arrow up
Ж | Ž
Pretraga
Close this search box.
Ж | Ž
Dr Dušan J. Bastašić fotografija: Frontal.SRB/DHS

Dušan Bastašić: Ne postoji holokaust nad Srbima

Obrazovanje o holokaustu se najavljuje kao sastavni dio programa u osnovnim i srednjim školama Srpske. Iako nema ništa protiv toga, naš sagovornik smatra da je neprirodno da srpska djeca uče o stradanju drugih, ali ne i svog naroda. Piše i pita: Dani(j)el Simić Dušana Bastašića znam otkako sam saznao šta je Jadovno. Sedam godina kasnije, garantujem da 99% učenika u osnovnim i srednjim školama nema ni najblažeg pojma šta ovaj termin znači. A i ovaj jedan procenat sam nategnuto ostavio, da se neko pametno i osviješteno đače ne uvrijedi čitajući. Nada umire posljednja. Jedina promjena u javnoj sferi od tada, jeste što smo postigli da se u mejnstrim medijima, ali

Odali poštu stradalima: Obeležavanje 75 godina od masakra

U Drinu pobegle od ustaške kame

Krajem prošlog meseca na obali Drine, u Starom Brodu kod Višegrada, uz najviše državne i vojne počasti, obeleženo je 75 godina od stravičnog zločina iz Drugog svetskog rata kada je u samo nekoliko dana zverski ubijeno oko 6.000 Srba. O ovom događaju se sve do 2008. godine nije znalo apsolutno ništa, a zahvaljujući višegradskom svešteniku Draganu Vukotiću to se promenilo. U razgovoru za “Vesti”, jerej Vukotić kaže da je u planu izgradnja Spomen-kompleksa u okviru koga bi se nalazila i stalna izložba sa fotografijama žrtava i preživelih, ali i brojna dokumenta koja govore o stravičnom zločinu koji su ustaše izvršile marta 1942. Dodik: Koga vređa istina Na obeležavanju 75 godina

U Čajniču je promovisana knjiga "Strah od guštera" Dragana Kovačevića, koja govori o stradanju Srba na području Čajniča poslije Drugog svjetskog rata.

Promovisana knjiga o stradanju Srba poslije Drugog svjetskog rata

U Čajniču je promovisana knjiga “Strah od guštera” Dragana Kovačevića, koja govori o stradanju Srba na području Čajniča poslije Drugog svjetskog rata. Autor je objasnio da je u knjizi pisao o onome šta je čuo od svoje bake Jovanke, koja se cijeli život plašila uniformi, a kada su je pitali zbog čega odgovarala bi “koga su zmije ujedale i guštera se boji”. “To je strašna priča. Priča onih koji su spoznali kako je to biti `državni neprijatelj`, `neprijatelj revolucije` i `komunističkog poretka`”, rekao je Kovačević na sinoćnjoj promociji u Domu kulture “Filip Višnjić”. Recenzent knjige Branka Malinić Čugalj rekla je da Kovačević nije zaboravio ono o čemu su mnogi ćutali

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik u Starom Brodu kod Višegrada, gdje je danas obilježeno 75 godina od ustaškog pokolja više od 6.000 Srba iz istočnog dijela BiH.

Dodik: Nismo mi nikakvi bosanski Srbi, mi smo Srbi – deo jednog velikog istorijskog naroda

GOVORIO U STAROM BRODU KOD VIŠEGRADA GDE SU USTAŠE I NEMCI POBILI 6.000 SRBA – „Ako Srbi nemaju državu, nemaju ni slobodu, zato postoji Republika Srpska kao država. Srbi moraju da budu okupljeni danas oko dve države u ovom istorijskom trenutku – Srbije i Republike Srpske. Ako mi ne prihvatimo Republiku kao državu, niko nam je neće dati. Nama otimaju državu” – Ne smemo prestati da govorimo o našim stradanjima da se drugi ne bi naljutili. Pobili su nas Hrvati i muslimani, njihove jedinice u Drugom svetskom ratu, pobile su nas ovde i tukli gde god su mogle da bi zatrle sve što je srpsko. I neću da ćutim, ne

Višegrad - obilježeno 75 godina od usškog pokolja Foto: VN

O zločinu se decenijama ćutalo

Nakon sinoćnje izložbe i promocije trećeg izdanja knjige “Stari Brod zaboravljeni zločin”, u gradskoj galeriji, danas je kod Spomen-kapele u Starom Brodu nastavljeno obilježavanje 75 godina od ustaškog zločina u kome je ubijeno i u Drinu bačeno 6. 000 Srba, muđkaraca, žena i djece. Obilježavanju prisustvovao i predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik. Na mjestu ovog strašnog ustaškog zločina našlo se i nekoliko preživjelih čija su sjećanja još uvijek svježa. Mara Subotić iz Pala kaže: – Imala sam samo šest godina kad smo stigli na Stari Brod, gđe mi je i otac poginuo. “Bio je je to užas, puni su mi opanci krvi bili dok sam gazila pored zaklanih i ubijenih.

Stari Brod: Spomen kapela za šest hiljada ubijenih Srba (Foto: wikimedia)

Obilježeno 75 godina od ustaškog pokolja više od 6.000 Srba

U Starom Brodu kod Višegrada danas je obilježeno 75 godina od ustaškog pokolja više od 6.000 Srba iz istočnog dijela BiH koji su pokušali da pređu rijeku Drinu i potraže spas u Srbiji. Tim povodom izaslanik vladike zahumsko-hercegovačkog i primorskog Grigorija arhimandrit Lazar služio je parastos ispred Spomen-obilježja, uz sasluženje sveštenstva Mitropolije dabrobosanske. Parastosu su prisustvovali potomci stradalih Srba, predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, šef Kluba Srba u Vijeću naroda Srpske Pero Petrović, predsjednik Boračke organizacije Srpske Milomir Savčić, pomoćnik i savjetnik ministra rada i boračko-invalidske zaštite Duško Milunović i general Milan Torbica, načelnici opština Rogatica i Višegrad, te predstavnici brojnih opštinskih boračkih organizacija, te veliki broj građana. Prisutnima se

U Gradskoj galeriji u Višegradu večeras promovisano treće dopunjeno izdanje knjige "Zaboravljeni zločin-Stari Brod", koja je zajedničko izdanje redakcija Izdavačke kuće "Dabar" i Izdavačke kuće Srpskog sokolskog društva "Soko" iz Dobruna.

Predstavljeno treće izdanje knjige “Zaboravljeni zločin-Stari Brod”

U Gradskoj galeriji u Višegradu večeras promovisano treće dopunjeno izdanje knjige “Zaboravljeni zločin-Stari Brod”, koja je zajedničko izdanje redakcija Izdavačke kuće “Dabar” i Izdavačke kuće Srpskog sokolskog društva “Soko” iz Dobruna. “U ovo treće dopunjeno izdanje uvrštena su nova svjedočenja preživjelih i dodatni spiskovi ubijenih koje su pojedinci decenijama skrivali od javnosti, jer se o tome nije smjelo čak ni pričati”, rekao je urednik knjige Slavko Heleta. On je dodao da je prvi put u ovoj knjizi dostupan podatak da je, osim 300 srpskih civila kod Han Pijeska, zvjerski umoreno i 50 Jevreja koje su ustaše dovezle u Stari Brod. Heleta je istakao da knjiga sa novih 90 stranica dodatno

U Starom Brodu kod Višegrada danas je obilježeno 75 godina od ustaškog pokolja više od 6.000 Srba iz istočnog dijela BiH koji su pokušali da pređu rijeku Drinu i potraže spas u Srbiji.

Đogo: Istorija Srba je vječita istorija stradanja

Istorija Srba je vječita istorija stradanja i to je istorijska sudbina srpskog naroda, rekao je dekan Bogoslovskog fakulteta u Foči Darko Đogo u Starom Brodu kod Višegrada gdje je obilježeno 75 godina od ustaškog pokolja više od 6.000 Srba Sarajevsko-romanijske regije koji su pokušali da pređu rijeku Drinu i potraže spas u Srbiji. “Mi smo ovdje da bi se sjećali, jer čovjek umire dva puta. Jednom kada ode pred lice Božije, a drugi put ukoliko ga ljudi zavborave. Pred licem Božijim svaki čovjek živi vječno, ali pred licem svog roda oci su oni koji određuju ko smo mi”, istakao je Đogo. On je dodao da su Srbi ljudi koji pamte,

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik u Starom Brodu kod Višegrada, gdje je danas obilježeno 75 godina od ustaškog pokolja više od 6.000 Srba iz istočnog dijela BiH.

Istina o stradanju Srba u Starom Brodu da dopre do mladih

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je u Starom Brodu kod Višegrada, gdje je danas obilježeno 75 godina od ustaškog pokolja više od 6.000 Srba iz istočnog dijela BiH, da je važno obilaziti ovakva mjesta kako bi istina o tome doprla i do mladih generacija. Dodik je rekao da to podrazumijeva savremene metode komuniciranja sa mlađom generacijom koja mora da shvati i razumije obim stradanja u Starom Brodu. On je izjavio novinarima da ga je bilo sramota što ranije nije znao za ovo mjesto, iako se smatra upućenim u istoriju srpskog naroda u BiH i uopšte. “Na ovu priču o Brodu nisam naišao ni u jednoj knjizi, ni priči. Tek

Parastos Foto: RTRS

Obilježavanje 75 godina od ustaškog pokolja više od 6.000 Srba

U Starom Brodu kod Višegrada danas se obilježava 75 godina od ustaškog pokolja više od 6.000 Srba iz istočnog dijela BiH koji su pokušali da pređu rijeku Drinu i potraže spas u Srbiji. U spomen-kapeli u Starom Brodu jutros je služena liturgija, a zatim je održan parastos kojem je prisustvovao predsjednik Milorad Dodik. Istorijskom času o zločinu u Starom Brodu prisustvovao je veliki broj učenika osnovnih i srednjih škola iz Višegrada, Rogatice, Pala i drugih okolnih mjesta. Obilježavanje ovog datuma organizuje Crkvena opština Višegrad, u saradnji sa opštinama Rogatica, Sokolac i Višegrad. Obilježavanje je počelo sinoć u Gradskoj galeriji izložbom fotografija i dokumenata o stradanju srpskog naroda od Sarajeva do Starog Broda tokom 1941.

Obilježiće se 75 godina od ustaškog pokolja 6.000 Srba na Starom Brodu

Višegrad-Crkvena opština Višegrad, kao i opštine Sokolac, Višegrad i Rogatica organizovaće 21. i 22. marta obilježavanje 75 godina od ustaškog pokolja srpskog stanovništva u selima Stari Brod i Miloševići na obali Drine. Centralni događaj obilježavanja biđe kod Spomen-kapele u Starom Brodu gdje je i urađen kompleks koji podsjeća na ovaj događaj iz aprila 1942. godine. Ovog proljeća navršava se 75 godina od stradanja srpskog stanovništva iz opština sa područja sarajevsko-romanijske regije u ustaškoj ofanzivi sa zloglasnim komandantom Jurom Francetićem koja je počela sa romanijskog platoa odakle je stanovništvo bježalo prema rijeci Drini kod Višegrada u namjeri da nađu spas u Srbiji. U ustaškom piru pobijeno je i bačeno u Drinu

U Gradskoj galeriji u Višegradu danas je otvorena izložba fotografija i dokumenata povodom 75 godina od stravičnog zločina u Starom Brodu i Miloševićima, u kojem je pobijeno više od 6.000 Srba iz istočnog dijela BiH.

Otvorena izložba povodom 75 godina od stravičnog zločina nad Srbima

U Gradskoj galeriji u Višegradu danas je otvorena izložba fotografija i dokumenata povodom 75 godina od stravičnog zločina u Starom Brodu i Miloševićima, u kojem je pobijeno više od 6.000 Srba iz istočnog dijela BiH. Izložbu su pripremili sveštenik Dragan Vukotić i slikar hadži Branko Nikitović. Sveštenik Vukotić rekao je da je izložba pripremana poslednjih nekoliko godina i da je na 16 panoa izloženo više od 1.000 fotografija i dokumenata nevinih srpskih žrtava, koja se ne spominju ni u jednom udžbeniku, ni u istoriji srpskog naroda. Pomoćnik ministra za boračko-invalidsku zaštitu u Vladi Republike Srpske Duško Milunović rekao je da je istorija srpskog naroda istorija stradanja. “Veliki broj zločina bio

U Banjaluci promovisana fotomonografija "Stradanje SPC u NDH" Foto: SRNA

U Banjaluci promovisana fotomonografija “Stradanje SPC u NDH”

U Banjaluci je večeras promovisana fotomonografija “Stradanje Srpske pravoslavne crkve /SPC/ u NDH”, u kojoj istoričar Jovan Mirković obrađuje uništavanje crkava, manastira, parohijskih domova i grobalja, kao i ubistva i protjerivanja sveštenstva SPC sa tog područja. Mirković je rekao da je fotomonografija svojevrstan nastavak njegove knjige “Zločini nad Srbima u NDH” i sadrži ilustrativni materijal o 685 porušenih, oštećenih, uništenih i zapaljenih crkava, te 227 ubijenih sveštenika. “Govori i o stradanju Srba, jer oni koji su željeli uništiti srpski narod prvo su uništavali njegovo duhovno biće”, naveo je Mirković, koji je nekadašnji direktor Spomen-područja “Jasenovac”. Mirković kaže da je na fotomonografiji radio godinu i po dana i ističe da je

Savanović - pres Foto: RTRS

Savanović: Ideologija NDH probuđena devedesetih godina

Ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Milenko Savanović rekao je da je, zbog rehabilitacije NDH u Jugoslaviji i nekažnjavanja za stravične zločine počinjene u Drugom svjetskom ratu, ideologija zasnovana na ubijanju, protjerivanju i prisilnom pokatoličavanju Srba probuđena devedesetih godina prošlog vijeka u Hrvatskoj, a potom i u selu Sijekovac kod Broda kada je, u stvari, i počeo rat u BiH. “Taj proces još nije završen i to govori koliko moramo biti oprezni, ekonomski jaki, jedinstveni i spremni zbog, eventualno, novih sličnih situacija znajući našu istoriju, naše komšije i njihove strateške ciljeve, a to je da ovi prostori budu bez Srba”, poručio je Savanović, koji je i predsjednik Odbora Vlade

Ustaški pokolj na Mladence

Ovde se nisu samo krile žrtve, ovde su se prvenstveno krili zločinci, rečeno je u Starom Brodu, gde su ustaške legije Jure Francetića u proleće 1942. godine, 22. marta, na Mladence, pobile i u Drinu bacile oko 6.000 Srba, civila, žena i dece. Punih pola veka o ovom nečuvenom zločinu se nije ni pričalo ni pisalo, pa su zločinci ostali nepoznati i niko od njih nikad nije odgovarao za svoja zlodela. U ustaškom pokolju u susednom selu Miloševićima ubijeno je oko 1.000 žena i dece. Preživelo ih je samo nekoliko, a među njima i tada 11-godišnji Risto Borovčanin iz Sokoca, koji je pao među leševe i tako ostao živ. –

U Banjaluci promocija knjige – Stradanje Srpske pravoslavne crkve u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj

U Banjaluci, 21. marta 2017.  održaće se promocija knjige istoričara Jovana Mirkovića “Stradanje Srpske pravoslavne crkve u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj – fotomonografija”, objavljene u izdanju IP „Svet knjige“ iz Beograda (Suffering of the Serbian Orthodox Church in the Independent State of Croatia – photomonography). Promocija će biti održana u 19,00 časova u Akademiji nauka i umetnosti Republike Srpske, Banja Luka, Bana Lazarevića 1. O knjizi će govoriti dr Dragan Davidović, direktor Sekretarijata za vjere RS, dr Dragan Šućur, pravoslavni vojni sveštenik, Stevo Ćosović, urednik i direktor IK „Svet knjige“ i autor. U knji­zi su prezentovani is­crp­ni po­da­ci o stra­da­nju srp­skih cr­ka­va, sve­šten­stva i srp­skog naro­da u Ne­za­vi­snoj Dr­ža­vi Hr­vat­skoj, od 1941. do 1945.

Stari Brod: Nebo je plakalo nad zelenom grobnicom

“Ubijali su narod, pa se umore od ubijanja. Zamijene se, nastave klati drugi, a oni prvi se odmaraju. Kolju, nabijaju na bajonete. Moju sestru od tri godine zgrabi ustaša i baci je na onaj nož na pušci, probode je, i baci je u Drinu. Drina je proguta. Piše: Zoran Janković Moga oca goni ustaša oko drvenig kola, on bježi, ako ga stigne, zaklaće ga. Jaaa… moja rano ljuta…” priča starina Miloš Bašević. Pitamo ga koliko ima godina. „Dvaes’ deveto sam godište, pa ti, eto, računaj kol’ko mi je” kaže Miloš i poslije stanke nastavlja: „Kako sam ja bjež’o ustaša me je gađ’o onom bajonetom da me ubode, nije me stig’o,

U Banjaluci promocija knjige “Zločin nad zločinima”

U četvrtak, 23. februara 2017. u 19.00 časova u Banskom Dvoru u Banjaluci održaće se promocija nove knjige Mire Lolić – Močević pod naslovom “Zločin nad zločinima”. U filmu Zločin nad zločinima, o logorima za djecu osnovanim u Nezavisnoj državi Hrvatskoj  svjedočila su djeca logoraši , i govorili akademik Vasilije Krestić i istoričar Jovan Mirković. Tragom tog filma i s kratkim osvrtom na dokumentarne zapise o stratištima srpskog naroda tokom Drugog svjetskog rata, Mira Lolić Močević je pripremila knjigu pod naslovom: Svjedočim Zločin nad zločinima čiji je sastavni dio i DVD sa istoimenim filmom. Pored autora knjige na promociji će govoriti: Dobrila Kukolj, predsjednica Udruženja logoraša Drugog svjetskog rata iz Banjaluke,

Staro_Sajmiste_001.jpg

To je stvar svih nas

Prisustvujemo li, ovih dana, još jednoj obmani namenjenoj srpskoj glavi tako naklonjenoj svetoj istini o jednakosti svake nevine žrtve? I ne samo jednakosti. Jer kad smo u grupi sa drugima mi stajemo na začelje, pa i kad smo najbrojniji ne stavljamo se na čelo. Nemam ni ja dilemu, svaka nevina žrtva je žrtva vredna pijeteta. Samo imam neki osećaj da srpske nevine žrtve daleko zaostaju u tom sveopštem izjednačavanju u svekolikom uvažavanju. Prirodno je razumeti patnju drugih, ali prirodno je, valjda, da te rane i suze tvoga roda najviše bole. Ili je to pogrešno uverenje. Pogledam iza sebe i oko sebe i šta vidim? Spomenik nad najvećim srpskim gradom pod

Krsna slava Spomen-kapele u Starom Brodu

Spomen-kapela u Starom Brodu kod Višegrada obilježiće danas krsnu slavu koja je posvećena dabrobosanskim mučenicima stradalim u Drugom svjetskom ratu. Sveštenik Dragan Vukotić rekao je Srni da će Sveta liturgija biti održana u 9.00 časova. On je dodao da je za vjernike obezbijeđen prevoz brodićem “Sonja”, sa pristaništa kod Novog mosta. Crkvena opština Višegrad će istim povodom danas sa početkom u 20.00 časova u Gradskoj galeriji održati projekciju dokumentarno-analitičkog filma “Irodovi sinovi”. “To je priča o genocidu nad srpskim narodom u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, koji je kroz minule decenije prikrivan, izlagan političkom embargu, zabranama i cenzuri”, rekao je Vukotić. On je dodao da film posebnu pažnju posvećuje stradanju djece. Izvor:

Stradanje Srba, Svirepo ubistv 49 Srba u Kravici kod Bratunca

U Beogradu konferencija o stradanju Srba u Srebrenici

Muzej žrtava genocida danas će organizovati konferenciju “Stradanje Srba srebreničkog kraja u 20. vijeku” na kojoj će učestvovati brojni poznavaoci događaja u i oko Srebrenice u julu 1995. godine i eksperti koji se šire bave srpskim stradanjem u 20. vijeku. “Na konferenciji će biti dat poseban osvrt na političku instrumentalizaciju nedovoljno istraženih činjenica o ratnom zločinu koji se dogodio u julu 1995. godine, a kojoj je, između ostalog, cilj prećutkivanje nespornog stradanja pripadnika druge, u ovom slučaju srpske strane”, najavljeno je iz Muzeja žrtava genocida. Učesnici konferencije u beogradskom Medija centru će iznijeti podatke o srpskom stradanju u ratu u BiH od 1992. do 1995. godine. Tokom, konferencije će biti

Nejač na živoj lomači

Na mestu gde je pre 74 godine, 27. aprila 1942, bila štala Koje Ristanovića iz sela Osova kod Rogatice i u njoj živa lomača u koju su ustaše iz Crne legije Jure Francetića ubacile 94 srpske dece, žena i staraca iz okolnih sela izdvojenih iz zbega srpskog stanovništva koje je bežalo iz opština Sokolac i Pale prema rijeci Drini i Srbiji, služen je parastos i prislužene su sveće. U plamenu su tada u najgorim mukama izdahnula 24 člana prodice Ristanović, sedmoro Tomovića, po petoro Lubunića i Zekovića i mnogi drugi. Milovan Bojat kaže da je na ovom mestu stradalo mnogo članova njegove familije, a svedok ovog užasa bila je i

Pomen na 6.000 Srba koje su ustaše ubile kod Višegrada

U Starom Brodu kod Višegrada služen je parastos za 6.000 Srba koje su ustaše ubile u martu 1942. godine. Više od 50 godina o ovom zločinu na obali Drine se ćutalo. Danas rijetki preživjeli svjedoče o stravičnim zločinima ustaške “Crne legije”. Pomenu na mučenike iz Starog broda prisustvovalo je više stotina stanovnika Rogatice, Višegrada, Sokoca i Han Pijeska. Na pravoslavni praznik Mladence 1942. godine srpsku mladost, djecu, žene i starce iz Istočne Bosne ustaška „Crna legija i muslimanska milicija“ protjerali su do obale Drine. Za one koji su ostali u Miloševićima i Starom Brodu osvanula je krvava zora. Zarad bratstva i jedinstva o stravičnom zločinu ćutalo se pola vijeka. Ni

Obilježene 74 godine od stradanja 6.000 Srba u Starom Brodu

U Spomen-kompleksu Stari Brod, u kanjonu Drine, između opština Višegrad i Rogatica, služena je zaupokojena liturgija i parastos za 6.000 Srba iz istočnog dijela BiH, koje su u proljeće 1942. godine zvjerski ubile ustaše “Crne legije” Jure Francetića, među kojima su prednjačili muslimani iz podrinjskog kraja. Nakon zaupokojene liturgije u Spomen-kapeli, kojoj je prisustvovao veliki broj potomaka ubijenih Srba, sveštenik Rajko Cvetković, uz sasluženje dva sveštenika i jednog đakona, služio je parastos na Spomen-obilježju podignutom kraj Drine u Starom Brodu. “Ovo mjesto je obitavalište mučenika, a gdje su mučenici, tu su i pobjednici. Naša vjera pravoslavna i jeste u tome vaseljenska što traži da bez mučeništva nema spasenja”, istakao je

Pomen žrtvama Foto: Beta

U Starom Brodu pomen stradalim Srbima

U Starom Brodu, kod Višegrada, danas će biti služen pomen za 6.000 Srba koje su ubile ustaše 1942. godine. Sveta liturgija biće služena u kapeli u Starom Brodu, a potom i parastos za ubijene Srbe. Ustaške jedinice, predvođene Jurom Francetićem, pokrenule su u proljeće 1942. godine ofanzivu u namjeri da protjeraju i pobiju srpsko stanovništvo iz istočnog dijela BiH. Tokom ofanzive, ustaše su mučki ubile Srbe s područja Sarajeva, Sokoca, Olova, Kladnja, Rogatice, Han Pijeska i Višegrada, koji su pokušali da pređu Drinu i potraže spas u Srbiji. Izvor: Radio Televizija Republike Srpske   Vezane vijesti: Zločin u Starom Brodu – Pokolj 6000 Srba na Drini 1942. Sakrili masakr 6.000

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

“Sjećam se dobro i nikad neću zaboraviti 14. maj 1942.”

Iz knjige Svjedočanstva genocida u NDH 1941-1945. Đure Zatezala