arrow up
Ж | Ž
Pretraga
Close this search box.
Ж | Ž
Bombardovanje_Novog_Sada_1944.jpg

Video otkriva zabranjenu istinu: Ovako su Amerikanci i Englezi sravnili sa zemljom Novi Sad

Na petominutnom snimku se mogu videti građani kako u centru grada, na Trgu slobode beže u skloništa, avioni iznad grada, kao i eksplozije i dim od posledica bombardovanja. Istorijski arhiv grada Novog Sada objavio je na svom Jutjub kanalu do sada neviđen snimak bombardovanja Novog Sada iz 1944. godine. Kako su rekli u arhivu, snimak je nedavno otkriven i potom sređen u saradnji sa RTV i prikazan tokom izložbe o 70 godina od oslobođenja Novog Sada, a sada je postavljen na interenet kako bi i šira javnost imala priliku da ga vidi. Na petominutnom snimku se mogu videti građani kako u centru grada, na Trgu slobode beže u skloništa, avioni

Crkva u Donjem Jelovcu kod Kozarske Dubice Foto: SRNA

Služena liturgija u obnovljenom hramu u Donjem Jelovcu (VIDEO)

Episkop banjalučki Jefrem služio je Svetu arhijerejsku liturgiju u obnovljenom Hramu Vaznesenja Gospodnjeg u Donjem Jelovcu, kod Kozarske Dubice. U svojstvu kuma hrama, liturgiji je prisustvovao predsjednik Socijalističke partije Petar Đokić. Ovaj Hram izgrađen je prije 120 godina, ali su ga ustaše potpuno uništile tokom Drugog svjetskog rata, a obnova je trajala više od 20 godina. Crkva u Donjem Jelovcu svjedok je vjekovonog postojanja srpskog naroda i njegovog identiteta na ovom području, kaže paroh knežički Željko Jevđenić i dodaje da je i crkva, zajedno sa narodom, pretrpjela velika stradanja tokom 20. vijeka. “U ovom selu se dogodilo užasno stradanje u Drugom svjetskom ratu, jer se na jugistočnoj strani crkve, nekoliko

Lažna istorija i suze za zločincima

Višegodišnje ćutanje o genocidnom karakteru Nezavisne Države Hrvatske /NDH/, rasnim zakonima, te progonima Srba, Jevreja, Roma i drugih antifašista dovelo je do niza neoustaških incidenta u Hrvatskoj, kako u političkoj tako i u drugim sferama društva Priredio: Nenad TADIĆ Uprkos davno izrečenim istorijskim sudovima o ustaškom teroru i dizanju na ustanak srpskog stanovništva koje je spasavalo živu glavu, u hrvatskoj javnosti i dalje traje spor oko onoga što se dešavalo u Srbu i njegovoj okolini u julu 1941. godine. Hrvatski desničari i revizionosti, te jedan dio “nacionalno svjesnih” političara i istoričara uporno tvrdi da je nad hrvatskim stanovništvom u tom kraju izvršen “genocid”, te da su ga počinili Srbi i

SPC Vatikanu: A koga je iz Drugog svetskog rata srpska crkva proglasila svecem

Stradali mitropolit dabrobosanski Petar, iguman fruškogorski Rafailo Šišatovački, sveštenik Damjan Grahovski ili episkop gornjokarlovački Sava samo su neki od sveštenomučenika koji su se našli u kalendaru SPC Od nešto više od stotinu svetih, svetitelja, ispovednika, prepodobnih, mučenika i sveštenomučenika koji su kanonizovani za osam vekova autokefalnosti Srpske pravoslavne crkve, gotovo trećina je postradala za vreme NDH i od strane ustaša. Tadašnji mitropolit dabrobosanski Petar stradao je nakon što je početkom maja 1941. ustaški poverenik za Bosnu i rimokatolički župnik sarajevski Božidar Bral naložio da istog dana pošto je ćirilica stavljena van zakona u NDH, naredi svojim sveštenicima i crkvenim opštinama da više ne pišu ćirilicom i da pečate zamene latinicom.

Arhiv Muzeja žrtava genocida

Ubistvo mitropolita i tri episkopa

U dugoj, poslednjoj depeši Moskvi i Slobodnoj Jugoslaviji, u kojoj je pominjao logor u Jasenovcu, Tito decembra 1942. među opisanim ustaškim zločinima nije pomenuo nijednu srpsku žrtvu Krajem 1942, osam meseci posle prve, Tito i njegov Centralni komitet su u Moskvu poslali drugu, poslednju depešu u kojoj su pomenuli logor smrti u Jasenovcu. Podatak je utoliko važniji ako se zna da je Moskva većinu Titovih depeša objavljivala preko sovjetske radio-stanice Slobodna Jugoslavija, jedne od najjačih u Evropi, a mnoge je svojim razgranatim obaveštajnim kanalima širila po svetu. Iz poslednje depeše koju su Tito i Centralni komitet Jugoslavije, krajem decembra te 1942. godine, poslali svom “Dedi” u Moskvi moglo bi se

broj-mrtvih-srba.jpg

Brojanje mrtvih Srba

Koliko je Srba poginulo u ratovima devedesetih? Koliko u oba svetska rata? Znamo li uopšte sopstvenu istoriju? A ako ne znamo, ili nećemo da znamo, zar je čudo što nam je drugi – zlonamerno – pišu? Na kažem ovo radi licitiranja brojkama; to je propagandna tehnika zapadnog porekla koja je strana našem karakteru. Ali osnovni je red da se mrtvi dostojno sahrane. Možda je u tom zaboravu prema mrtvima i razlog što smo zaboravili vrednost slobode, pa ako o slobodi danas i pričamo, uglavnom govorimo o njenoj ceni – kao što je to onomad cinično radio hrvatski šovinista Radić. Žutooktobarske vlasti najradije bi da zaborave civile koje su 1999. pobile

Dječji logor u Staklani, Sisak, 1942. Foto: JUSP Jasenovac

Genocid o kojem se ćuti: Umrli u dečijem prihvatilištu Zagreb, 1941-1945

U Titovoj Jugoslaviji narod se navikao na istinu da je u Drugom svetskom ratu na teritoriji Kraljevine Jugoslavije poginulo 1.706.000 ljudi. To je, u stvari bila procena Edvarda Kardelja, usvojena od Međunarodne komisije za reparacije u Parizu, koja je evidentirana u aktu od 13. decembra 1945. godine. Ovu improvizaciju Slovenac je ponovio 1947. godine na zasedanju Generalne skupštine OUN. Do stvarnih činjenica o razmerama gubitaka se došlo nakon popisa stanovništva u proleće 1948. godine, kada se ispostavilo da su demografski gubici Jugoslavije veći za oko milion stanovnika i da iznose negde oko 2.800.000 ljudi. Ipak, pošto se ispostavilo da su uglavnom ponovo stradali Srbi, i to od strane komšija i

Vojska Republike Srpske Foto: RTRS

Organizacija starješina VRS: Nove generacije treba da uče o stradanju srpskog naroda

Organizacija starješina Vojske Republike Srpske podržava inicijativu i aktivnosti na promjenama nastavnih planova istorije u završnim razredima osnovnih i srednjih škola, usmjerenim ka formiranju nacionalne kulture pamćenja, kako bi nove generacije čuvale tradiciju i nasljeđe srpskog naroda. Ova organizacija u otvorenom pismu Ministarstvu prosvjete i kulture Republike Srpske, Republičkom pedagoškom zavodu, Filozofskom fakultetu Univerziteta u Banjaluci, Republičkom centru za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica navodi da se u nastavnim planovima završnih razreda osnovnih i srednjih škola moraju naći tematske cjeline kojima se rasvjetljava genocid NDH i stravična stradanja srpskog naroda u prošlosti, uz organizovanje obilazaka stratišta i učestvovanje na časovima istorije. “Pored toga, naša organizacija traži da

Komentar: Vatikan

Brava na vatikanskom arhivu jača je od hiljada zahteva istoričara, istraživača Holokausta, udruženja i instituta. Čvrsti lokot ne otvara čak ni reč samog pape Franje Takve stvari kakve se čine kod vas sa pravoslavnim življem ne može raditi odgojen, kulturan i civilizovan čovek, a kamoli sveštenik.” Ove reči izgovorio je 1942. godine sekretar vatikanske Kongregacije za Istočnu crkvu Ežen Tiseran na sastanku sa Pavelićevim izaslanikom pri Svetoj stolici Nikolom Rušinovićem. Francuskom kardinalu bili su poznati zločini ustaša nad Srbima, znao je čak da su klali i pokrštavali i katolički sveštenici. Njegov stav o tome poznat je zahvaljujući papiru na koji je prenet. Ova hartija, međutim, među retkim je dokumentima koja

Sećati se, znači živeti

Na sastanku Lige naroda septembra 1933. godine fotograf “Life” magazina, prilazi ministru nacističke Nemačke Jozefu Gebelsu, odabira najbolji kadar u tražilu fotoaparata i pritiska okidač. Ništa čudno ni za Gebelsa koji se smješkao pozirajući mu, do onog momenta  kada je obavešten da je maločas pozirao Alfredu Ajzenštatu – jednom Jevrejinu. Piše: Jovan Njegović Drndak, urednik fotografije Lista Zrenjanin Nešto kasnije Alfred je htio da napravi još jednu fotografiju Jozefa Gebelsa – “Bilo je strašno. Pogledao me izrazom punim mržnje – i rekao da se gubim! Ali, nisam otišao. Kad imam kameru u ruci ja ne znam za strah!” Alfred je pritisnuo  okidač fotaparata i tako je nastala poznata  fotografija “Oči

Povodom Dana opštine Gradiška i 72. godine od oslobođenja u Drugom svjetskom ratu danas su položeni vijenci na spomen-obilježja žrtvama Narodnooslobodilačkog rata,na biste narodnih heroja, spomen-kosturnicu i centralno spomen-obilježje poginulim borcima odbrambeno-otadžbinskog rata.

Položeni vijenci na spomen-obilježja

Povodom Dana opštine Gradiška i 72 godine od oslobođenja u Drugom svjetskom ratu danas su položeni vijenci na spomen-obilježja žrtvama Narodnooslobodilačkog rata, na biste narodnih heroja, spomen-kosturnicu i centralno spomen-obilježje poginulim borcima odbrambeno-otadžbinskog rata. Načelnik opštine Gradiška Zoran Adžić, rekao je da 72 godine opština Gradiška živi u slobodi i da zato svi moraju da je poštuju, održavaju i brinu da se opština što brže razvija. “Lokalna uprava će se potruditi da se na spomen-obilježje borcima odbrambeno-otadžbinskog rata od 1991-1995. godine postave imena svih poginulih boraca, ali isto tako ćemo nastojati da infrastrukturno uredimo Gradišku izgradnjom saobraćajnica, opremanjem Agroindustrijske zone u Novoj Topoli i otvaranjem sportske dvoranu za mlade”, rekao

Šamac Foto: SRNA

Šamac- Izložba “Belezi velikih zločina”

U organizaciji Srpskog prosvjetnog i kulturnog društva “Prosvjeta” iz Šamca i Muzeja žrtava genocida iz Beograda u šamačkoj galeriji je otvorena izložba pod nazivom “Belezi velikih zločina” koja će biti postavljena do 5. maja. Predsjednik SPKD “Prosvjeta” iz Šamca Dušan Jovanović rekao je sinoć na otvaranju izložbe da mu je drago što je ponovo uspostavljena saradnja sa Muzejom žrtava genocida iz Beograda i što je građanima Šamca omogućeno da pogledaju postavku kvalitetne izložbe. “Ciljna grupa su prije svega učenici srednje škole kako bi stekli više znanja, a pozivam i sve građane da dođu i pogledaju izložbu kako bi se podsjetili strahota kroz koje su prošli naši preci”, rekao je Jovanović.

(Foto Tanjug/AP)

Godišnjica oslobađanja koncentracionih logora u Nemačkoj

Berlin – Preživeli Holokausta zajedno sa zvaničnicima okupili su se danas ispred nekadašnjih koncentracionih logora Bergen-Belzen na severu Nemačke i Zahsenhauzen u blizini Berlina u sećanje na njihovo oslobađanje pre 72 godine. Bergen-Belzen oslobodili su 15. aprila 1945 britanski vojnici koji su pronašli oko 10.000 leševa kada su ušli u logor, prenosi AP. Nemačka ministarka kulture Monika Greters izjavila je danas da „sećajući se, želimo da damo prostora u našim životima za žrtve i za preživele, koje su nacisti obespravili, progonili, mučili i ubijali”. Oko 200.000 osoba deportovano je u Bergen-Belzen, a više od 52.000 logoraša i 20.000 ratnih zarobljenika umrlo je tu, među njima i poznata tinejdžerka Ana Frank, navodi

Zagreb će dobiti spomenik za žrtve holokausta u blizini željezničke stanice

Bandić je pozvao sve kreativce koji duboko suosjećaju sa žrtvama holokausta da se jave kako bi Hrvatska i Zagreb dobili vrhunski oblikovan spomenik koji će dostojanstveno izraziti pijetet prema šest milijona pogubljenih Jevreja. Glavni grad Hrvatske će u centru, u blizini glavne željezničke stanice, dobit će spomenik sjećanja na šest milijona Jevreja stradalih u holokaustu u Drugom svjetskom ratu, za što je u petak službeno raspisan natječaj koji je na konferenciji za novinare predstavio gradonačelnik Milan Bandić. Spomenik će se nalaziti u blizini glavne željezničke stanice, na trgu istočno od glavnog ulaza u željezničku stanicu, ispred glavne pošte u Branimirovoj ulici, a gradonačelnik podsjeća da su svi Jevreji, kao i druge žrtve

Polaganje vijenaca u Brodu Foto: SRNA

Obilježene 72 godine od oslobađanja Broda

Polaganjem vijenaca na spomen-obilježje stradalim učesnicima Narodno-oslobodilačke borbe, u Brodu su danas obilježene 72 godine od oslobađanja ove opštine u Drugom svjetskom ratu i borbe protiv fašizma. Načelnik opštine Brod Ilija Jovičić rekao je da je u Drugom svjetskom ratu stradalo oko 2.500 Brođana, od čega je najveći broj u logorima Slavonska Požega i Jasenovac. “Želimo da njegujemo tradiciju. Šaljemo svima poruku da sloboda i mir nemaju alternativu”, poručio je Jovičić. Predstavnik SUBNOR-a Ismet Đuherić zahvalio je građanima što su svojim dolaskom pokazali da se sjećaju velike žrtve koju su Brođani, kao i ostali učesnici Narodnooslobodilačke borbe, dali u oslobađanja Broda. Potpredsjednik Jevrejske zajednice u Doboju Dario Atijas rekao je

Srboljub Živanović: Zločinac Alojzije Stepinac i Rimokatolička „crkva“

Štampa i drugi mediji u Srbiji stalno pišu o nastojanju pojedinih episkopa Srpske pravoslavne crkve da dođe do “pomirenja” i ujedinjenja SPC sa rimokatolicima i sa Vatikanom. Neprestano se veliča uloga sadašnjeg pape rimokatolika Franje, koji nastoji da se gresi rimokatolika zaborave i da dođe do ujedinjenja pravoslavaca sarimokatolicima, sa tim da na čelu ujedinjene crkve bude on. Ističe se i uloga vaseljenskog patrijarha Vartolomeja koji želi da dođe do ujedinjenja sa rimokatolicima, sa tim da on bude neka vrsta istočnog pape. Takođe se piše i da su razlike između Pravoslavne Crkve i rimokatolika male, a da su srodnosti pravoslavnih i rimokatolika veoma velike. Navodi se da SPC putem svoje

Dubrovnik u NDH

Po izbijanju Aprilskog rata 1941. godine, Seljačka zaštita s ustašama razoružavala je dijelove Jugoslavenske vojske, prikupljala vojnu opremu i čuvala red i tako odigrala određenu ulogu u uspostavljanju vlasti i organiziranju vojnih snaga NDH na dubrovačkom tlu.(1) Dubrovnik je bombardovan 6. aprila 1941. Grad je branila protivavionska baterija na Montovjerni. Veliki broj dobrovoljaca prijavljivao se ali ih vojska nije primila. Posle rasula vojske franjevac otac Toma Tomašić sa grupom domagojaca razoružavao je na gradskim vratima od Pila vojnike koji su išli svojim kućama. Oružje je prenosio u ustaške centre. Prve nemačke motorcikliste 17. aprila 1941. dočekao je HSS–ovski predsednik opštine, advokat Dr. Josip Baljkas i izjavio im da je doživio

Crkva_Sv.jpg

Zločin nad Srbima u Bačkoj, aprila 1941.

Pre skoro trideset godina, na Vrbicu, ugledavši na pravoslavnoj crkvi, ispod krova, duboke rupe na zidu, pitao sam baka Maru od čega su. Nije mi odgovorila sve dok nismo došli kući. I onda je šapatom rekla, iako smo bili sami u sobi, kao da će je neko drugi čuti, da su za vreme rata mađarski vojnici pucali na crkvu jer su navodno četnici sa zvonika bacili bombu na njihovu patrolu. Zbog toga su streljali mnogo Kuljana. Priča me je zainteresovala i počeo sam da se raspitujem kod starijih ljudi koji bi mogli nešto da mi kažu o tom događaju. Informacije koje sam prikupio bile su više nego zanimljive. Jedna me je

Danka Kojadinović

Blede sećanja na genocid nad Srbima

English “…zaborav omogućava ranama da gnoje… .kada sećanje čili, znači da zlo čini da rane gnoje, “ Papa Francisko u Bazilici Svetog Petra u Rimu / aprila 2015. / Dve godišnjice obeležile su april 2015.: genocid nad Jermenima /1/ i genocid nad Srbima. /2/ Prva  je obeležila stogodišnjicu proterivanja jermenskih hrišćana, građana Otomanske imperije, koje je kulminiralo stradanjem milion i pet stotina hiljada Jermena. /1//3/. Druga godišnjica obeležila je sedamdeset godina od proboja logoraša iz  ustaškog logora Jasenovac ,  u Nezavisnoj državi Hrvatskoj. Ovaj logor bio je deo sistema brojnih koncentracionih logora smrti u kojima je mučeno i ubijeno više od milion Srba,  desetine hiljada Jevreja i Roma, metodama koje

Mira Lolić-Močević i dr Dario Vidojković Foto: B. Miličić

“Vesti” u Minhenu: Nemci videli istinu o Jasenovcu

U ponedeljak, 10. aprila, u Dokumentacionom centru nacionalsocijalizma u Minhenu prikazan je dokumentarni film “Zločin nad zločinima” čiji je autor novinar RTRS Mira Lolić- Močević. Uz svedočenja preživelih logoraša i mnogo dokumentarnog materijala, film nosi snažnu poruku da treba oprostiti, ali se nikad ne sme zaboraviti stradanje, pre svega Srba, Jevreja i Roma, u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj (NDH). To je i univerzalna poruka svetu, da se nigde i nikad ne dogodi takvo stradanje ljudi, pogotovo dece koja su najnevinije žrtve svakog rata. Stravičan zločin U filmu govore istoričar i akademik Vasilije Krestić, istoričar Jovan Mirković, dugogodišnji direktor spomen-kompleksa Jasenovac, koji je 1992. godine proteran iz Hrvatske. Govoreći o stravičnom zločinu

VIDEO: Srpski narod između dva zla – prof. dr Smilja Avramov

Prilikom snimanja filma „Irodovi sinovi“ zabeleženo je obilje materijala kojeg je, zbog vremenske ograničenosti, autorima bilo nemoguće uvrstiti u ovaj dokumentarno-analitički projekat. Zato većinu njihovih sagovornika dodatno predstavljaju pojedinačnim video zapisima. Iako zločin genocida prati ljudski rod od njegovog nastanka do današnjih dana, pravno genocid je sistematizovan i definisan tek u 20. veku. Međutim, za genocid pravno i moralno nije odgovoran samo izvršilac. Profesorka Smilja Avramov otkriva malo poznatu činjenicu o odgovornosti Britanaca za genocid nad Srbima u NDH. Izvor: Prijatelj Božji

10. april, datum koji se vraća

Sva svesna bića poseduju sposobnost trajnog ili privremenog smeštanja određenih podataka u sopstveni nervni sistem s mogućnošću da te podatke kasnije reprodukuju ili ih prepoznaju u bliskim susretima, ukoliko ih nisu dobro zapamtili. U psihologiji taj proces se zove – pamćenje. Psiholozi tvrde da su ljudi skloniji da pamte uglavnom lepe stvari koje su im se događale kroz život dok neprijatna sećanja pokušavaju da potisnu i zakopaju daleko u podsvesti. Opravdano. Međutim, filozof Džordž Santajana piše da „oni koji ne pamte svoju prošlost su osuđeni da je ponavljaju“. I to je tačno. Prošlost svakog čoveka, društva, nacije obiluje raznoraznim iskustvima, i onim lepim, i onim malo manje lepim, i onim

Dr Srđa Trifković

Ustaše: Između klanja i tisućljetne kulture – razgovor sa dr Srđom Trifkovićem

Srđa Trifković (Beograd 1954) diplomirao je međunarodne odnose na Univerzitetu Saseks i političke nauke u Zagrebu, a doktorat iz savremene istorije odbranio je 1990. na Sauthemptonskom univerzitetu. Bio je radio novinar Svetske službe BBC u Londonu (1980-86) i Glasa Amerike u Vašingtonu (1986-87), a potom dopisnik za jugoistočnu Evropu američkog nedeljnika U.S. News & World Report i dnevnika The WashingtonTimes. Istraživao je politiku SAD na Balkanu tokom Drugog svetskog rata kao postdoktorant Huverovog instituta u Kaliforniji (1991-92). Tokom 1990-tih dao je preko 500 intervjua vodećim zapadnim radio i TV mrežama. Predavao je međunarodne odnose na Univerzitetu sv. Tomasa u Hjustonu (1996-97) i na koledžu Rouz Hil u Južnoj Karolini (1997-99).

Travanjska obljetnica

U sadašnjoj europskoj Hrvatskoj, kao datuma proglašenja NDH postalo je uobičajena, iako još neformalna svečanost. Tzv „levi antifašisti“, koji su u neofašističkoj sredini samo dekoracija za prikazivanje u medijima, i interesna grupa za pokretanje svih regionalnih akcija protiv jačanja „srpskog fašizma“, obavezno osude pojave obeležavanja „desetotravanjske prigode“ i pojeo vuk magarca do sledeće godine, kada će sama manifestacija biti vidno izraženija! Deo RKC dušobrižnika, obavezno naglasi elemente „teškog stanja u domovini pod velikosrpskom čizmom“ do tog poviestnog čina, time svesno pravdajući učešće svojih prethodnika u genocidu nad Srbima, Židovima i Romima! Još dok je trajao genocid u NDH, počeli su britanski pokvarenjaci da podržavaju namerno osporavanje istog, od strane hrvatskih

Mesta stradanja, Foto V. Dančić

U školama Srpske izučavaju zločine NDH

Od nove školske godine u RS opširnije gradivo o genocidu u Hrvatskoj. Iz Nemačke i Hrvatske žele da zaustave promene programa Od nove školske godine, u septembru, učenici osnovnih i srednjih škola Srpske opširno će učiti o zločinima i genocidu nad srpskim narodom u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj (NDH). Pored temeljno obrađenog genocida nad Srbima, detaljnije će biti obrađene i lekcije o Holokaustu nad Jevrejima u NDH i genocidu nad Romima. Ovo je velika pobeda Ministarstva prosvete RS, Pedagoškog zavoda RS, Univerziteta u Banjaluci i Udruženja “Nefeš Haja” iz Banjaluke. Još 2007. godine, Vlada RS je potisala memorandum sa Memorijalnim centrom “Jad Vašem” iz Izraela o edukativnim seminarima u Izraelu za

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

“Sjećam se dobro i nikad neću zaboraviti 14. maj 1942.”

Iz knjige Svjedočanstva genocida u NDH 1941-1945. Đure Zatezala