arrow up
Ж | Ž
Pretraga
Close this search box.
Ж | Ž

Krsta Žarković: Ta 1941. nikada im nije izašla iz glava

Hrvatska novim zakonom o grobljima, koji predviđa uklanjanje srpskih spomenika koji su postavljeni poslije 30. maja 1990. godine, a koje budu ocijenili kao uvredljive, sprovodi posljednji čin etničkog čišćenja Srba. U toj državi, jednoj od članica EU, ostali su, nažalost, samo starija srpska populacija i grobovi svih godišta, a sada je došao red i na njih. Piše: Vedrana Kulaga Simić Na to je upozorio predsjednik Udruženja Srba protjeranih iz zapadne Slavonije Krsta Žarković koji za “Glas Srpske” ističe da je inicijativa za taj zakon potekla ni manje ni više nego iz tamošnje vlade i da nadležni i u Banjaluci i Beogradu moraju dobro da prostudiraju ovu situaciju i šta se

Saopštenje povodom godišnjice likvidacije porodice Radosavljević u Daruvaru

Dana 25. februara 1992. godine u Daruvaru pripadnik Hrvatske vojske, tada dvadesetogodišnji Jožica Mudri, likvidirao je četveročlanu srpsku porodicu Radosavljević: Radeta (36), njegovu suprugu Jovanku (32) i njihove maloljetne sinove Dejana (14) i Nenada(10). Toga dana, oko 19.15 časova, u kuću Radosavljevića navratio je Jožica Mudri u uniformi vojnog policajca i u toku višečasovnog razgovora sa vlasnikom kuće, motivisan činjenicom da su Radosavljevići srpske nacionalnosti, izvadio pištolj iz futrole i iz neposredne blizine u njih ispalio 11 metaka pucajući im u glave. Pošto je Dejan i nakon pucnjave davao znakove života, Mudri mu je kuhinjskim nožem zadao još osam ubodnih rana po grudnom košu i stomaku. Zatim je tijela mrtvih Radosavljevića posložio po podu trpezarije jedno do drugoga,

VINKOVCI: GODIŠNjICA UBISTVA PORODICE ZMAIĆ – ZLATKO, BRANKA I ĆERKA NINA UBIJENI U STANU

30. januara navršava se tačno trideset i tri godina od zločina u Vinkovcima kada su na taj dan 1992. u svome stanu u centru grada ubijeni su domaćin Zlatko Zmaić (48), njegova supruga Branka (48) i ćerka Ninoslava, koja je imala samo 19 godina. Reč je zaboravljenom događaju koji nikada nije bio interesantan ni političarima, ni predstavnicima nevladinih organizacija ali ni pravosudnim institucijama. Ovo su nespomenute žrtve građanskog rata koji je vođen u periodu od 1991. do 1995. godine a reč je o običnim ljudima, civilima koji su svoju nacionalnost, nažalost, platili životom. Zmaići su odlučili da ostanu u svom gradu i onda kada su Srbi masovno u izbegličkim kolonama

Reintegracija zločina

U povodu godišnjice mirne reintegracije Zajednica povratnika hrvatskog Podunavlja dala je priznanje Branimiru Glavašu. Nije ih zasmetalo što je nepravomoćno osuđen za ratne zločine nad Srbima, zasmetalo ih je što su im zbog toga prigovorili Centar za mir, nenasilje i ljudska prava i Dokumenta. Piše: Paulina Arbutina Hrvatska javnost i ove bi godine jedva i primijetila Dan mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja, spomendan prema Zakonu o blagdanima, a ne bi se ni sjetila značaja jedne od najuspješnijih mirovnih inicijativa da Zajednica povratnika hrvatskog Podunavlja nije povodom obilježavanja 27. godišnjice mirne reintegracije dodijelila priznanje ni manje ni više nego Branimiru Glavašu, nepravomoćno osuđenom za ratne zločine počinjene nad srpskim civilima u Osijeku 1991.

veritas2.jpg

VERITAS: Saopštenje povodom godišnjice stradanja Srba u Gornjim Grahovljanima 29.12.1991.

Krajem 1991, nakon povlačenja pripadnika teritorijalne odbrane sa šireg područja pakračke opštine, u strahu da im se ne ponovi 1941, većina srpskog stanovništva napustilo je svoja ognjišta sklonivši se u Srbiju, Bosnu ili dijelove pakračke i okučanske teritorije, koje su još bile pod srpskom kontrolom. U nekim selima, međutim, manji broj, uglavnom starijih mještana, odlučio je da ne napušta kuće, nadajući se da im niko neće nauditi jer nikome nisu učinili zlo ili kakvu nepravdu. Pripadnici Zbora narodne garde (ZNG), paravojske u to vreme još nepriznate države Hrvatske, 29. decembra 1991. u rano jutro ušli su u Gornje Grahovljane, opkolile selo i sakupili sve žitelje, njih 18 (16 iz Gornjih

Neki pogubljeni pred očima roditelja: Među žrtvama rata u Hrvatskoj 87 d‌jece do 18 godina

Među žrtvama rata u Hrvatskoj, kao i u akciji hrvatske vojske u BiH u registru Dokumentaciono-informacionog centra “Veritas” vodi se 87 d‌jece do 18 godina, a posebno je potresno to što su neki pogubljeni pred očima roditelja, koji su potom ubijeni. Direktor “Veritasa” Savo Štrbac je rekao da javnost najviše zna o ubistvu dvanaestogodišnje Aleksandre Zec i njenih roditelja Mihajla i Marije u Zagrebu u decembru 1991. godine, ali da to, nažalost, nije usamljen slučaj. Osim porodice Zec u kojoj je otac bio Srbin, a majka Hrvatica, pogubljene su i četvoročlane mješovite porodice Kozbašić u Petrinji u novembru 1991, Čengić u Erveniku kod Knina u januaru 1992. i Olujići u Cerni kod

Paulin Dvor – malo mesto poznato po velikom zločinu

Zločin u Paulin Dvoru godinama je bio prikrivan, a ni sada se o njemu ne govori. Upravo se noćas navršava 33 godine od ubistva 19 civila u ovom mestu. Mesto Paulin Dvor danas teritorijalno pripada opštini Šodolovci iako putno nije direktno spojeno sa mestima ove opštine. Da biste do Paulin Dvora došli iz bilo kojeg dela ove opštine neophodno je da prođete kroz Ernestinovo ili Hrastin. Ovo mesto kao i većina koja pripadaju pomenutoj lokalnoj samoupravi naseljeno je dvadesetih i tridesetih godina prošlog veka porodicama solunskih dobrovoljaca i kolonista iz različitih krajeva novostvorene Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, mahom iz Like. Ranija pustara u vremenu Austrougarske monarhije imala je osamdesetak

Noć kada su hrvatske snage ubile 18 civila

Posmrtni ostaci žrtava pobijenih 1991. u Paulin Dvoru kod Osijeka, u pokušaju prikrivanja zločina posle rata prebačeni na Velebit, gde su otkriveni 2002. godine. U noći između 11. i 12. decembra, navršiće se 33 godine od kada je više pripadnika 130. brigade Hrvatske vojske (HV) upalo u kuću Andrije Bukvića u selu Paulin Dvor kod Osijeka i u znak odmazde zbog smrti saborca likvidirali 18 civila, 17 Srba i jednog Mađara. Oni su u pomenutoj kući bili u nekoj vrsti kućnog pritvora. Prosečna starost likvidiranih bila j 64 godina, a među njima je bilo osam žena i četiri bračna para. Samo iz porodice Katić ubijeni su Dmitar (82), njegovi sinovi Milan

Godišnjica stradanja Srba iz sela Kip i Klisa

Nedavno su se navršile 33 godine od stradanja Srba iz zapadnoslavoskih sela Kip i Klisa tokom rata u Hrvatskoj 1991. godine, koji su odvedeni u improvizovani zatvor u Marinom Selu gdje ih 18 nije preživjelo mučenja, saopšteno je iz Dokumentaciono-informativnog centra “Veritas”. U saopštenju se podsjeća da su u periodu od 12. do 18. novembra 1991. godine pripadnici hrvatske vojne policije pohapsili 24 srpska civila u selima Kip kod Daruvara, pod sumnjom da skrivaju oružje, i Klisa kod Pakraca, radi “izmještanja” stanovništva. Srpski civili su odvedeni u Marino selo, gdje su zatvoreni i držani u podrumu improvizovanog zatvora “Ribarska koliba”, psihički i fizički maltretirani, a najčešće metode mučenja su bile

Vukovar: Sećanje na ubijenu srpsku decu i civile

16. novembra navršilo se trideset i tri godine od stravičnog zločina nad srpskim civilima u Vukovaru. U jednom danu je masakrirano 24 civila, od čega devet žena i četvoro dece. Prema podacima dokumentacionog centra Veritas, na području Vukovara je za vreme rata ubijeno najmanje 135 civila srpske nacionalnosti. Samo u periodu od 1. do 18. novembra 1991. hrvatska vojska je masakrirala 52 srpska civila. Najmasovniji zločin dogodio se 16. novembra 1991. Nažalost, mediji u Hrvatskoj godinama prećutkuju i zataškavaju ove stravične zločine. Glavni razlog zašto Hrvati prikrivaju ovaj masakr, leži u činjenici da bi se otvaranjem tog problema doveo u pitanje mit koji su Tuđman i hrvatska elita konstruisali kada

POZIV: Parastos Srbima ubijenim u Zapadnoj Slavoniji 1995. godine

Vašim prisustvom izražavate saosjećanje sa našim porodicama koje su izgubile svoje najmilije. I ove godine porodice nestalih i poginulih Krajišnika obeležiće Parastosom 29. godišnjicu stradanja srpskog naroda u akciji hrvatske vojske „Bljesak“, na području Zapadne Slavonije. Parastos će se služiti u crkvi Sv Marka u Beogradu, 1.  maja 2024. godine, (sreda)  s početkom  u 11 časova. Nakon parastosa u tašmajdanskom parku, biće položeno cveće na spomen ploču stradalim Srbima. Vašim prisustvom izražavate saosjećanje sa našim porodicama koje su izgubile svoje najmilije. S poštovanjem, Predsednica: Dragana Đukić

VINKOVCI: 31 GODINA OD UBISTVA PORODICE ZMAIĆ – ZLATKO, BRANKA I ĆERKA NINA UBIJENI U STANU

U ponedeljak 30. januara navršava se tačno trideset i jedna godina od zločina u Vinkovcima kada su na taj dan 1992. u svome stanu u centru grada ubijeni su domaćin Zlatko Zmaić (48), njegova supruga Branka (48) i ćerka Ninoslava, koja je imala samo 19 godina. Reč je zaboravljenom događaju koji nikada nije bio interesantan ni političarima, ni predstavnicima nevladinih organizacija ali ni pravosudnim institucijama. Ovo su nespomenute žrtve građanskog rata koji je vođen u periodu od 1991. do 1995. godine a reč je o običnim ljudima, civilima koji su svoju nacionalnost, nažalost, platili životom. Zmaići su odlučili da ostanu u svom gradu i onda kada su Srbi masovno u

Zna se ko su zločinci a kazne nema ni posle 30 godina

Navršila se 31 godina od zločina hrvatskih jedinica nad Srbima u Mašićkoj Šagovini, u Hrvatskoj, kada je likvidirano najmanje 55 Srba, a za ovaj zločin još niko nije odgovarao ni pred domaćim niti pred međunarodnim sudovima, saopšteno je iz Dokumentaciono-informacionog centra „Veritas”. U saopštenju se napominje da su u noći između 18. i 19. decembra 1991. pripadnici 108. i 121. brigade „Zbora narodne garde” i specijalci iz grupe „Svileni”, ukupno 363 vojnika, izvršili pešadijski napad na srpsko selo Mašićka Šagovina kod Novske, na obroncima Psunja. Selo je branilo oko stotinak pripadnika Teritorijalne odbrane iz ovoga i susednih srpskih sela i dobrovoljaca iz Srbije. Hrvatske „zenge” su u toku dana, zahvaljujući

Noć kada su hrvatske snage ubile 18 civila

Posmrtni ostaci žrtava pobijenih 1991. u Paulin Dvoru kod Osijeka, u pokušaju prikrivanja zločina posle rata prebačeni na Velebit, gde su otkriveni 2002. godine. U noći između 11. i 12. decembra navršava se 31 godina od kada je više pripadnika 130. brigade Hrvatske vojske (HV) upalo u kuću Andrije Bukvića u selu Paulin Dvor kod Osijeka i u znak odmazde zbog smrti saborca likvidirali 18 civila, 17 Srba i jednog Mađara. Oni su u pomenutoj kući bili u nekoj vrsti kućnog pritvora. Prosečna starost likvidiranih bila j 64 godina, a među njima je bilo osam žena i četiri bračna para. Samo iz porodice Katić ubijeni su Dmitar (82), njegovi sinovi Milan

Vukovarski_bluz.jpg

Vukovar: Sećanje na ubijenu srpsku decu i civile

16. novembra navršila se trideset i jedna godina od stravičnog zločina nad srpskim civilima u Vukovaru. U jednom danu je masakrirano 24 civila, od čega devet žena i četvoro dece. Prema podacima dokumentacionog centra Veritas, na području Vukovara je za vreme rata ubijeno najmanje 135 civila srpske nacionalnosti. Samo u periodu od 1. do 18. novembra 1991. hrvatska vojska je masakrirala 52 srpska civila. Najmasovniji zločin dogodio se 16. novembra 1991. Nažalost, mediji u Hrvatskoj godinama prećutkuju i zataškavaju ove stravične zločine. Glavni razlog zašto Hrvati prikrivaju ovaj masakr, leži u činjenici da bi se otvaranjem tog problema doveo u pitanje mit koji su Tuđman i hrvatska elita konstruisali kada

Godišnjica stradanja Srba iz sela Kip i Klisa

Ovih dana se navršava 31 godina od stradanja Srba iz zapadnoslavoskih sela Kip i Klisa tokom rata u Hrvatskoj 1991. godine, koji su odvedeni u improvizovani zatvor u Marinom Selu gdje ih 18 nije preživjelo mučenja, saopšteno je iz Dokumentaciono-informativnog centra “Veritas”. U saopštenju se podsjeća da su u periodu od 12. do 18. novembra 1991. godine pripadnici hrvatske vojne policije pohapsili 24 srpska civila u selima Kip kod Daruvara, pod sumnjom da skrivaju oružje, i Klisa kod Pakraca, radi “izmještanja” stanovništva. Srpski civili su odvedeni u Marino selo, gdje su zatvoreni i držani u podrumu improvizovanog zatvora “Ribarska koliba”, psihički i fizički maltretirani, a najčešće metode mučenja su bile

svijece-pomen.jpg

Služen pomen ubijenim Srbima u Gređanima kod Okučana

U Gređanima kod Okučana danas je , povodom slave Crkve Svete Petke služena liturgija i pomen Srbima iz ovog sela koje su od 1991. do 1995. ubile hrvatske snage, kao i Srbima koje su ubile ustaše u Drugom svjetskom ratu. Liturgiju su služili sveštenici Eparhije pakračko-slavonske. Njegovo preosveštenstvo episkop pakračko-slavonski Jovan osveštao je 2016. godine u starom dijelu Crkve Svete Petke spomen-ploču u znak sjećanja na 18 Srba iz Gređana ubijenih od 1991. do 1995. godine. Na spomen-ploči ispisana su imena ubijenih mještana – Draginja i Đuro Čalić, Milka i Rada Gaćeša, Rajko Gljivica, Savo Jagličić, Milan i Siniša Keser, Rajko Savić, Obrad Kovačević, Nikola Kuzmić, Ilija Kužeta, Ignjatija Ružić,

POKOLj U GREĐANIMA I ČOVCU – ZLOČIN BEZ KAZNE

Hrvatsko pravosuđe i poslije 31 godinu ćuti o zločinu nad srpskim civilima i pripadnicima Teritorijalne odbrane u selu Gređani kod Okučana. Da bi prikrila zločin u zapadnoj Slavoniji, Hrvatska je mnogim srpskim povratničkim prodicama za njihove ubijene priznala status civilne žrtve rata uz obrazloženje da su ih ubili “četnici”, a ne hrvatske paravojne grupe i vojnici. Piše : Milomir SAVIĆ Pripadnici hrvatskih paravojnih Formacija “Tigrovi” su na današnji dan, 05. septembra 1991. godine u selu Gređani kod Okučana, u zapadnoj Slavoniji, izvršili stravičan zločina nad desetinama srpskih civila i srpskim teritorijalcima od kojih se mnogi još vode kao nestali, a odgovorni ni danas nisu privedeni pravdi. Predsjednik Udruženja protjeranih Srba

Parastos povodom obeležavanja dvadeset sedme godine od stradanja Srba u Zapadnoj Slavoniji

Parastos za poginule u hrvatskoj vojnoj operaciji „Bljesak“ biće održan u nedelju 1. maja, s početkom u 11 časova u crkvi Svetog Marka, Beograd. Kao i svake godine, predstavnici Udruženja „Suza“, podsetiće na razmere zločina i položiti vence i cveće na spomenik srpskim  žrtvama u ratovima na području bivše Jugoslavije, u tašmajdanskom parku. Prvog maja 1995. godine, za samo 36 sati, hrvatske vojne, paravojne i policijske snage, pod rukovodstvom Franje Tuđmana, proterale su oko 15.000 Srba. Tada su ubijene ili nestale 283 osobe, među kojima je 57 žena i devetoro dece. U vreme napada, područje Zapadne Slavonije bilo je u sastavu Republike Srpske Krajine i pod zaštitom snaga Ujedinjenih nacija.

Nikola Milovančev: TAKO JE POČEO RAT – HRVATSKA, MAJ 1991.

Mnogi od mladih ljudi ne znaju kako su u stvari započeli oružani sukobi i raspad Jugoslavije, i da je to bilo još prije sukoba u Sloveniji, koji je počeo 25. juna 1991. Apstrahirajmo sada pripreme na razbijanje Jugoslavije, koje su, uz asistenciju nekoliko stranih obavještajnih službi, trajale tridesetak godina – o tome npr. Erih Šmit-Enbom, „Der Schattenkrieger. Klaus Kinkel und der BND«, Dizeldorf 1995, str. 211-236). A bez poznavanja hronologije nema pravilnog razumevanja istorijskih događanja. Stvarnu situaciju u Hrvatskoj na početku maja 1991. možemo jako dobro sagledati iz članka Radeta Subotića, objavljenog u ljubljanskim „Srpskim novinama“ 17. maja 1991. Na žalost, velika većina i političara, i ljudi uopšte, u Srbiji

Miodrag Linta

Linta: “Kolona sjećanja” predstavlja veličanje ustaštva

Predsjednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta ocijenio je da “Kolona sjećanja” u Vukovaru u suštini predstavlja veličanje ustaštva, a ne istinsko sjećanje na žrtve. Linta je u saopštenju za javnost istakao da se u “Koloni sjećanja” godinama nose crne zastave sa natpisom “Za dom spremni”, barjaci sa ustaškim grbom sa prvim poljem bijele boje, kao i oni na kojima pored ustaškog pozdrava piše i Jasenovac. – U toj koloni šetaju ljudi u crnim uniformama i sličnom ustaškom ikonografijom. Potpuno je jasno da su idoli velike većine učesnika u “Koloni sjećanja” poglavnik Ante Pavelić, komandant po zlu čuvene “Crne legije” Jure Francetić, komandant fabrike smrti Jasenovac Maks Luburić i njihovi

28 godina od nekažnjenog ubistva Srba u vozu kod Gline

Juče se navršilo 28 godina od podmetanja mina pod voz kod Gline u Hrvatskoj pun srpskih civila kada je ubijeno troje ljudi, a 28 ljudi, uglavnom žena i djece, teško ili lakše ranjeno, saopštio je Informaciono-dokumentacioni centar “Veritas”. Iz “Veritasa” ističu da do danas za ovaj zločin niko nije odgovarao ni pred domaćim, ni pred međunarodnim sudovima, a da je, kako stvari stoje, mala vjerovatnoća da će za njega bilo ko ikada odgovarati “možda i zbog toga što su sve žrtve srpske nacionalnosti”. Eksplozija voza, koji je bio pun putnika, a najviše je bilo žena i djece, koji su od Vrginmosta putovali na pijacu, dogodila se 14. jula 1993. godine

Savo Štrbac: Borovoselski majski uranci

Oko mauzoleja Vukašina Šoškočanina gotovo četiri godine vode se rasprave a poslednju je poveo Zoran Milanović. Opština Borovo na svojim fejsbuk stranicama 2. maja ove godine objavila je dva snimka na kojima se vidi grupa mladića kako u praskozorje u pratnji policijskih kola prolaze ulicama Borova sela i skandiraju „Oj Hrvatska mati, Srbe ćemo klati” i „Ubij Srbina”. Sve se to dešavalo u nedelju na pravoslavni Vaskrs, koji slavi skoro 90 odsto stanovnika toga mesta, i na 30. godišnjicu pogibije hrvatskih „redarstvenika” u tom mestu, a događaj mnogi uzimaju kao početak hrvatsko-srpskog sukoba devedesetih. Snimci su vrlo brzo postali viralni, a zatim su usledili i komentari, uključujući i one sa

Obilježavanje 26-te godišnjice stradanja srpskog naroda Zapadne Slavonije u agresiji hrvatske vojske pod nazivom „Bljesak“

Udruženje porodica „Suza“, obavještava da se zbog Vskršnjih praznika pomjera datum  obilježavanja  26-te godišnjice stradanja srpskog naroda Zapadne Slavonije u agresiji hrvatske vojske pod nazivom „Bljesak“. Tužna godišnjica obilježiće se u nedelju, devetog maja, 2021. godine sa početkom u 11 časova i 30 minuta Sveštenstvo crkve „Sveti Marko“ služiće POMEN žrtvama a poslije toga položićemo vijenac i ruže na spomenik žrtvama ratova devedesetih u Tašmajdanskom parku. Vojnu operaciju „Bljesak” sprovele su hrvatske vojne i policijske snage, Prvog maja 1995. godine na teritoriji zapadne Slavonije, koja je bila u sastavu tadašnje Republike Srpske Krajine. U vrijeme napada, područje zapadne Slavonije bilo je pod zaštitom snaga UN-a. Za samo 36 sati protjerano

Otkriven spomenik stradalima u zločinačkoj akciji “Bljesak” (FOTO/VIDEO)

Predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović i srpski član i predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik otkrili su danas u Gradišci spomen-obilježje vojnicima i civilima poginulim u zločinačkoj hrvatskoj vojno-policijskoj akciji “Bljesak” na Zapadnu Slavoniju 1. i 2. maja 1995. godine. Predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović i srpski član i predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik otkrili su danas u Gradišci spomen-obilježje vojnicima i civilima poginulim u zločinačkoj hrvatskoj vojno-policijskoj akciji “Bljesak” na Zapadnu Slavoniju 1. i 2. maja 1995. godine. Dodik je istakao da za ratne zločine u Zapadnoj Slavoniji niko nije odgovarao, ali da stradanja poput ovog nikada ne smijemo zaboraviti i da ona treba da okupe sve Srbe oko nacionalnog

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

“Sjećam se dobro i nikad neću zaboraviti 14. maj 1942.”

Iz knjige Svjedočanstva genocida u NDH 1941-1945. Đure Zatezala