arrow up
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
POMOZITE NAŠ RAD DONACIJOM
Pretraga
Close this search box.
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish

Ko će ako ne mi, prislužiti svijeće Milici, Jeleni, Petru, Iliji, Jovanu, Stoji, Ostoji?

19.06.2019

Deseta godina za redom na Velebitu. Znate za tu čuvenu planinu prepunu cvijeća, životinja, šume? Nacionalni park sa biciklističkim i planinarskim stazama. Piše: Sandra Blagić E, baš ta planina u svojoj utrobi skriva kosti preko 40.000 duša. Od tih 40.000 duša 38.000 je pravoslavnih Srba koji su poklani! Poklani, zaklani, ubijeni maljem, kamenom, motkom gurnuti u neku od jama. Samo, jer su bili druge vjere. Vjere pravoslavne! Previše jama, previše smrti. Nikad kao ove godine nisam osjetila teret na duši. Svaki put kada hodim mučeničkom Jadovničkom stazom, hodim kao po oblacima. Ove godine, spustio se teret na dušu pa tišti, pritišće, ne da mi da dišem. Najradije bih vrištala, dozivala…

podmilacje.jpg

Gligorići ubijeni od ustaša

29.05.2019

Djeda Ljupka (41 godina) su ustaše odvele od kuće sredinom ljeta 1941. godine. Kuća u kojoj je njegova žena uz pomoć najstarije kćerke Dragice (zaručene za popa Vujića) vodila kafanu, se nalazila u mjestu Jezeru, pored pravoslavne crkve posvećene Cvetom Velikomučeniku Caru Lazaru. U kući je pored Ljupkove čeljadi živjela i njegova stara majka Mara. Nakon odvođenja, Ljupko je prvo bio zatvoren u židovskom hramu (templu) u Jajcu. Odatle je premješten u pravoslavnu crkvu u Jajcu gdje je sa preko 160 Srba bio zatvoren oko 20 dana. U sudskom spisu nalazimo podatke da je Ljupko „umro” 18.09.1941.g. u Podmilačju. Kao mjesto njegove pogibije Podmilačje je navedeno i u izjavi partizanskog

Srbi bez struje u Teslinom kraju

05.05.2019

Na mestu uništenom tokom operacije “Medački džep”. Dom roditelja slavnog genija sravnjen do temelja. Divoselo pusto, u Počitelju žive samo dve žene. Za električni priključak Srbima traže 90.000 evra Sela su ostala, ljudi više nema. Tako danas izgledaju podvelebitska mesta gde su živeli Srbi pre ratnih strahota devedesetih godina, kada su im kuće zapaljene i srušene, a oni naterani da napuste ognjišta. U Medaku, smeštenom između reka Like i Glamočnice, nekoliko kilometara od Gospića, pre devedesetih tu je živelo 850 Srba, danas ih je pedesetak. U Čitluku ih je desetak, Počitelju samo dve žene, a u Divoselu nema doslovno – nikoga. Ona šačica preostalih Srba, pre svega staraca, životari u

Dragan J. Pejanović: Ubijeni od ustaša

04.05.2019

Noću, 16 aprila 1941 godine, u vrijeme ulaska Njemaca i Talijana u Mostar, moj djed Drago je kao čin ličnog protesta protiv okupacije istakao zastavu Kraljevine Jugoslavije na dimnjak termoelektrane rudnika uglja u Mostaru, gdje je radio kao mašin-bravar. Poslije toga je više puta odvođen u ustašku policijsku stanicu u Mostaru na saslušavanje. Posljednji put je uhapšen na poslu 26.jula 1941. godine i nakon par dana boravka u stanici prebačen u gradski zatvor Ćelovina. U tom vremenu nekoliko puta je dovođen kući na preobuku, u pratnji policajca Krešimira Krtalića (rodom iz sela Gnojnice, kod Mostara). Vojislav, Dragin sin se sjeća da mu je prilikom jednog od tih dolazaka policajac nudio

Tata-Sabranje.jpg

Na srpskoj Bilogori nema sela gdje nema masovne grobnice našeg naroda

27.04.2019

Klerofašistička NDH, do jeseni 1942. godine, zločinom Pokolja  likvidirala je 2.694 srpske glave sa Bilogore, među njima 318 – ero djece od kolijevke do 14. godina starosti Milan Bastašić Bilogorsko područje u zapadnoj Slavoniji, uvažavajući sve relevantne kriterije, mi poimamo po pravoslavnim sakralnim objektima koji ga ograničavaju, od Male Trnovitice,Velikih Zdenaca i Jasenaša. Njih ni manje ni više od dvadeset i sedam. Najstarija svetinja je Hram Sv. Pantelije u selu Pavlovac iz 1670.godine. Svi ti objekti ucrtani su na karti Austrougarske monarhije koja datira iz ranih godina osamnaestog vijeka. U to vrijeme, na tome prostoru nije evidentirana ni jedna katolička bogomolja. Sa tornja crkve Sv.Petke u Velikoj Peratovici, na vrh Bilogore,

Jadovno-Simbol stradanja Srba, Jevreja i Cigana u NDH

25.04.2019

Fašistoidna Endehazija sišla je sa germanskih teritorija na srednje evropskom području na Balkan i omogućila svom kvislingu Anti Paveliću, zagrebačkom advokatu, da stane na čelo te Nezavisne države Hrvatske, sa centrom u Zagrebu. Blagoslov joj je dao Adolf Hitler, kancelar Nemačke, a prećutno i Rimski papa, poglavar katolika u svetu. Hrišćanstvo Adolfa Hitlera, kao i njegovog italijanskog kolege Benita Musolinija, zasnovano je na istim rasnim, političkim i verskim načelima, na čistunstvu krvi, vere i molitve. Katoličanstvo je religija svih, kojima je božji apostol u Rimu. Pravoslavlje je greh hrišćanski, jer je to Bezbožje, takođe i Islam… Prema tome učenju i verovanju, nije Greh istrebiti nevernike i ljudske stvorove koji zagađuju

kosanovici.jpg

Istina Kosanović Dušana i Stevana

25.02.2019

U želji da istina o tragičnoj smrti mojih oca i strica (Kosanović Dušana i Stevana) ostane trajno zabilježena kao iskreno svjedočanstvo kroz moje skromno sjećanje dostavljam Vam kratak životopis za obojicu, te dešifrovane dopisnice koje je u ratnoj golgoti sačuvala moja majka. Bit ću neizmjerno sretan ako Vam ovi dokumenti posluže u građi koju obrađujete  za eventualne potankosti uvijek sam na raspolaganju. 1. – školska sprema Dušana Kosanović djece: Simica šumarski tehničar; Samuilo dipl. ing. Šumarstva; Dušanka, osnovna škola; Dragomir dipl. ing. Šumarstva 2. Stric Stevan nije imao djece Biografija Kosanović Dušan rođen je 1892. godine u selu Kunić br. 56, općina Ploški Kotor, Ogulin, od oca Vladimira i majke Simice, a brat Stevo

MUČENIČKOM STAZOM JADOVNIČKOM

13.02.2019

Mučenička staza jadovnička proteže se Velebitom, od Šaranove jame do mjesta logora Jadovno, u  Čačić dolcu. To je 7300 metara svete zemlje,  osveštane krvlju i znojem predaka naših stradalih u kompleksu logora smrti NDH, Gospić-Jadovno-Pag. Izmrcvareni, poniženi u smrt povedeni, vezani  bodljikavom žicom po dvoje, po troje i u većim grupama koračali su ,,golgotom  srpskom – jadovničkom“  znajući da krst svoj nose. Strašni plan zločinačkog uma bez duše, da se jedan narod pobije, pokrsti i protjera uz svu monstruoznost, neljudskost i surovost nebića ovdje je 1941.godine doživio svoju materijalizaciju u punom smislu, koja je teško razumljiva i objašnjiva. Ali taj privremeni trijumf zla, dugo održavan vještačkim disanjem prikrivanja, poricanja i

Sandra Blagić: Dan kada se Velebit tresao

30.12.2018

Velebit, velelepna planina, koja razdvaja Liku od Jadranskog mora. Puna životinjskog i biljnog svijeta, prepuna jama, previše krvi, previše smrti. Smrti koja se desila 1941. godine u kojoj je za samo 132 dana ubijeno 40.000 Srba i Jevreja. Zar postoji životinja koja može ubiti malo dijete ili nemoćnog čovjeka, nemoćnu ženu, majku, baku? Da se iživljava, naslađuje mukama, vadi oči i iz utrobe nerođeno dijete, siluje, nabija na nož, pije krv tog napaćenog covjeka? Postoji! Postoji zvijer, zvijer koja se ne kaje za svoja nedjela. Odlazeći na Jadovno, da se poklonimo nevinim žrtvama i da im zapalimo svijeće, na graničnom prelazu nas dočekuje tortura. Pretresaju nas, provociraju, snimaju, vade nam

Nebojša Tojagić – zato je ovo i moje Jadovno!

06.11.2018

Moji preci nekoć naseljavaše predjele oko Gračaca. Na njihovu, pa i moju sreću, ti predjeli  su istočno od Gračaca gdje ustaška noga tih ljetnih dana ratne 1941. godine nije zakoračila ili što je tačnije, nije se usudila da zakorači. Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 7. marta  2016. godine. Da su vlasti NDH ostale duže u Gračacu sasvim je izvjesno da bi krvnici zakucali i na njihova vrata. Da nije toga, imena mojih predaka nalazila bi se na požutjelim i možda zaboravljenim spiskovima žrtava ili Jadovna, ili Tučića, ili neke druge jame… Komandant Italijanske Druge armije, general Mario Roata, u svojoj knjizi „Borba

Stradanje porodice Mićević iz Mostara 1941.god.

31.10.2018

Odlučio sam se da ovu tužnu priču o satiranju i uništenju moje porodice 1941. godine počnem o porjeklu mojih predaka i vremenu kada su bježeci pred turskim zulumom došli u krševitu Hercegovinu. Prezime Mićević prvi put se pominje u Mostaru početkom devetnaestog vijeka. Kazivanja govore da je neki naš predak, Mićo Kovačević, otišao sa Banjana zbog terora i ugnjetavanja osmanlijskih vlasti,  i da se doselio u Mostar. Radi  svoje, i sigurnosti porodice, promijenio je prezime u Mićević. Na porodičnom groblju u mostarskom naselju Opine, ima grob mog čukun-djeda Marka koji je rodjen 1815.god.,a umro 1879.god. i on je prvi rođeni Mićević, od oca koji sa nekad prezivao Kovačević. Napomena redakcije

Želeo bih da ovo ostane negde zapisano, zato Vam se i obraćam

15.10.2018

  Poštovani, Hristos Voskrese! Obraćam Vam se kao potomak nekih od žrtava logora Jadovno. U Vašem popisu žrtava, pod brojem ID1340, stoji ime Vukičević Glige Ilija, iz Dragotine. Ilija je moj pradeda po majci, a njegov otac se zvao Gligor, tj. Gliga. Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 10. maja. 2016. godine. Pod brojem ID 1329 stoji Vukičević Ilije Boško, iz Dragotine. Boško je sin mog pradede Ilije Gligora Vukičevića i rođeni brat moje rođene bake. Samo, njegovo ime nije bilo Boško, već Bogdan. Molim Vas da, ako je moguće, ispravite ovo ime. Nažalost, nemam da Vam priložim njihove slike, sve je spaljeno

Dan kada se Velebit tresao po drugi put

02.07.2018

Dok kiša neumorno pada Jadovčani kreću ka Jadovnu. Dolazimo na granični prelaz Izačić i šta drugo očekivati, nego pretres i kontrolu svih hodočasnika i njihovih stvari. Piše: Sanda Blagić Jedan od policajaca pretura po našim ličnim stvarima sa hiruškim rukavicama, k’o da smo gubavci. Zadržali su nas, samo da ne stignemo na vrijeme. Kad su nas dobro pretresli, naredili su nam da stanemo kilometar od granice. Ni slutili nismo da će zaustaviti naš autobus u Ličkom Petrovom selu i izvršiti svoju “dubinsku” kontrolu. Tri naša hodočasnika izvedoše a minuti se otegoše kao sati. Vratiše dvojicu a Danu Lukajića zadržaše, uzeše njegove stvari i rekoše nam da on neće nastaviti put

ostojic-sk-slavija.jpg

Ostojići nisu zaboravljeni

07.11.2017

…NE POPSTOJI NIŠTA SKRIVENO ŠTO NEĆE IZAĆI NA VIDJELO I NEMA TE TAJNE KOJE NEĆE BITI OTKRIVENA…   Poštovani prijatelji iz Udruženja „Jadovno 1941“, Prije svega ŽELIM DA VAM SE ZAHVALIM ŠTO STADOSTE NA KRAJ ZABORAVU SMIŠLjENIM, SISTEMATSKIM, ZVJERSKIM… ZLOČINIMA KOJI SU SE DOGODILI U NEZAVISNOJ DRŽAVI HRVATSKOJ U KOMPLEKSU USTAŠKIH LOGORA JADOVNO! Ja sam Ostojić (Danko) Vlado iz Han Pijeska, unuk Ostojić Vladimira – Vlada (1903) iz Vlasenice koji je 28. jula 1941. godine zajedno sa svojim mlađim bratom Ostojić Čedomirom – Čedom (1907) uhapšen od strane ustaša i odveden u logor u Gospiću. Ovaj podatak, o njihovom hapšenju i odvođenju u Gospić čuo sam od svoga pokojnog oca

Slučaj Nikole Ribara

25.10.2017

Ako se muškarac ocjenjuje po plećima i torzu Kraljevića Marka i Mrnjačevića, onda Nikoli Ribaru u Divoselu nije bilo ravna. Isto tako prednjačio je svojim načinom života. Osrednje domaćinstvo, bez velikih ograda i bašti za povrće, uglavnog krompir, kapula i češnjak i dve tri gredice kupusa, bilo je na leđima kume Soke, njegove supruge. Ona je gajila nešto peradi, dvije kravice, prase sa posjek i nekoliko ovčica. Da, imali su i jednog konja, koga su parili sa komšijinom kobilom i utezali u kola… Kum Nikola, najbliži prijatelj i komšija mom ocu Jovi, koji je rano otišao radi kruva da radi u Kanadi, bio je strastveni lovac. Sjećam se njegovih dvocjevki.

Piše nam pismo: Mr Gojko P. Vrzić

23.09.2017

Zašto sam tek sada siguran da su mi zlikovci ubili oca u Jadovnu a ne u Jasenovcu? Zato što je logor smrti Jasenovac formiran u avgustu 1941. godine a prve žrtve je primio u septembru 1941. godine. Moj otac i njegovi sapatnici, uhapšeni su 6. maja 1941. godine kad su ustaše u Jadovnu već uveliko izvodile svoj zločinački posao. Namera mi je da ukažem na neke pogrešne podatke u popisu, kao i molba da se u popis uvrste i druga imena meni poznatih žrtava logora Jadovno. Zatim da nešto kažem o tome koga, gde i kako su hapsili i ubijali zločinci i izrodi hrvatskog naroda ustaše. Time ću, nadam se

Pođimo na Jadovno 01. jula 2017. jer nismo zaboravili

30.06.2017

Udruženje Jadovno 1941. osmu godinu za redom organizuje obilježavanje „Dana sjećanja na Jadovno 1941.“. Sa blagoslovom Njegovog Preosveštenstva, Episkopa gornjokarlovačkog g. Gerasima, u subotu 01. jula 2017. povodom sedamdeset i šeste godišnjice od stradanja, biće obilježen „Dan sjećanja na Jadovno 1941-2017.“ Bez obzira što se ovo stratište danas nalazi van granica Srbije i Srpske, smatramo našom dužnošću da njegujemo kulturu sjećanja na naše stradalnike, bez obzira gdje su postradali. U subotu 01. jula 2017, nad Šaranovom jamom na Velebitu, sa početkom u 11 časova, biće služen parastos za 38.010 pravoslavnih Srba, pobijenih u kompleksu logora NDH, Gospić – Jadovno – Pag. Nakon molitve uputićemo se uzbrdo, oko 5km do jame

Zašto ću poći na Jadovno

15.06.2017

Trebalo mi je mnogo godina da shvatim, da su zaboravljena stratišta, nova svetilišta našeg naroda i da se moj deda na Jadovnu, kao i stric u Jasenovcu, kroz mučeništvo posvetio. Pitali su me zašto idem na Jadovno. Pitali su me gdje je to. Pitali su me i šta je to. Krvavo stratište na Velebitu na koje je davno trebalo otići, ali nije imao ko da me povede, rekoh. Nije imao ili smio ko ni da mi kaže, ni da ukaže na Jadovno. Pamtim samo nejasnu, nedorečenu priču iz djetinjstva kako su dedu jednog dana iz kuće, od porodične trpeze, odveli ljudi u crnim uniformama. Tek sedamdeset dvije godine kasnije, na

Cjećanje na našeg oca Simu Budimira

13.06.2017

Nisam imala ni 9 godina kada je tata odveden. Uvijek je govorio: „Ko tebe kamenom, ti njega hljebom“! čega se i ja pridržavam. Ali, na žalost za sva njegova dobra djela, završio je na svirep način. Kada je ranjen na Ceru, u strašnim mukama od bolova, u snu mu se prikazala Sv. Petka. To jutro je pronađen. Dobio je u Rumuniji u gradu Jašir u crkvi Sv. Petke, plašt Sv. Petke i krst sa posvetom a Bugarskoj mošti Kuzme i Damjana. Zavjetovao se da će podići crkvu u Podbrdu kod Mrkonjića. Rat je učinio da se želja nije ostvarila i mama je te svetinje poklonila crkvi u Mrkonjiću gdje se i

I 2016. godine smo bili na Jadovnu

27.05.2017

Na 75-tu godišnjicu od stradanja naših članova porodica, rođaka i sunarodnjaka, od 01 – 02. Jula 2016, sedmu godinu za redom, obilježili smo „Dan sjećanja na Jadovno“.   Donosimo na jednom mjestu listu tekstualnih i video priloga nastalih tokom i nakon našeg hodočašća: DOKUMENTARNI FILM: Dan sjećanja na Jadovno 1941. – 2016. Galerija fotografija sa obilježavanja Dana sjećanja na Jadovno 1941 – 2016. Dr Boris Begović: Kako li je bilo našim precima te 1941? Boris Begović: Uzdizanje krsta nad Katinom jamom Boris Begović: To što radimo je zbog nas, a ne zbog drugih Putovanje u Jadovno Poezdka v Яdovno Jadovno 2016: kamen po kamen – krstača Jadovno: Dan sjećanja na

Boris Begović: Čas pravne anatomije

05.04.2017

U četvrtak, 30. marta 2017. godine na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu održana je konferencija „Pravni poredak nezavisne Države Hrvatske“ na kojoj su nastavnici tog fakulteta izložili referate usredsređene na spoznaju elemenata pravnog poretka NDH. Donosimo tekst uvodnog obraćanja profesora dr Borisa Begovića. Pre nešto manje od desetak godina, profesor Ivo Goldštajn sa Zagrebačkog univerziteta ustvrdio je da Nezavisna Država Hrvatska nije bile ni nezavisna, ni država, hrvatska. Ta tvrdnja je zaintrigirala nas nekoliko sa Pravnog fakulteta Univerziteta u Beogradu, naročito tvrdnja da NDH nije bila država, i tako se, pre skoro tri godine, rodila ideja o današnjoj konferenciji – konferenciji „Pravni poredak NDH“. Cilj današnje konferencije je spoznaja pravne

Vladika gornjokarlovački G. Gerasim blagoslovio podizanje Jadovničke kapele na Velebitu

25.03.2017

Blagodarimo Vladiko! Na mnogaja ljeta! Udruženje Jadovno 1941. iz Banjaluke, uputilo je pismo Vladiki gornjokarlovačkom G. Gerasimu sa molbom da blagoslovi podizanje kapele Jadovničkim novomučenicima kod Šaranove jame. U pismu koje je potpisao predsjednik udruženja Dušan J. Bastašić, navodi se da je tokom obilježavanja „Dana sjećanja na Jadovno 1941.“, 01. jula ove godine u Hramu Vavedenja Presvete Bogorodice u Plaškom, osveštan Časni krst Jadovničkim novomučenicima. Dan kasnije krst je rukama potomaka žrtava donešen uz samu jamu za vrijeme služenja parastosa za 38.000 Srba, među kojima je i 73 sveštenoslužitelja Srpske pravoslavne crkve, pobijenih ljeta 1941. na području kompleksa logora smrti NDH, Gospić- Jadovno-Pag. Nakon toga, Časni krst je postavljen na

Dušan Bastašić: Besjeda na očevom ispraćaju

14.10.2016

Stari, Predviđeno je da se oprostim od tebe ispred udruženja Jadovno 1941. Tvoje i moje, naše Jadovno ja ne mogu da odvojim od tebe i mene, od oca i sina. Jadovno je iz temelja, brutalno promjenilo i odredilo tvoj ovozemaljski put.   A onda i moj, i živote cijele naše porodice. Ta jadovnička rana otvorena ljeta 1941, nasljeđuje se, prenosi se kroz generacije. Ona je utkana u naš genetski kod. Nije se lako sa njom nositi. Ćutio sam je još u djetinjstvu, posebno u našem Grubišnom. Crni rupci, crne šamije, od suza crvene oči, od tereta pognuta leđa, kvrgavi prsti baka i tetaka. Veoma rijetko, tiho bi izustile: Naši su oćerani.. Nije

Da li ćete Vi moći nešto učiniti da se njihove kosti spase i izvuku iz jame?

04.11.2015

Sa mojim ocem Milanom otišli su i bačeni u tu jamu istog dana i rođena braća Milanova i to: Mirko, Nikola i Dane. I oni su ČETIRI ROĐENA brata i dan danas u toj jami. Niko nije pokušao da ih povadi iz te jame.           PISMO:   Mirko Rapaić                                                  4. mart 2011.g. 11000 Beograd Srbija     Dr. Dušan Bastašić Kralja Alfonsa XIII 49/a 78000 – Banja Luka Republika Srpska, BiH   Veoma poštovani Dr. Dušane! Jučer smo razgovarali u Beogradu u Udruženju Srba – izbjeglica. Tom prilikom Vi ste mi dali Vašu adresu i zamolili ste me da Vam pošaljem sliku moga oca Milana Rapaića koga

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

PRETRAGA

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

PRETRAGA

“Sjećam se dobro i nikad neću zaboraviti 14. maj 1942.”

Iz knjige Svjedočanstva genocida u NDH 1941-1945. Đure Zatezala

Prijavite se
na naš bilten

Jadovno-logo-bijeli 1

Udruženje

Kompleks Jadovno

POMOZITE NAŠ RAD DONACIJOM

Zapratite nas na društvenim mrežama:

Pratite našu analitiku: