se ne raspravlja u javnosti, to je dogma nove hrvatske države. Osnova za lažni mit Zvanična dogma o Vukovaru glasi: hrabri branitelji Vukovara, koji je bio strateško mesto, svojim herojskim podvigom

Katolička interpretacija za pravoslavnu crkvu u Vukovaru

Koristeći neprovereni istorijski mit Turistička zajednica Vukovar stvara utisak da Crkva Prepodobne Matere Paraskeve u izletištu Adica nije izvorno bila pravoslavna. Piše: Dušan Velimirović Turistička zajednica Vukovar u saradnji sa Gradskim muzejom, Gradom Vukovarom i Konzervatorijskim odeljenjem Ministarstva kulture Republike Hrvatske postavila je nove turističke signalizacije i informacije o važnim toponimima na području grada. Kako stoji na zvaničnim stranicama Grada Vukovara, ovaj projekat vredan je gotovo 110.000 kuna, a uvrštene su i ploče sa informacijama o određenim objektima na hrvatskom i engleskom jeziku. U ovaj projekat uključeni su i pojedini objekti koji su kroz istoriju veoma važni za život srpske zajednice u ovom gradu poput Bogojavljenskom krsta, Srpskog doma, hrama

(VIDEO) „Srpski svijet“ – Dr Milan Gulić: Srpski političari u Hrvatskoj uspešni u etno biznisu

Dr Milan Gulić, naučni saradnik Instituta za savremenu istoriju u Beogradu, bio je današnji gost u emisiji Nacionalne TV IN4S. Pogledajte šta je dr Milan Gulić, naučni saradnik Instituta za savremenu istoriju u Beogradu, rekao u emisiji Nacionalne TV IN4S o nezaliječenim ranama i tinjajućem sukobu, zašto Boris Milošević nije imao mandat da prisustvuje proslavi u Kninu; koliko je glasova dobio na izborima, da li je to zato što mu je otac bio u hrvatskoj vojsci; Miloševićevo prisustvo proslavi u Kninu – šamar Srbima stradalim u Oluji; da li je Pupovac okrenuo leđa Beogradu i Srbima koji mu daju mandat; šta je etnobiznis; ko ima nadmen pristup; da li je

Sećanje na žrtve rata devedesetih

U Vukovaru,Borovu naselju i Bršadinu na Vidovdan održano molitveno sećanje i polaganje venaca za srpske žrtve rata. Svake godine na Vidovdan članovi Veća srpske nacionalne manjine Grada Vukovara,  Samostalne demokratske srpske stranke i Zajedničkog veća opština okupljaju se na dva svima poznata mesta na kojima su tokom rata 1991. godine vršene egzekucije nad srpskim civilima. Toga dana pripadnici srpske zajednice prisećaju se, ne samo ljudi koji su likvidiranih na ovim mestima, nego i svih drugih žrtava postradalih na mnogim drugim nama znanim i neznanim mestima i ne samo postradalih iz ovog poslednjeg nego i postradalih u svim ratovima od Kosova na ovamo. U Dunav, kod Veslačkog kluba u Vukovaru, na

Po kojim parametrima se kraj jugoslovenstva desio u Vukovaru a ne u Sloveniji, Splitu ili Jasenovcu?

Svaka mržnja je loša. I svaka poruka koja je nikla iz mržnje, pa i ona “mržnja koja je odgovor na mržnju” takođe je loša, ali osobito i najviše – ona mržnja koja je za rezultat imala stotine hiljada mučenih i zvjerski ubijenih, kao što je slučaj sa hrvatskom i ustaškom. Piše: Luka Radonjić Reakcija na tekstove iz jučerašnjeg izdanja dnevnog lista „Danas“ („Jugoslovenstvo je palo sa Vukovarom“ https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/jugoslovenstvo-je-palo-sa-vukovarom/ i „Kako nas mrze i kako mi njih mrzimo“ https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/kako-nas-mrze-i-kako-mi-njih-mrzimo/) U cilju pružanja doprinosa opstanku štampanih medija, a i zbog konstantne priče o ugroženosti slobode medija u Srbiji, u poslednje vrijeme češće kupujem “Danas” nego “Politiku”. Pa ću kao čitalac malo i da ih

Peđa (52) je Srbin koji je postao hrvatski ekstremista: U ratu je pucao na rođenog brata, a pre pet godina razbio je ćiriličnu tablu u Vukovaru

Rođen je u Vukovaru, a detinjstvo je provodio kod rodbine u Srbiji. Uprkos tome, njegova svest o nacionalnoj pripadnosti tada nije postojala. Vukovarac Predrag Mišić – Peđa je imao je 24 godine kada je počeo rat u Hrvatskoj. Roditelji su mu bili Srbi koji su doselili u Vukovar početkom 60-ih, a ima još dva brata. Rođen je u Vukovaru, a detinjstvo, tokom školskih raspusta, provodio je kod rodbine u Srbiji. Uprkos tome, njegova svest o nacionalnoj pripadnosti tada nije postojala. Roditelji su ga odgajali u veri u Boga, u poštenju, u saživotu sa ljudima koji ga okružuju, ma koje nacionalnosti bili. Imao je puno prijatelja, i Hrvata i Muslimana i

Identifikovano 11 srpskih žrtava stradalih od 1991. do 1995. u Hrvatskoj

Prema podacima Komisije, kroz ovaj proces u periodu od 2001. do 2019. godine, iz registrovanih, masovnih grobnica i pojedinačnih grobnih mesta ekshumirani su posmrtni ostaci preko 1400 žrtava srpske nacionalnosti stradalih u oružanim sukobima na teritoriji Republike Hrvatske, a posmrtni ostaci preko 980 identifikovanih žrtava su predati porodicama radi sahrane. Ilustracija / Foto: AP / Novosti U Zavodu za sudsku medicinu i kriminalistiku Medicinskog fakulteta u Zagrebu obavljena je identifikacija posmrtnih ostataka 11 žrtava srpske nacionalnosti. Uz prisustvo članova porodica obavljena je identifikacija posmrtnih ostataka žrtava stradalih tokom oružanih sukoba na prostoru bivše Jugoslavije, u periodu od 1991. do 1995. godine, na području Republike Hrvatske, saopštila je Komisija za nestala

Tomislav Josić priznao srpske civilne žrtve u Vukovaru!

Sadašnji savetnik za branitelje grada Vukovara i bivši predsednik bivšeg „Stožera za odbranu hrvatskog Vukovara“ Tomislav Josić održao je 21. februara u prostorijama gradske skupštine konferenciju na kojoj se osvrnuo na nedavni spisak sa imenima srpskih civilnih žrtva u Vukovaru koji je javnosti predstavio zamenik gradonačelnika Vukovara iz reda pripadnika srpske zajednice Srđan Milaković. Tomislav Josić osporio je spisak Srđana Milakovića i na osnovu dokumenata koje je prema njegovim rečima koristio Haški sud zaključio kako se od 36 spomenutih imena nalaze imena 15 vojnika, ali i ljudi stradalih izvan Vukovara te nekoliko osoba čiji je status nepoznat. On je dodao da je to pokušaj izjednačavanja dvadesetak srpskih žrtava s hiljadama ubijenih nakon okupacije Vukovara.

Milorad Pupovac

PENAVA IZLAŽE DJECU VELIKOM RIZIKU I SUKOBIMA

Predsjednik Samostalne demokratske srpske stranke /SDSS/ Milorad Pupovac ocijenio je da gradonačelnik Vukovara Ivan Penava koristi narušene odnose u tom gradu za politički obračun sa SDSS-om i izlaže djecu različite nacionalnosti velikom riziku i sukobima. Pupovac je rekao da Penava ne poštuje zakone i međunarodne konvencije o pravima djece, te da je prebacivanje krivice u slučaju nedavnog napada na srpskog dječaka na autobuskoj stanici u Vukovaru na SDSS tipičan način ljudi loših namjera. On je naglasio da su navode policije da je u ovom slučaju riječ o sukobu navijačkih grupa demantovali roditelji i direktor škole “Nikola Tesla”. “Ne bih volio da iko koristi institucije države da promijeni karakter toga što

Prof. dr Svetozar Livada

Zatiranje Srba u Hrvatskoj (18): Vukovar – podeljen grad

Vukovar je od vajkada slovio kao multietnički grad sa stanovništvom prošaranim različitim etničkim grupama gde su Hrvati i Srbi uglavnom činili većinu. Prema rezultatima popisa iz 1880. u Vukovaru je živelo 8.741 stanovnik, od kojih 6.422 Hrvata i 1.634 Srba. Sto godina kasnije, ovaj grad je brojao 33.649 ljudi, među kojima 12.760 Hrvata i 8.177 Srba. Taj popis iz 1981, poslednji je “regularan”, jer onaj održan 1991. mnogi dovode u pitanje zbog naraslog nacionalizma. Prema rezultatima popisa iz te godine od ukupno 44.639 stanovnika, u Vukovaru je živelo 21.065 Hrvata i 14.425 Srba. Narušeni dobri odnosi U istraživanju Svetozara Livade u knjizi “Biološki slom i nestajanje Srba u Hrvatskoj –

Mržnjom do poslednjeg Srbina u Hrvatskoj

Poruka Srbinu komšiji u selu Čista Mala SERIJA: SRBI U HRVATSKOJ, POLOŽAJ, PRAVA, ŽIVOT (4)  Piše: Zdravko Elez „Ubi Srbina“, „Ubi i zakolji da Srbin ne postoji“, „Srbe na vrbe“, „Četnici selite se“!  Ovo su samo neke od poruka upućenih srpskom narodu u Hrvatskoj na kraju druge decenije 21. veka. Poruke mržnje ne jenjavaju iako je od rata prošlo skoro dve i po decenije. Srbi su svedeni na, kako je to Franjo Tuđman, želeo i govorio, na „statističku grešku“ i od gotovo 600 000, koliko ih je živelo pre rata, brojka je pala na oko 186 000 Srba (4,36 odsto). Prognani se ne vraćaju, niti za to postoje uslovi, a veliko

Nastavi li se ovako, Hrvatska će ostati bez Srba

Nakon hapšenja dvojice Srba osumnjičenih da su činili ratne zločine tokom poslednjeg rata na području Vukovara, predsednik Demokratskog saveza Srba, Srđan Milaković, kaže da je ta akcija sprovedena pod pritiskom onih koji su polovinom oktobra organizovali proteste u tom gradu i koji, kako kaže, nikako ne predstavljaju „glas razuma”. „Nastavi li se ovako, Vukovar će postati grad bez ljudi, a Hrvatska bez Srba! Al, nije li to mnogima i cilj, pita Milaković u saopštenju dostavljenom medijima, prenosi Tanjug. „Hapšenje i privođenje na informativni razgovor pripadnika srpske zajednice u Vukovaru bilo bi naivno pripisati redovnom radu institucija i nekakvih novoformiranih istražiteljskih komisija. Tu je jasan rukopis onog kruga ljudi koji stoje

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

“Sjećam se dobro i nikad neću zaboraviti 14. maj 1942.”

Iz knjige Svjedočanstva genocida u NDH 1941-1945. Đure Zatezala