arrow up
Ж | Ž
Pretraga
Close this search box.
Ж | Ž

Linta poziva Tužilaštvo za ratne zločine da u svom radu koristi 250.000 dokumenata o zločinima nad Srbima

Predsjednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta poziva Tužilaštvo za ratne zločine da da u svom radu konačno počne da koristi 250.000 dokumenata o zločinima nad Srbima. Tužilaštvo za ratne zločine preuzelo je 2009. godine arhivu bivšeg Saveznog komiteta za prikupljanje podataka o povredama međunarodnog humanitarnog prava i zločina protiv čovečnosti na teritoriji bivše Jugoslavije od 1991. do 1999. godine. Odluku o osnivanju navedenog Komiteta donijela je Skupština bivše SFRJ 18.marta 1992. godine. Tokom svog postojanja prikupio je više od 250.000 dokumenata o zločinima nad Srbima. Komitet, koji je jedno vreme predvodio tadašnji patolog sa VMA dr Zoran Stanković, istraživao je ratne zločine nad Srbima u Gospiću, Medačkom xepu, Pakračkoj

Đurđica Dragaš: Znam da sam ponosna što si bio moj đido

E moj djede, koliko me bole ove ruševine i tvoj trud koji polako i sigurno nestaje. Znam da je bolelo i tebe, zato si i otišao prerano… I kako da te ne boli, kako da zaboraviš i zatvoriš ta vrata?! Gledam ove slike već danima….i razmišljam … Deda je bio stvaralac, majstor, stolar koji je svojim rukama gradio život i školovao decu. Svi prozori, vrata, sve drveno što je postojalo u ovoj kući i dvorištu, njegovo su delo, njegova muka i znoj. I ne samo to! Ostavio je moj vredni đido svoj pošteni i stvaralački trag i u selu… na kućama, štalama, u podrumima, na kacama (drvenim buradima) koje je

„Jer … mi smo ista krv“, pjesnički prvenac Đurđice Dragaš u Banjoj Luci

U Kući Milanovića, u subotu 09. novembra 2024. u 18 časova biće predstavljena zbirka poezije „Jer…mi smo ista krv“ Đurđice Dragaš Vukovljak. Riječ je o prvoj pjesničkoj zbirci koju čine stihovi puni sjete i tuge, a koju Đurđica posvećuje svim nevinim žrtvama Pokolja. Đurđica Dragaš Vukovljak je urednica privredno-političke rubrike Prvog programa Radio Beograda. Iako se dugo bavi pisanjem a njeni tekstovi i pjesme su objavljivani na sajtovima udruženja građana „Jadovno 1941.“ i RTS-a, do sada nije objavila knjigu. Zbirka pjesama Jer… mi smo ista krv njen je književni prvenac. O poeziji, književnom izrazu i inspiraciji za ovu zbirku govoriće scenarista Nataša Drakulić, ispred izdavača Momčilo Mirić, predsjednik udruženja „Jadovno 1941.” iz

Đurđica Dragaš: Ne pitajte koliko nas ima

Naša je krv na klasju što zri u kasno leto, na kućnim pragovima gde nas nađoše zveri.Naš pepeo samuje na zgarištima. Pitate koliko nas ima…Ima nas više nego vas!!! Sa nama spavaju nerođena deca i presahle majčine grudi. Iza nas ostaše pusta sela, izgubljena stada i neuzorane njive.Iz naših kostiju raste trava po kojoj gazite.Iz naših očiju pobeže nebo pod kojim hodate. Naša je krv na klasju što zri u kasno leto, na kućnim pragovima gde nas nađoše zveri.Naš pepeo samuje na zgarištima. U svakom smo drvetu, listu, cvetu, vetru što vam miluje lice.U svakoj smo kapi mirisne kiše, u pahulji što se ledi na prozoru. Naša duša je u

U Beogradu služen parastos Srbima masakriranim u hrvatskoj akciji “Medački džep” [Foto]

U Crkvi Svetog Marka u Beogradu juče je služen parastos i prislužene svijeće za 88 Srba koje su pred očima Unprofora masakrirali hrvatski vojnici na današnji dan prije 31 godinu na području sela Divoselo, Čitluk i Počitelj u akciji “Medački džep”. Direktor Dokumentaciono-informacionog centra Veritas Savo Štrbac rekao je da je najtragičnija posljedica tog svirepog čina to što na tom području više gotovo i nema Srba, a da je vrlo malo zločinaca odgovaralo. – Žalosno je to. To su danas njihovi heroji. Kao Mirko Norac koji je odležao tih simboličnih šest godina. Najstrašnije, najtragičnije jeste to što je 1991. godine u ta tri sela bilo oko 800 Srba, a danas

veritas2.jpg

Godišnjica stradanja Srba iz Medačkog džepa 1993.

Devetog septembra 1993. godine Hrvatska vojska je iznenada izvršila agresiju na srpska podvelebitska sela Divoselo, Čitluk i Počitelj, smještena južno i jugoistočno od Gospića u tzv. Medačkom džepu, koja su se do tada osamnaest mjeseci nalazila pod zaštitom UN-a. Hrvatska vojska je u nastupanju pljačkala, palila, rušila kuće, trovala bunare, ubijala i masakrirala civile, vojnike i milicionere. Ono što nisu uspjeli u nastupanju, pobili su i uništili u povlačenju, koje je, uz posredovanje UNPROFOR-a, potrajalo do 17. septembra iste godine. Tragedija “Medačkog džepa” odvijala se pred očima pripadnika UNPROFOR-a, koji ovaj put nisu bili samo pasivni posmatrači, već su uzeli i aktivnog učešća u pokušaju da preuzmu kontrolu nad ovim područjem i spriječe ubijanje preostalih Srba

„Veritas” čuva istinu o 8.500 stradalih u Hrvatskoj

Ubice u najvećem broju slučajeva nisu procesuirane. Baza podataka Dokumentaciono-informacionog centra „Veritas” čuva istinu o sudbini oko 8.500 lica stradalih tokom rata u Hrvatskoj. Od tog broja, 38 odsto su civili usmrćeni i masakrirani najčešće na kućnom pragu. Njihove ubice u najvećem broju slučajeva nisu procesuirane, izjavio je direktor „Veritasa” Savo Štrbac. On je naveo slučaj Anđe Katić (djevojački Meljanac, 73), koja je ubijena ispred svoje kuće u selu Otišić kod Sinja 16. jula 1993. Jedan od ubica je bio Tihomir Armada zvani Mirko iz Hrvaca, koji je tada imao svega 23 godine. „Armada je, kada je Anđa upisana u našu bazu podataka u februaru 2001. godine, još nekažnjen živeo

Savo Štrbac: Rođendan Republike Srpske Krajine

Na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu, u organizaciji Kluba za društvene odnose, 14. decembra ove godine održana je tribina pod nazivom „Pravni subjektivitet Republike Srpske Krajine”, na kojoj sam, pored Branka Rakića, redovnog profesora na tom fakultetu, i istoričara Milana Gulića, i ja bio jedan od govornika. Organizatori su pred nas govornike stavili spisak pitanja koja bi „voleli da obuhvatimo”: okolnosti koje su dovele do formiranja RSK, proglašenje RSK, garancije za opstanak, unutrašnje uređenje (državni organi, oružane snage, privreda, Ustav), svakodnevni život u RSK (demografija, kultura i obrazovanje, učešće stanovništva u odlučivanju), status RSK (međunarodno priznanje države i vlade, diplomatski predstavnici), Plan Z-4, kraj rata, gubljenje teritorija, ukidanje RSK i

Đurđica Dragaš: Znam da sam ponosna što si bio moj đido

E moj djede, koliko me bole ove ruševine i tvoj trud koji polako i sigurno nestaje. Znam da je bolelo i tebe, zato si i otišao prerano… I kako da te ne boli, kako da zaboraviš i zatvoriš ta vrata?! Gledam ove slike već danima….i razmišljam … Deda je bio stvaralac, majstor, stolar koji je svojim rukama gradio život i školovao decu. Svi prozori, vrata, sve drveno što je postojalo u ovoj kući i dvorištu, njegovo su delo, njegova muka i znoj. I ne samo to! Ostavio je moj vredni đido svoj pošteni i stvaralački trag i u selu… na kućama, štalama, u podrumima, na kacama (drvenim buradima) koje je

Đurđica Dragaš: Ne pitajte koliko nas ima

Naša je krv na klasju što zri u kasno leto, na kućnim pragovima gde nas nađoše zveri.Naš pepeo samuje na zgarištima. Pitate koliko nas ima…Ima nas više nego vas!!! Sa nama spavaju nerođena deca i presahle majčine grudi. Iza nas ostaše pusta sela, izgubljena stada i neuzorane njive.Iz naših kostiju raste trava po kojoj gazite.Iz naših očiju pobeže nebo pod kojim hodate. Naša je krv na klasju što zri u kasno leto, na kućnim pragovima gde nas nađoše zveri.Naš pepeo samuje na zgarištima. U svakom smo drvetu, listu, cvetu, vetru što vam miluje lice.U svakoj smo kapi mirisne kiše, u pahulji što se ledi na prozoru. Naša duša je u

Đurđica Dragaš: Divoselo – selo kojeg nema

Još jedna tužna godišnjica. Pre tačno 30 godina, u praskozorje, počeo je napad na tri podvelebitska srpska sela u okolini Gospića. Divoselo, Čitluk i Počitelj našli su se tog jutra pod teškom artiljerijskom vatrom. Divoselo – selo kojeg nema Gorelo je nebo, a eho eksplozija širio velebitskim vrletima. Kako je dan odmicao, eksplozije su bile sve ređe, ali je tragedija tek počinjala. Dok su iz tzv. Medačkog džepa (kako su kasnije prozvana ova tri sela) stizale poluinformacije, a strah širio kao poplava, zlokobni dim i odsjaj vatre koji su predveče počeli da dopiru iz tog pravca, značili su samo jedno. Gorele su kuće! Uništavano je ono što je preostalo iza

Godišnjica stradanja Srba u akciji “Medački džep”

Juče se navršilo 29 godina od napada hrvatske vojske na sela u okolini Gospića. U akciji nazvanoj Medački džep ubijeno je 88 Srba, od kojih su 36-oro bili civili. Piše: Đurđica Dragaš Rođaci i prijatelji ubijenih okupili su se na parastosu u beogradskoj Crkvi Svetog Marka Iza naziva Medački džep kriju se tri srpska sela u okolini Gospića-Divoselo, Čitluk i Počitelj. Krije se nekoliko stotina ljudi koji su tog septembra 1993.godine proterani iz svojih kuća, ali najteže je što se kriju i tragične sudbine onih koji nisu uspeli da se spasu. Nešto naroda je uspelo da pobegne u Velebit, ali oni koji su ostali u svojim selima su uglavnom pobijeni.

U crkvi Svetog Marka u Beogradu danas je služen parastos za 88 Srba ubijenih prije 24 godine u agresiji hrvatske vojske na Medački džep kod Gospića, zonu koja je bila pod zaštitom UN.

NAJAVA: Parastos za Srbe ubijene septembra mjeseca 1993. godine kod Gospića

Beograd, petak  09. 09. 2022. u 11 časova – Crkva Svetog Marka. Udruženje porodica nestalih i poginulih lica „Suza“ sa sjedištem u Beogradu, organizuje parastos za Srbe koji su ubijeni septembra mjeseca 1993. godine u operaciji hrvatske vojske “Medački džep” (kod Gospića u Hrvatskoj). Parastos će se služiti u petak  09. 09. 2022. godine u hramu Svetog apostola i evangeliste Marka u Beogradu sa početkom u 11 časova. Nakon Parastosa u Tašmajdanskom parku biće položeno cvijeće na spomen ploču stradalim Srbima u ratovima devedesetih. Izvor: Udruženje porodica nestalih i poginulih lica „Suza“, Beograd

Đurđica Dragaš: Kako su raseljeni Ličani oživeli svoje lokalno groblje

Pre nekoliko meseci odlučila sam da napravim Fejsbuk grupu koja bi okupila moje zemljake, Ličane, Divoseljane rasute po svetu. Prvobitno mi je želja bila da ih podstaknem da se uključe u akciju čišćenja groblja u rodnim selu mojih Dragaša, Divoselu. Da, to je ono groblje o kojem sam pisala letos, a koje su polako, ali sigurno gutali šuma i zaborav. I uspeli smo u onome što je izgledalo kao nemoguća misija. Očistili smo ga! Grobovi naših predaka ugledali su svetlost dana i sada možemo, kao sav normalan svet, da ih posetimo i zapalimo sveću za njihove duše. Iako često i sama kritikujem društvo u kojem realnost oblikuju internet i društvene

Hrvatski zakon o ratnim civilnim žrtvama

Kao čovek koji već pedesetak godina tumači i u praksi primenjuje razne propise, moram priznati da su se autori ovog zakona zaista potrudili da postave mnoge „zapreke” srpskim stradalnicima i članovima njihovih porodica, posebno onima koji su stradali na području bivše RSK, na putu do priznavanja statusa ratnog stradalnika, bez kojeg se ne može ostvariti nijedno od predviđenih prava. Od kada je Hrvatski sabor u julu ove godine usvojio Zakon o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata, kancelarijama „Veritasa” u Beogradu i Banjaluci svakodnevno se obraćaju Srbi iz Hrvatske i bivše RSK s pitanjem da li se odredbe ovog zakona odnose i na njih. Radi ilustracije navodim nekoliko primera. Dana 25.

Parastos povodom godišnjice zločina hrvatske vojske u akciji “Medački džep”

Udruženje porodica nestalih i poginulih lica “Suza” organizovalo je u Crkvi Svetog Marka u Beogradu, povodom 28. godišnjice zločina hrvatske vojske u operaciji “Medački džep”, parastos za ubijene Srbe. Hrvatska vojska je 1993. godine izvršila operaciju “Medački džep”. U toj operaciji, koja je trajala od 9. do 17. septembra 1993, ubijeno je trideset šest civila i pedeset dva vojnika Republike Srpske Krajine. Sudbina nekih žrtava još uvek je nepoznata, a zločinci koji su za to odgovorni i dalje su na slobodi ili su dobili blage kazne. To su, međutim, samo brojevi iza kojih se kriju užasne ljudske priče, o čemu govori Mile Rajčević, nekadašnji meštanin Divosela – mesta koje, prema njegovim rečima,

Veritas: Saopštenje povodom godišnjice stradanja Srba iz „Medačkog džepa“

Devetog septembra 1993. godine Hrvatska vojska je iznenada izvršila agresiju na srpska podvelebitska sela Divoselo, Čitluk i Počitelj, smještena južno i jugoistočno od Gospića u tzv. “Medačkom džepu”, koja su se do tada osamnaest mjeseci nalazila pod zaštitom UN-a. Hrvatska vojska je u nastupanju pljačkala, palila, rušila kuće, trovala bunare, ubijala i masakrirala civile, vojnike i milicionere. Ono što nisu uspjeli u nastupanju, pobili su i uništili u povlačenju, koje je, uz posredovanje UNPROFOR-a, potrajalo do 17. septembra iste godine. Tragedija “Medačkog džepa” odvijala se pred očima UNPROFOR-a, koji ovaj put nije bio samo pasivni posmatrač, već je uzeo i aktivnog učešća u pokušaju da preuzme kontrolu nad ovim područjem

Princip ''spržene zemlje'' - Medački džep poslije napada hrvatske vojske

Godišnjica masakra u Medačkom džepu

Devetog septembra 1993. godine Hrvatska vojska je iznenada izvršila agresiju na srpska podvelebitska sela Divoselo, Čitluk i Počitelj, smještena u tzv. “Medačkom džepu”, južno i jugoistočno od Gospića, koja su se već osamnaest mjeseci nalazila pod zaštitom Ujedinjenih nacija. Srpski narod, vojska i policija su vjerovali u djelotvornost UNPROFOR-a, pa je i zbog te opuštenosti agresor brzo ovladao navedenim prostorima. Hrvatska vojska je u nastupanju pljačkala, palila, rušila kuće, ubijala i masakrirala civile, vojnike i milicionere. Nakon što je potpisan Sporazum o kontroli “Medačkog džepa”, po kojem su se i hrvatska i srpska strana, uz posredovanje međunarodne zajednice, saglasile da se hrvatske snage povuku sa okupirane teritorije do 15. septembra

NAJAVA: U Beogradu parastos za Srbe ubijene u Medačkom Džepu

Udruženje porodica nestalih i poginulih lica „Suza“ sa sjedištem u Beogradu, organizuje parastos za Srbe koji su ubijeni septembra mjeseca 1993. godine u operaciji hrvatske vojske “Medački džep” (kod Gospića u Hrvatskoj). Parastos će se služiti u četvrtak  09. 09. 2021. godine u crkvi Sv. Marka u Beogradu sa početkom u 11 časova. Nakon Parastosa u Tašmajdanskom parku biće položeno cvijeće na spomen ploču stradalim Srbima u ratovima devedesetih. S poštovanjem,                                                                                                                                              Predsjednica: Dragana Đukić

Da li su i Srbi civilne žrtve domovinskog rata

Civilne žrtve poslednjeg rata u Hrvatskoj, koje nisu nosile nijednu uniformu, pušku ili amblem – roditelji ubijene dece, deca ubijenih roditelja, porodice nestalih i stradalih… konačno bi trebalo da budu jasno prepoznati pred hrvatskim zakonodavstvom i s tim u skladu obeštećeni. Specijalno za „Politiku” Olivera Radović Hrvatski sabor je, naime, sredinom prošlog meseca doneo tzv. Zakon o civilnim žrtvama domovinskog rata. Osnovni cilj je da se ispravi nepravda prema ovim ljudima. Posle više od 25 godina od završetka rata, ovim zakonom, koji se odnosi isključivo na civilne žrtve, trebalo bi da se sveobuhvatno regulišu njihova prava, a iz nadležnog ministarstva su najavili da očekuju još oko 2.500 novih korisnika prava.

Đurđica Dragaš: Zemljaci, vi praštajte i zaboravljajte… ja ne mogu!

Jeste li se uplašili kad ste čuli skandiranje “ubij Srbina” na Vaskrs? – Ma, bojimo se, kako se ne bi bojali, al’ moramo ćutati. Razmišljam danima o ovom odgovoru koji je novinarki RTS-a dala starija žena, očito Srpkinja, u Borovu. Tema priloga, gle ironije, bili su izbori… taj praznik demokratije, kako ga često nazivaju analitičari i političari. Lokalni izbori u Hrvatskoj su u međuvremenu završeni. Rezultat: manje – više isti kao i ranije, ali nije to razlog zbog kojeg ovo pišem. Razlog je ona baka iz Borova i njene uplašene oči. Pitam se da li je uopšte imala hrabrosti da izađe na biralište i zaokruži neku od ponuđenih opcija. Da

Nestali.jpg

Linta: Hrvatska planski blokira rješavanje pitanja više od 1700 nestalih Srba jer se na zvaničnom hrvatskom spisku nestalih nalazi više Srba nego Hrvata

Linta ističe da Srbija treba da zahtjeva da Hrvatska objavi nacionalnu pripadnost 1869 nestalih građana koliko ih se nalazi na zvaničnom hrvatskom spisku. Predsjednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta ocjenjuje da Hrvatska planski blokira rješavanje pitanja više od 1700 nestalih Srba jer se na zvaničnom hrvatskom spisku nestalih nalazi više Srba nego Hrvata. „Predstavnici hrvatske vlasti u javnosti godinama iznose podatak o 1869 nestalih građana Hrvatske ali uporno odbijaju da kažu da od toga broja više od 1100 su nestali Srbi a manje od 800 su nestali Hrvati. Pored toga, Hrvatska više od 7 godina odbija da na svoj zvanični spisak doda 630 nestalih Srba koje je 2013. godine

(VIDEO) „Srpski svijet“ – Dr Milan Gulić: Srpski političari u Hrvatskoj uspešni u etno biznisu

Dr Milan Gulić, naučni saradnik Instituta za savremenu istoriju u Beogradu, bio je današnji gost u emisiji Nacionalne TV IN4S. Pogledajte šta je dr Milan Gulić, naučni saradnik Instituta za savremenu istoriju u Beogradu, rekao u emisiji Nacionalne TV IN4S o nezaliječenim ranama i tinjajućem sukobu, zašto Boris Milošević nije imao mandat da prisustvuje proslavi u Kninu; koliko je glasova dobio na izborima, da li je to zato što mu je otac bio u hrvatskoj vojsci; Miloševićevo prisustvo proslavi u Kninu – šamar Srbima stradalim u Oluji; da li je Pupovac okrenuo leđa Beogradu i Srbima koji mu daju mandat; šta je etnobiznis; ko ima nadmen pristup; da li je

Zgarišta srpskih kuća u Medačkom džepu poslije akcije hrvatske vojske

Parastos Srbima ubijenim u akciji ”Medački džep” (Najava)

Udruženje porodica nestalih i poginulih lica ”Suza” sa sjedištem u Beogradu, organizuje parastos za Srbe koji su ubijeni septembra mjeseca 1993. godine u operaciji hrvatske vojske “Medački džep” (kod Gospića u Hrvatskoj). Udruženje porodica nestalih i poginulih lica „Suza“ sa sjedištem u Beogradu, organizuje parastos za Srbe koji su ubijeni septembra mjeseca 1993 godine u operaciji hrvatske vojske “Medački džep” (kod Gospića u Hrvatskoj). Parastos će se služiti u srijedu 09. septembra 2020. godine u crkvi Sv. Marka u Beogradu sa početkom u 11 časova. Nakon Parastosa u tašmajdanskom parku biće položeno cvijeće na spomen ploču stradalim Srbima u ratovima devedesetih. S poštovanjem, Predsjednica: Dragana Đukić Vezane vijesti: Podsećanja: Lekar

Princip_sprzene_zemlje_Medacki_dzep_poslije_napada_hrvatske_vojske.jpg

Krmpotić oslobođen za ubistva ratnih zarobljenika tokom operacije “Medački džep”

Vrhovni sud Hrvatske potvrdio je presudu kojom je ratni zapovednik izviđačke čete 9. gardijske brigade “Vukovi” Josip Krmpotić osuđen na tri godine zatvora zbog paljenja i uništavanja kuća u srpskim selima tokom operacije “Medački džep” 1993. godine, a oslobođen je za ubistva ratnih zarobljenika. Vrhovni sud je, ne otkrivajući identitet okrivljenog, objavio da je odbio žalbe i potvrdio prvostepenu presudu Krmpotiću koju je zagrebački Županijski sud doneo u oktobru 2016. godine, prenosi Hina. Krmpotić oslobođen za ubistva ratnih zarobljenika tokom operacije “Medački džep” Krmpotić je tada, zbog ratnog zločina nad civilima u akciji “Medački džep”, osuđen na kaznu blažu od najmanje zakonom propisane zbog niza olakšavajućih okolnosti. Istovremeno je oslobođen

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

“Sjećam se dobro i nikad neću zaboraviti 14. maj 1942.”

Iz knjige Svjedočanstva genocida u NDH 1941-1945. Đure Zatezala