arrow up
Ж | Ž
Pretraga
Close this search box.
Ж | Ž

Služen pomen stradalim Srbima u Zapadnoj Slavoniji i Bilogori

U selu Kusonje kod Pakraca danas je organizovano molitveno sjećanje na stradale Srbe u Zapadnoj Slavoniji i Bilogori u periodu od avgusta 1991. do januara 1992. godine, kada je ubijeno više stotina civila, a mnogi se i danas vode kao nestali. U Crkvi Svetog velikomučenika Georgija u Kusonjama tim povodom jutros su služeni Sveta liturgija i pomen za stradalo srpsko stanovništvo.Predsjednik Vijeća srpske nacionalne manjine Požeško-slavonske županije Nikola Ivanović rekao je Srni da je u egzodusu stanovništva tog područja stotinu sela ostalo pusto i spaljeno, dok su brojni mještani koji su dočekali Hrvatsku vojsku u svojim kućama ubijeni ili nestali. Ivanović, koji je i zamjenik gradonačelnika Pakraca, ističe da se

IZ ARHIVA: U Bratuncu je svaki damar života obeležen svirepim pečatom rata

Živahni gradić, obgrljen pitomim selima uz Drinu, samo neupućenima izgleda idilično. U Bratuncu je svaki damar života obeležen svirepim pečatom rata. Dok se u sumrak mladi iz Srebrenice, Ljubovije, Milića, Skelana okupljaju u bratunačkim kafićima, u dvorištu Slavke Matić (60) u naselju Bjelovac vlada muk. Mladosti ovde nema. Njene dve ćerke, tinejdžerke, ubili su u kući 14. decembra 1992. rano ujutru. I supruga su joj ubili. Celu porodicu. Unučiće nikad neće imati. – Moje curice što se ni na kog nisu ni kamenom bacile ubiše na spavanju. Ne kažem, ubijali su i naši, ali su bar njihove žene i decu odvozili autobusima. A muslimani se sjurili s brda da nas

Pomen ubijenima u Jeminovcu

U znak sećanja na 42 meštana koji su 1991. godine ubijeni u selima u okolini Požege i ove godine održan je parastos i polaganje venaca. Krajem oktobra 1991. godine hrvatske snage sprovele su prisilnu evakuaciju u 26 srpskih sela u okolini Požege i tom prilikom iseljeno je više od 2.000 ljudi. Deo žena i starijih meštana nije napustio svoje kuće, a 10. decembra hrvatske jedinice napadaju ta sela i tom prilikom ubijaju 42 meštana Čečavca, Čečavačkog Vučjaka, Jeminovca, Ruševca i Šnjegavića. Za ovaj zločin do danas niko nije odgovarao, a pripadnici srpske zajednice okupile su se i ove godine na ovaj dan, koji se u svetu obeležava i kao Međunarodni

Glasanje za NATO mora biti krivično djelo protiv ustavnog uređenja Republike Srpske

Okrugli sto u Narodnoj skupštini Srpske održan na inicijativu SNP Izbor je naš. Predložena dopuna Krivičnog zakonika RS koja bi glasila: „Predstavnici iz RS, izabrani ili delegirani u svim zajedničkim institucijama BiH (Predsjedništvo BiH, Predstavnički dom i Dom naroda BiH) koji bez referendumske odluke građana Republike Srpske glasaju o članstvu BiH u međunarodnim vojnim savezima ili organizacijama, kazniće se zatvorom u trajanju od dvije do dvanaest godina“ Predsednik SNP Izbor je naš Dane Čanković: Predloženom dopunom bi se olakšala pozicija srpskih političara u zajedničkim institucijama u eventualnoj situaciji pritiska stranaca na njih ili u slučaju kada srpski član u Predsjedništvu BiH ne bi iskoristio svoje pravo zaštite vitalnog nacionalnog interesa

KAKO DEO OVDAŠNjIH ISTORIČARA ZOVE “RATOVE DEVEDESETIH”

Evo kako jedan iz gomile ovdašnjih estradnih istoričara (nosi mašnu, strasno demitologizuje “srpske mitove” i odaziva se na ime Dejan Ristić) naziva naš otadžbinski, odbrambeni rat, vođen na balkanskim međama od 1991. pa do 1999. godine. Zove ih “ratovima za odbranu jugoslovenskog nasleđa”!!! On piše: “Uvek treba težiti objektivnosti, ma koliko to nekada bilo veoma teško… Istoričari su sukobe krajem prošlog veka odavno nazvali “RATOVIMA ZA JUGOSLOVENSKO NASLEĐE”…” Pa vi vidite kakvih sve frikova ovde ima, razmaženih nezasluženom pažnjom i privilegijama u ovom iščašenom društvu kontinuirane negativne selekcije. A ovaj tragikomični, nušićevski lik na pomen patnji i bola srpskih majki zbog “danka u krvi” i otete im dece iz naručja

Stefan Karganović: Srebrenica – raspad zvanične priče

U svetlu činjenica, koje ubrzano isplivavaju na površinu, zvanični srebrenički narativ, sa svojim poznatim licemernim mantrama, predstavlja vrhunski bezobrazluk. I na Srebrenicu se odnosi ono što je Vinston Čerčil jednom prilikom rekao za Sovjetsku Rusiju, da je „zagonetka, obavijena tajnošću, zamotana u enigmu.“ Ipak, uprkos nastojanjima da se pozadina enigmatičnih događaja na području Srebrenice u julu 1995. zauvek obavije tajnošću, činjenice koje ruše službeni narativ nezadrživo isplivavaju na površinu. Središnje i neprikosnovene teze narativa o događajima u Srebrenici leta 1995. koje širi srebrenički lobi glase da je srpska strana u tom gradu pogubila 8.000 muslimana i da taj događaj predstavlja – genocid. Svake godine u ovo doba priređuju se pompezna

Peđa (52) je Srbin koji je postao hrvatski ekstremista: U ratu je pucao na rođenog brata, a pre pet godina razbio je ćiriličnu tablu u Vukovaru

Rođen je u Vukovaru, a detinjstvo je provodio kod rodbine u Srbiji. Uprkos tome, njegova svest o nacionalnoj pripadnosti tada nije postojala. Vukovarac Predrag Mišić – Peđa je imao je 24 godine kada je počeo rat u Hrvatskoj. Roditelji su mu bili Srbi koji su doselili u Vukovar početkom 60-ih, a ima još dva brata. Rođen je u Vukovaru, a detinjstvo, tokom školskih raspusta, provodio je kod rodbine u Srbiji. Uprkos tome, njegova svest o nacionalnoj pripadnosti tada nije postojala. Roditelji su ga odgajali u veri u Boga, u poštenju, u saživotu sa ljudima koji ga okružuju, ma koje nacionalnosti bili. Imao je puno prijatelja, i Hrvata i Muslimana i

Vukovarska istina

Na današnji dan pre 28 godina snage JNA preuzele su kontrolu nad Vukovarom. Dok je hrvatska strana, bilo da se radi o državnim zvaničnicima, političarima vlasti i opozicije ili aktivistima, jedinstvena u oceni da se radi o „padu“ Vukovara koji su „napale“ snage „srbočetničko-jugokomunističke“ vojske, u Srbiji ne postoji jedinstven stav o ovome i retki će javno i otvoreno reći da je Vukovar 18. novembra 1991. „oslobođen“. Koliko su različita gledišta o ovome svedoči i graja koja se digla povodom otkrivanja spomen-ploče general-majoru i komandantu Novosadskog korpusa JNA Mladenu Bratiću, jednom od retkih generala u svetskoj istoriji koji je poginuo lično predvodeći svoje vojnike. Domaće NVO ovaj potez su, u

Svijeće

Veritas: Saopštenje povodom godišnjice stradanja Srba iz zapadnoslavonskih sela Kip i Klisa u novembru 1991. godine

Od 12. do 18. novembra 1991, pripadnici hrvatske vojne policije u selima Kip (Daruvar), pod sumnjom da skrivaju oružje vojnog porijekla, i Klisa (Pakrac), radi „izmještanja“ stanovništva, pohapsili su 24 srpska civila, zatim ih doveli u Marino selo te ih zatvorili i držali u podrumu inprovizovanog zatvora “Ribarska koliba”, gđe su ih psihički i fizički maltretirali. Najčešće su primjenjivani sljedeći načini mučenja: potapanje u vodi, priključivanje na induktorsku struju, odsjecanje ušiju, rezanje po prsima i solenje rana, gaženje nogama, udaranje metalnim šipkama i drvenim palicama. Samo su šestorica preživjeli mučenja, dok su osamnaestorica likvidirani, s tim da se za tijelima petorice još uvijek traga. Za likvidaciju pomenutih civila Županijski sud

Šest puta ranjavan, odbranio koridor, za Republiku Srpsku dao život u 23. godini: Obeležena godišnjica smrti Boška Perića Peše (FOTO/VIDEO)

Nova bista na grobu komadanta Boška Perića Peše otkrivena je na 25. godišnjicu njegove pogibije Nova bista na grobu komadanta Boška Perića Peše u selu Ražljevo kod Brčkog otkrivena je na 25. godišnjicu njegove pogibije. Prošle godine je bista koja je ranije stajala na Pešinom grobu ukradena, a počinioci još uvek nisu pronađeni. Obeležavanju godišnjice su prisutvovali članovi Pešine porodice, pripadnici njegove jedinice i brojni zvaničnici. Oni su se danas prisetili mladog heroja za kojeg se smatra da je, svojom hrabrošću i veštinom, spasio ne samo grad Brčko, nego i koridor ka zapadnom delu Republike Srpske i stotine hiljade Srba koji su tamo živeli. KO JE BIO PEŠA? Boško Perić

Popis srpskih žrtava na više od 1.000 strana privodi se kraju

Republički centar za istraživanje rata i traženje nestalih Republike Srpske završava najveći projekat. Sve srpske žrtve iz rata u BiH, za period 1991-1995. godine, naći će se u publikaciji koju će objaviti Republički centar za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica. Publikacija će biti objavljena na oko 1.000 stranica i u završnoj fazi je njena izrada, potvrdio je za “Novosti” Milorad Kojić, direktor pomenutog centra. – Realno je da publikacija sa popisom svih srpskih žrtava bude objavljena u naredna četiri meseca. Od jula 2013. aktivno se radi na izradi popisa srpskih žrtava u proteklom odbrambeno-otadžbinskom ratu. Ovo je jedan veoma obiman posao koji je zahtevao maksimalnu ozbiljnost i

Savo Štrbac: Spisak vukovarskih žrtava

Stavljanje i Srba na spisak vukovarskih žrtava, izloženom u dvorištu Franjevačkog samostana, kod posetioca spomen-obeležja trebalo bi da stvori utisak da su i oni branili Vukovar. vih dana medijski hit u Hrvatskoj je otkrivanje spomen-obeležja vukovarskim žrtvama,  na kojem se našlo 2.717 imena i prezimena, koja su ispisana na staklenim pločama postavljenim u dvorištu Franjevačkog samostana i župe sv. Filipa i Jakova pored Dunava. Spomen-obeležje je projekat fra Ivice Jagodića, gvardijana Franjevačkog samostana u Vukovaru, koji izjavljuje da se na pločama nalaze imena „onih koji su dali svoje živote za Vukovar” među kojima su: branitelji i civili, muškarci, žene i deca, katolici, pravoslavci, muslimani… i svi na jednom mestu. „Rekao bih

Svetozar Livada, penzionisani profesor zagrebačkog univerziteta: Srbima prijeti biološki nestanak

Srba u Hrvatskoj danas gotovo i da nema, a ono malo što ih je ostalo ne žive, već preživljavaju i smrt prizivaju, rekao je u intervjuu za “Glas Srpske” penzionisani profesor zagrebačkog univerziteta Svetozar Livada, koji u svojoj posljednjoj knjizi “Biološki slom i nestajanje Srba u Hrvatskoj” na slikovit, faktografski i potresan način govori o zatiranju srpskog naroda u Hrvatskoj u posljednjih 130 godina. On tvrdi da se Srbi, pogotovo u selima, nalaze pod “državnom eutanazijom”. GLAS: Da li Srbi u Hrvatskoj doživljavaju sudbinu Indijanaca? LIVADA: To je politika – evo vam vaši zavičaji, slobodno umrite, ali što prije i mi ćemo vam u tome pomoći. Srbi danas žive u selima

U Zagrebu identifikovani posmrtni ostaci 13 srpskih žrtava

U Zagrebu je obavljena identifikacija posmrtnih ostataka 13 srpskih žrtava stradalih na području Hrvatske u toku oružanog sukoba na prostoru bivše Jugoslavije od 1991. do 1995. godine, saopšteno je iz Komisije za nestala lica Vlade Srbije. Identifikacija je obavljena danas u Zavodu za sudsku medicinu i kriminalistiku Medicinskog fakulteta u Zagrebu, uz prisustvo članova porodica. U saopštenju je navedeno da su u Glini ekshumirani posmrtni ostaci pet osoba, u mjestu Šaš i Ličnoj Jasenici posmrtni ostaci po dvije osobe, a u Malom Kozincu, Tušilovcu, Gornjem Sjenaku i Poljanama po jedne osobe. Posmrtni ostaci svih 13 lica identifikovani su metodom DNK analize, a njihova sahrana biće obavljena u skladu sa izraženim

Molite se za raba Božijeg Romana, ubijenog na bojnom polju, molite se za sve ubijene Pravoslavne ratnike

Kada je 90-ih godina buktio rat u Bosni i Hercegovini monah iz manastira Valaam gdje je bio ikonopisac, Roman, odlučio je da krene tamo i pomogne svojoj pravoslavnoj braći. Dođe svome duhovnom ocu i iznese mu svoju odluku. – Blagoslovi, oče! – Ne – uzvrati mu duhovni otac. – Nije to za tebe, ti imaš sasvim drugi put u ovom životu, tebi je Gospod dao talenat, i još ga nisi dokraja razotkrio. Ostani u manastiru! – Ne mogu, oče, duša me boli za braću Pravoslavnu, hoću da im pomognem. – Ako odeš u Bosnu, tamo ćeš i ostati, nećeš se vratiti. Bolje ti je da ostaneš u manastiru! I Roman

Amidžić: Hrvati su mi ubili oca, a mene proglasili četnikom. Imao sam samo 15 godina (VIDEO)

“Neke stvari se nikada ne zaborave. Ljudi pokušavaju da šminkom sakriju sve, da se prave da je sve normalno.” Popularni TV voditelj Ognjen Amidžić otvorio je dušu u „Novom jutru“ i Predragu Sarapi ispričao sve o ubistvu oca Zorana, kojeg je izgubio kada je imao samo 15 godina. Voditelj je prvi put progovorio o ovome posle 28 godina i otkrio da je njegov otac zajedno sa kolegama koje su radile na dopisništvu poginuo na radnom zadatku. „Ja sam prvi put pričao o tome posle 28 godina, generalno ne volim da pričam o tome, ali odlučio sam da progovorim zbog svih ljudi koji su činili čitav tim. Evo, prošlo je 28

Nosović: Istinom protiv zaborava i laži o stradanju Srba

Novoizabrani predsjednik Saveza logoraša Republike Srpske Anđelko Nosović rekao je da je ova organizacija jedina autentična organizacija koja može iskreno i iz prve ruke da svjedoči o svim zlodjelima koje su hrvatske i muslimanske strane činile srpskom narodu. Anđelko NosovićFoto: SRNA Nosović je izrazio nadu da će ovaj savez doći do pozicije koju zaslužuje, odnosno da bude ne od posebnog, već od izuzetnog značaja za Republiku Srpsku. On smatra da će to biti veoma teško realizovati, jer je Savez u posljednjih nekoliko godina u stagnaciji i potrebno je mnogo toga uraditi kako bi se stvari pokrenule sa mrtve tačke. Nosović naglašava da je potrebno učiniti sve kako bi Savez postao

GODIŠNjICA STRADANjA VOJNIKA JNA U KASARNI U BJELOVARU

Navršilo se 28 godina od stradanja vojnika JNA u kasarni u Bjelovaru 29. septembra 1991. godine, a za to još niko nije odgovarao niti je osuđen. Pripadnici hrvatskog Zbora narodne garde (ZNG) počeli su opšti napad na sve vojne objekte JNA u garnizonu Bjelovar, koji su već 15 dana bili pod totalnom blokadom, a nakon predaje kasarne, strijeljali su trojicu oficira, šest vojnika i šest rezervista. Po ulasku u kasarnu Jure Šimić, u svojstvu predsjednika Kriznog štaba Bjelovara, naredio je da se zarobljeni vojnici i starješine skinu do pojasa, a potom je izdvojio komandanta pukovnika Rajka Kovačevića i njegove pomoćnike, potpukovnika Miljka Vasića i kapetana prve klase Dragišu Jovanovića i

Promovisan “Leksikon Srba Banije” autora Branka Krnjaića

U organizaciji “Zavičajnog udruženja Banijaca, potomaka i prijatelja Banije” juče je u Velikoj sali gradske Opštine Novi Beograd održana promocija knjige “Leksikon Srba Banije” autora Branka Krnjaića. U pitanju je sveobuhvtano djelo kojim su, na najprikladniji i najpregledniji način, sažetim sadržajem i jasnim stilom dati najvažniji podaci o ličnostima koje su svojim radom, djelima i samim životom ostavili trajan, pamćenja vrijedan trag i zadužili pokoljenja Banijaca. Leksikon na preko 500 strana obuhvata podatke više od 1000 Banijaca koji su značajni za kulturu, umjetnost, nauku, sport, religiju, privredu itd. Mnogobrojne prisutne, u ime Zavičajnog udruženja Banijaca, potomaka i prijatelja Banije, pozdravio je moderator promocije, književnik Miloš Bajić. – I pored neimaštine,

Dragoslav Bokan: PETAR I PAVLE GOLUBOVIĆ, BRUTALNO UBIJENA SRPČAD

Jedan sedmogodišnjak i jedan petogodišnjak ubijeni su, nemilosrdno, samo zato što su bili Srbi. I zato što su, na osnovu svih prethodnih iskustava, njihovi egzekutori znali da za ovo zlodelo neće biti kažnjeni. Kako se, na kraju, i dogodilo, jer i ovaj zločin nad nama ostade bez kazne, kao i toliki drugi.   Piše: Dragoslav Bokan Te noći, na prelazu prvog u drugi jul 1992. godine, ostaće još jedna u nizu onih stradalnih, golgotskih scena stvarno nepojamnog srpskog stradanja. Grupa pripadnika Interventnog voda Stanice javne bezbednosti u Konjicu je krenula u ubilački pohod, u otmicu čitave porodice uglednih srpskih profesora konjičke gimnazije: Đure, njegove žene Vlaste, i njihove dečice, sedmogodišnjeg

Godišnjica stradanja rezervista JNA na Koranskom mostu u Karlovcu

Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova i Zbora narodne garde Republike Hrvatske 21. septembra 1991. godine, ispred mosta na rijeci Korani u Karlovcu, zaustavili su dva vojna kamiona u kojima su se, iz kasarne “Mekušje” u kasarnu “Logorište”, prevozili pripadnici aktivnog i rezervnog sastava JNA, koji su, nakon pregovora i obećanja hrvatske strane da će biti pušteni, odložili oružje.  Odmah po predaji, jedna grupa zarobljenika, uglavnom aktivnih pripadnika JNA, odvežena je u prostorije policije, a druga grupa od 17 vojnika srpske nacionalnosti, uglavnom rezervista iz kordunaškog sela Krnjak, sprovođena je pješice preko Koranskog mosta. Čim su stupili na most, pojavila su se uniformisana lica sa fantomkama na glavama i počeli “krvavi pir”

Sputnjik: Albanci po „kosovskom scenariju“ kupuju jug Srbije

Albanci najviše kupuju zemljište i kuće u srpskim selima koja se nalaze duž administrativne linije sa Kosovom i Metohijom, dakle oblast oko Vranja, duž granice sa Bujanovcem, ali i Toplički okrug, Prokuplje, Kuršumlija, Blace. Bujanovac (Foto: Pravda) Procene su da se samo u poslednjih pet godina na područje južne Srbije doselilo više od 11.000 Albanca sa Kosova i Metohije. Masovna kupovina srpskih kuća i zemljišta od Srba počela je još 2010. godine. Albanci najviše kupuju imovinu u srpskim selima koja se nalaze duž administrativne linije sa Kosovom i Metohijom. Opština Bujanovac tokom poslednjih meseci podseća na veliko gradilište. Zgrade niču kao pečurke, a u novim stanovima uglavnom niko ne živi.

Dačić: Hrvatsko društvo dotaklo dno, Evrope ćutke posmatra nasilje nad Srbima

“Kad praktično legalizuješ poklič ‘za dom spremni’, protjeraš ćirilicu, a Srbe ostaviš bez struje i to u rodnom kraju ‘svog’ Nikole Tesle, onda postaje prirodno da razulareni huligani upadnu u kafić i počnu da tuku čak i djecu samo zato što gledaju Zvezdu”. Ministar spoljnjih poslova Srbije Ivica Dačić ocijenio je da su napadi na Srbe kod Knina rezultat dugogodišnjeg ‘flerta’ aktuelne hrvatske vlasti sa ustaštvom i veličanja zločina nad Srbima. „Kad praktično legalizuješ poklič ‘za dom spremni’, protjeraš ćirilicu, a Srbe ostaviš bez struje i to u rodnom kraju ‘svog’ Nikole Tesle, onda postaje prirodno da razulareni huligani upadnu u kafić i počnu da tuku čak i djecu samo

GODIŠNjICA TEŠKOG ZLOČINA NAD CAPRAŠKIM SRBIMA

Jedan od najtežih zločina nad Srbima na području opštine Sisak u ratu devedesetih godina dogodio se na današnji dan 1991. godine, kada su hrvatske jedinice u ranim jutarnjim časovima u transporterima sa oznakama JNA protutnjale kroz sedam capraških srpskih sela i nasumice pucajući na lokalno stanovništvo ubile 15 civila, a više desetina ranili. U njihovom krvavom pohodu zaustavili su ih mještani Brđana, koji su se, čuvši pucnjavu kroz druga sela, na brzinu organizovali i postavili uspješnu zasjedu, saopštio je danas Dokumentaciono-informacioni centar “Veritas”. Najmlađa među ubijenima Željka Boinović /23/, po zanimanju tekstilna radnica, ustrijeljena je kroz prozor u kući svog djeda Miloša Vraneševića u Trnjanima. Svi ubijeni, osim Željke, bili

Odalović: U toku identifikacije tijela 400 Srba ubijenih u “Oluji”

Predsjednik Komisije Vlade Srbije za nestala lica Veljko Odalović izjavio je da je u toku identifikacija 400 tijela žrtava stradalih u akciji hrvatske vojske i policije “Oluja” 1995. godine, koja su ekshumirana u Hrvatskoj, te da je gotovo izvjesno da je riječ o Srbima. Veljko Odalović (Foto: Medija centar Beograd) – Što se tiče `Oluje` i grobnica koje smo mi do sada pronašli, na oko 1.200 ekshumacija smo prisustvovali kao Komisija Republike Srbije. Mi smo do sada 800 tela identifikovali, još oko 400 tela je u postupku i izvesno je da su to Srbi, nemamo dilemu. Treba više volje, treba više dinamike – rekao je Odalović za TV “Hepi”. On

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

“Sjećam se dobro i nikad neću zaboraviti 14. maj 1942.”

Iz knjige Svjedočanstva genocida u NDH 1941-1945. Đure Zatezala