arrow up
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
POMOZITE NAŠ RAD DONACIJOM
Pretraga
Close this search box.
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish

Sjećanje na Matiju Stijačića, žrtvu ustaškog terora i genocida

31.01.2022

Sveti Sava je istovremeno i svjetski dan sjećanja na žrtve holokausta, pa je red da se podsjetimo na neke od žrtava, užasnih zločina i genocida koji su ustaše Ante Pavelića počinile nad Srbima u zloglasnog fašističkoj Nezavisnoj Državi Hrvatskoj. Jedna od skoro milion nedužnih žrtava ustaškog i fašističkog terora je i sveštenik Matija Stijačića, rođeni Trebinjac kojeg su nakon mučenja ustaše bacile u jedno od jama i masovnih stratišta na Velebitu.  Nažalost većina Trebinjaca ne zna puno o Matiji, iako je mučenički postradao od ustaške ruke, kako on tako mu otac i sin, a još nema ni svoje ulice u rodnom Trebinju. Kada je izbio Drugi svetski rat, na čelu

Đurđica Dragaš: Oči Jovanove

30.01.2022

Pitaju me, progone me, čekaju me, gledaju me.. Usnule, zaleđene, skamenjene,oči Jovanove. Nežne, dečje, neljubljene,oči Jovanove. Vidim ih u svakom kutku neba,čujem u svakoj kapi kiše. Gledaju me iz zlaćanog  klasja,uplašene i okrvavljene. Kriju se u mraku Velebita, gonjene i uhvaćene,  ranjene i umorene,oči Jovanove. Otrgunte sa majčinih grudi, iz očevih ruku.Uplakane i prestravljene, umiruće oči Jovanove. Oči što zapamtiše nebo bez meseca i  mokru travu, zadah krvnika i miris krvi. Gledaju me, neviđene, zaboravljene.Pitaju me, progone me, čekaju me,oči Jovanove. Od istog autora: KOLUMNISTI – PRIJATELjI: ĐURĐICA DRAGAŠ

Đurđica Dragaš: Kako nam je korona “vratila” slavu

26.01.2022

Rodila sam se i odrasla u kraju u kojem se nije išlo u crkvu, nisu se slavili verski praznici, a deca nisu krštavana. Doduše, to je važilo gotovo isključivo za nas, Srbe. Bilo je jednostavno takvo vreme i takve okolnosti. Ipak, dva datuma su se u mojoj porodici uvek obeležavala. Pokrov – seoska slava u selu u kojem je rođena moja mama i Sveti Jovan – krsna slava njenih roditelja. Priznajem da nisam baš mnogo znala o tome šta tačno slavimo, ali ta dva dana imala su posebno mesto u našim životima. Pokrov sam “vezivala” za neku vrstu vašara. Mnogo skromnijeg nego ovde, u Srbiji, ali ipak dovoljno zanimljivog svakom

NAKON VIŠE OD 30 GODINA ZAŽIVJELA TESLINA CRKVA: Ogromna čast i odgovornost za oca Dragana koji služi u rodnom mjestu naučnika

08.01.2022

Crkvena zvona u Hramu Svetih apostola Petra i Pavla u Smiljanu oglašavaju se i tokom ovih božićnih dana, slaveći rođenje Hristovo. Tako je već šest godina, od kada je za parohijskog sveštenika postavljen otac Dragan Mihajlović, koji je oko crkve sabrao ono malo preostalih pravoslavaca ovog kraja. Na Božić se u Smiljanu prisećaju Nikole Tesle, koji je u ovom selu rođen, a umro je 7. januara 1943. Danas u Smiljanu slovom i brojem živi dvoje vremešnih Srba, u obližnjem Gospiću ima osam pravoslavnih kuća iako su nekada Srbi činili polovinu stanovništva tog kraja. POMEŠANA OSEĆANjA Kako je za Srpski telegraf ispričao otac Dragan, on je prvi pravoslavni sveštenik koji je

Stradanje učvrstilo veru Krajišnika

20.12.2021

Vladika gornjokarlovački Gerasim (Popović), episkop jedne od teritorijalno najvećih, ali i najstradalnijih eparhija Srpske pravoslavne crkve, uključujući i stravične zločine u Drugom svetskom ratu, ističe u intervjuu za “Frankfurtske Vesti” da pravoslavnim vernicima i sveštenstvu SPC ovog dela Hrvatske nikada nije bilo jednostavno i lako, ali da su ta stradanja i patnja “učvrstila pravoslavlje u krajiškom narodu, koji se i danas bori za svoj opstanak”. Samo u katastrofalnom zemljotresu koji je decembra prošle godine pogodio prostor Banije, oštećeno je ili uništeno oko 9.000 objekata. Godinu dana kasnije, episkop Gerasim na pitanje da li se život polako vraća u ovaj deo Hrvatske objašnjava da će proći dosta vremena kako bi se

Epska bitka Srbina iz Like: Spasava zemne ostatke ustaških žrtava – pre velikog potopa

26.10.2021

Tri srpska i tri hrvatska sela u Lici, u dolini podno Velebita, kuće, crkve i grobove, potopiće akumulaciono jezero. Dok katolička crkva vodi uzaludnu kampanju kako bi spasila imovinu, jedan Srbin spasava kosti svojih sunarodnika koje su ustaše bacile u jame, ali i tela američkih avijatičara, koje su ubili meštani Hrvati. Autor: Senka Miloš Kosinj, tako se zove dolina između Gospića i Otočca, kroz koju protiče reka Lika, na jednoj obali su hrvatska, a na drugoj srpska sela, Mlakva, Gradina i Poljan. O izgradnji brane govori se još od 1912. godine, a priprema za realizaciju projekta oko koga se ovih dana digla bura u Hrvatskoj počela je 2010. godine. Srbin

Ko se borio u Hrvatskoj od 1941. do 1945. godine?

02.09.2021

Sa današnje istorijske distance je čudna dugogodišnja naivnost Srba na svoj položaj i stradanje u Hrvatskoj. Rijetko je koji evropski narod toliko stradao od drugog naroda (svojih komšija) a da je to istovremeno nepoznato u pravoj mjeri svjetskoj javnosti, pa čak i potomcima žrtava. Piše: Đorđe Pražić Uvod Srbi u Hrvatskoj su svoj doprinos antifašističkoj borbi i ogromne sopstvene civilne žrtve ugrađivali u „temelje bratstva i jedinstva“, da bi nakon sedamdeset godina sve to bilo zaboravljeno i hrvatskim istorijskim falsifikatima drugačije interpretirano. Srbi antifašisti su postali „fašisti“ a potomci fašista su postali „antifašisti“. Jedan od razloga je i srpska zabluda prema hrvatskim komunistima i partizanima, koji su glavni uzročnici zabluda.

Tucic_jama.jpg

To ljudi ljudima ne rade!

18.08.2021

Nikola Kostur iz Civljana u Severnoj Dalmaciji rodio se po drugi put kad je u junu 1941. ispuzao iz jame Tučić kod Gračaca, gde su ga s petoricom rođaka bacile ustaše. Za sobom je ostavio stotine leševa Srba iz susednih sela koje su u jami ubijale dojučerašnje komšije i kumovi od 10. aprila 1941, kad je proglašena Nezavisna Država Hrvatska. Počeli su da kruže glasovi da ustaše hvataju po Bosni, Lici i Kordunu Srbe, ubijaju ih, muče ili žive bacaju u jame. Hrvati su demantovali ove vesti. Uostalom, priče koje su kružile bile su tako strašne da su izgledale neverovatne. Hrvati koji su kumovali sa Srbima odranije i bili u

Na Ognjenu Mariju, 30. jula 2021, navršilo se 80 godina od ustaškog zločina na Kordunu, na brdu Bliznica u jami Špejarka

01.08.2021

Da li će Ratku Ćujiću iz Sombora biti omogućeno da poređenjem svog DNK sa onim dobijenim iz uzoraka kostiju sa dna jame Špejarka provjeri da li i jedna kost pripada njegovom djedu Lazi ili njegovoj braći Radetu ili Milanu? Nedavno je na adresu udruženja Jadovno 1941. u Banjoj Luci, stiglo pismo Ratka Ćujića iz Sombora. Poštovani, Ove godine na Ognjenu Mariju se navršava 80 godina od ustaškog zločina na Kordunu na brdu Bliznica kod mesta Krivaje, opština Rakovica kada je od ustaškog noža stradalo oko 150 Srba muškaraca iz obližnjih srpskih sela među njima i moj deda, očev otac LAZO ĆUJIĆ sa ĆUJIĆ BRDA sa svoja dva mlađa brata Radom

MOM DEDI NIKOLI

27.07.2021

Došla sam ti, Liko, stojim na dedovini. Prepoznaješ li me, zemljo? Došla sam ti, Liko, da l’ sam domaćin ili gost – ti kaži.. Na tvojoj zemlji su živeli i u tvojoj zemlji su sahranjivani svi moji preci vekovima… nisu te ostavili, a ja stigoh posle četiri decenije – ko sam, znaš li… na ognjištu moga dede pitam se prepoznaje li me zemlja i duše mojih najbližih… kome nepravdu da kažem, sa kim bol i radost da podelim… nema odgovora na hladnom jutru, kome da zavapim?  Božija je volja, prihvatam je, ranjena sam, ali sam zahvalna što sam odavde ponikla…  Došla sam ti, Liko, stojim na dedovini. Prepoznajes li me, zemljo?

RUŠILI MU SPOMENIK, SAD GA SLAVE: Licemeran odnos Hrvatske prema najvećem srpskom naučniku Nikoli Tesli

24.07.2021

Nikola Tesla je po nacionalnosti bio Srbin, njegova je veličina neupitna u globalnim razmerima i možemo biti samo ponosni na njega. Rodio se u Smiljanu na području Hrvatske, živeo uglavnom u SAD, a građani su ti koji su sugerisali da na jednoj kovanici evra bude njegov lik. Piše: Jurica Kerbler – stalni dopisnik Novosti iz Zagreba Ovo je izjavio hrvatski premijer Andrej Plenković nakon reakcija iz Srbije i Narodne banke Srbije o planu da Teslin lik bude na hrvatskim evrokovanicama. – Nikome Teslu ne uzimamo, a moj stav da sam na čelu Narodne banke Srbije bio bi da čestitamo – tvrdi Plenković. Potpredsednik Vlade Hrvatske i predstavnik srpske manjine Boris

Osvećenje zvona u Gradini Koreničkoj

24.07.2021

U Gradini Koreničkoj, dana 22. jula 2021. godine, sabrao se verni narod Like, grada Korenice i okolnih mesta, kod hrama Svetih Arhangela Mihaila i Gavrila, kako bi prisustvovali osvećenju zvona, koje je osvetio Njegovo Preosveštenstvo Episkop gornjokarlovački G. Gerasim. Preosvećenom Episkopu Gerasimu su sasluživali: arhimandrit Mihailo (Vukčević), arhimandrit Naum (Milković), protoprezviter – stavrofor Mićo Kostić, protoprezviter Mile Ristić, protonamjesnik Predrag Sušić, prezviter Dragan Mihajlović i protođakon Nebojša Anđić. Hram Svetih Arhangela Mihaila i Gavrila je tokom Drugog svetskog rata mnogo postradao, i trenutno se nalazi u fazi obnove, trudom, ljubavlju i nesebičnoj pomoći  g. Branka Drakulića koji je poreklom iz Gradine Koreničke, a danas živi u Beogradu, zvona ovoga hrama

Medak: Neka zvona zvone do Velebita VIDEO

09.07.2021

Medak – Tu podno gorostasnog Velebita, skrasio se Medak. Primiro se u svom miru i tišini. Tišina je ovdje, moj ti brate sve glasnija, kaže onako kroz sjetu, naš domaćin, Mirko Zagorac. Ipak igra mu oko, jer mu je, kaže, drago što nas ponovo vidi. Dodaje kako se puno toga, od zadnjeg susreta, ovdje ipak, promijenilo nije. „Pa eto, živi se i dalje ponajviše od tih mirovina ili penzija. To su sve ovdje ljudi u godinama. Eto kad sam ja jedan od mlađih. A imam 74 godine. E onda možete zamisliti kako se ovdje živi. A i malo nas je. Počitelj, Medak, Papuča i Kruškovac broje tek četrdesetak stanovnika. Toliko

Đurđica Dragaš: Dok je naših duša, živjeće naše pusto selo

21.05.2021

Tu smo mi…čuvamo naše pusto selo. Nemojte plakati… dobro smo mi.. Braco, osjećaš li pod dlanom topli dah našeg šarova? Kako smo se samo smijali kad je pokušavao da uhvati svoj rep. Držimo se za ruke ti i ja… tako je majka rekla! Spavamo u našoj kući koje nema, beremo trešnje sa suvog drveta. Hladimo vrela čela presahlom vodom sa našeg bunara. Tu smo mi…čuvamo naše pusto selo. Miriše trava kao nekad, al’ nema kosaca… Na našem ognjištu spavaju zmije.. Iz naših grobova rastu breze… nježne, tihe… besmrtne… Milujemo ih dječjim dlanovima, a one nam pjevaju…. o vama u kojima teče naša krv… Radujemo se, smijemo očima u koje je

Dimić: Za Stepinca pravoslavlje bilo najveće prokletstvo Evrope

08.03.2021

Kontroverznog zagrebačkog nadbiskupa Alojzija Stepinca, koji je 1940. bio spreman da prihvati svaku drugu državnu kombinaciju, samo ne život sa Srbima, a pravoslavlje označavao kao najveće prokletstvo Evrope, današnja hrvatska istoriografija uzdiže na nivo sveca i o njemu nekritički sudi, ističe akademik Ljubodrag Dimić. Stepinac Foto: RTRS Dimić, koji je bio član mješovite srpsko-hrvatske komisije o ulozi i djelu Stepinca, kaže da je zagrebački nadbiskup od prvog do posljednjeg dana učestvovao u “katoličkoj žetvi pravoslavne njive” u okviru NDH, za koju je tvrdio da je “stvorena Božijom milošću”. – Stepinac je formiran u okviru klerikalnih tradicija kojih se nije odricao do kraja života. Tolerancije tu nije bilo. Katolička država na

Đurđica Dragaš: Zbog istine, zbog nezaborava i onih nevinih duša koje traže mir

12.02.2021

Slučaj je hteo da mi baš istog prepodneva stignu poruke od dvojice poštovanih prijatelja sa Fejsbuka, dvojice istomišljenika i, na neki naš način, saborca. Predsednik udruženja “Jadovno 1941.” Dušan Bastašić mi je prosledio mejl koji mu je stigao iz Danske. Poslao mu ga je sin Anđelke Dragaš koja je nekim čudom, kao dete u kolevci, preživela ustaški pokolj na padinama Trebevića. Čovek je, pretražujući internet, pronašao tekst objavljen na sajtu udruženja u kojem je opisan i od zaborava otrgnut zločin nad njegovom porodicom (Krstovdan porodice Dragaš). Zamišljam njegovo iznenađenje, radost, tugu, more pomešanih osećanja kad je pročitao ove redove. Mi, potomci čudom preživelih, najbolje znamo šta znači jedno takvo svedočanstvo.

Đurđica Dragaš: Daro, Deso, Jovane…krivi smo! Praštajte!!!

04.02.2021

Gledala sam pre nekoliko dana film “Proleće 1941”, koji je, u saradnji sa ambasadom Izraela, emitovan na Međunarodni dan sećanja na žrtve Holokausta. Težak, mučan film, jedan od onih koje ne gledate iz dosade, tek da bi prekratili vreme, već iz potrebe da odate poštu žrtvama, da se bar u tih sat-dva podsetite da sloboda, mir i sreća nisu konstantne kategorije. Takvi filmovi vas upozoravaju da zlo lako proklija, da ne treba mnogo da se dojučerašnje komšije i prijatelji pretvore u potkazivače, krvnike i ubice, a udobni i mirni život u pakao iz kojeg nema izlaza. Pratila sam potresnu sudbinu jevrejske porodice i njihovu borbu za život, unapred osuđenu na

Tučić jama

Dr Đuro Zatezalo: Pokolj u Lici na području Lovinca i Gračaca

10.12.2020

Đuro Zatezalo: „Radio sam svoj seljački i kovački posao” – SVJEDOČANSTVA GENOCIDA U NDH 1941. – 1945. II dopunjeno izdanje SVJEDOČANSTVA GORSKI KOTAR I LIKA LOVINAC – GRAČAC Dane Gnjatović Danica, Rasoja selo Gnjatović, Lovinac Skočio sam u vrbik pa u potok. Ustaše su jurile za mnom i pucale Rasoja selo Gnjatović nalazi se jugozapadno od Lovinca u kotaru Gračac. U njemu su živjeli pravoslavni Srbi od 1712. godine. U martu 1941. godine selo je imalo 150 stanovnika koji su živjeli u 25 domaćinstava, od kojih 21 u selu Rasoji, 3 u mjestu Lovincu i 1 u Sv. Roku. Sva domaćinstva imala su zajedničko porodično prezime Gnjatović. Samo osam dana

Dr Đuro Zatezalo: Pokolj u Lici na području Korenice

09.12.2020

Đuro Zatezalo: „Radio sam svoj seljački i kovački posao” – SVJEDOČANSTVA GENOCIDA U NDH 1941. – 1945. II dopunjeno izdanje SVJEDOČANSTVA GORSKI KOTAR I LIKA KORENICA Aleksa Knežević Krljac, Ljubovo, Bunić Vezale su mi ustaše ruke na leđa špagom obične debljine „..Došli su onoć, 25. jula 1941. godine po mene. Bio je to Mejo Marković i Meštrović, ne znam kako mu je bilo ime, iz Bunića, i Toman Rastić, naš komšija iz Ljubova. Bilo je prvo ponoći. „Izlazi iz štale”, zavikali su „Idemo u Bunić.” Gdje ja spavam dobili su saznanje u kući, jer su me prvo tamo tražili. Rekla im je moja nevjesta Miličica da ponekad spavam i u

dr. Đuro Zatezalo

Dr Đuro Zatezalo: Pokolj u Lici na području MLAKVA – KOSINj – KRŠ

07.12.2020

Đuro Zatezalo: „Radio sam svoj seljački i kovački posao” – SVJEDOČANSTVA GENOCIDA U NDH 1941. – 1945. II dopunjeno izdanje SVJEDOČANSTVA GORSKI KOTAR I LIKA MLAKVA – KOSINj – KRŠ Milica Radović Počuča, Krš Gradina Kosinj Svejedno ubio me danas a ubio sutra   Ustaše su izvršile masovni pokolj srpskog naroda u selu Mlakva 6. augusta 1941. godine i već sutradan 7/8. augusta iste godine u šumi Obljaj poklaše 47 muškaraca, žena i djece. Svjedočenje Milice Radović Počuče o tom i drugim ustaškim zločinima zapisao je Dane Lastavica u Kosinju 24. jula 1985. godine. Milica je ispričala: „Kada je bio opći pokolj Srba u Mlakvi 6. augusta 1941. godine neko je

Svijece_001.jpg

Dr Đuro Zatezalo: Pokolj na području mjesta Brakusova draga u Lici

05.12.2020

Đuro Zatezalo: „Radio sam svoj seljački i kovački posao” – SVJEDOČANSTVA GENOCIDA U NDH 1941. – 1945. II dopunjeno izdanje SVJEDOČANSTVA GORSKI KOTAR I LIKA BRAKUSOVA DRAGA Odlaskom Šeste ličke proleterske divizije „Nikola Tesla” krajem 1943. godine na borbeni zadatak u Bosnu, Crnu Goru, Sandžak, za oslobođenje Beograda i završne borbe za konačno oslobođenje zemlje, kao što su borbe na Sremskom frontu, pa sve do završnih bitaka za glavni grad Hrvatske, Zagreb, u njihovoj rodnoj Lici smanjena je borbena snaga partizanskih jedinica. Taj period njenog odsustva, od 1943. 1945. godine, a naročito 1944., iskoristile su njemačke okupacione i ustaške kvislinške snage. One su ponovno zaposjele sve važnije komunikacije u otočkom

klecka-jama.jpg

Dr Đuro Zatezalo: Pokolj na području Gomirja i Drežnice

01.12.2020

Đuro Zatezalo: „Radio sam svoj seljački i kovački posao” – SVJEDOČANSTVA GENOCIDA U NDH 1941. – 1945. II dopunjeno izdanje SVJEDOČANSTVA GORSKI KOTAR I LIKA GOMIRJE I DREŽNICA GOMIRJE – OGULIN Nektarije Dazgić, jeromonah, upravitelj manastira Gomirje Duhovski ponedjeljak 1941. godine u manastiru Gomirje. Mlađima koji dolaze za nama Na dan Duhovski ponedjeljak 1941. godine iznenada dođoše ustaše iz Ogulina u kamionu, opkoliše manastir gomirski, bratiju steraše u manastirske sobe, počeše ispitivati o novcu i ključevima manastirske kase. Od bratije u manastiru se nalazio namesnik manastira otac Nektarije Dazgić, rodom iz Graduse, otac Stefan Božičković star 73 godine, otac Teofan Kosanović (Upravitelj) je bio odsutan u Sloveniji na parohijskoj dužnosti.

Dr Đuro Zatezalo: Pokolj u Lici, na području Plaškog

30.11.2020

Đuro Zatezalo: „Radio sam svoj seljački i kovački posao” – SVJEDOČANSTVA GENOCIDA U NDH 1941. – 1945. II dopunjeno izdanje SVJEDOČANSTVA GORSKI KOTAR I LIKA PLAŠKI Pero Klipa, Plaški Gaženi smo i parani ustaškim noževima        „Oko tri sata poslije podne, 28. maja 1941. godine, netko pokuca na moj prozor. Pitam tko je. Viču mi da otvorim vrata. Otvorim ih i imam što vidjeti. Pred vratima moje kuće u Plaškom grupa ustaša. Pitaju me kako se zovem. Ja im kažem. Viču: „Spremi se. Ideš samo na jedno saslušanje i odmah se vraćaš kući.” Kod sebe sam imao samo 200 dinara, nekoliko cigareta i kutiju šibica. Odvedoše me u žandarmerijsku stanicu. Dočekao

MILE RAJČEVIĆ: Istorija školstva Like 1752 – 1995.

11.10.2020

Izašla je iz štampe knjiga autora Mile Rajčevića: Istorija  školstva   Like 1752 – 1995. Prof. Mile Rajčević, dugogodišnji prosvjetni radnik, osjećao je dužnost i obavezu prema svome zavičaju da napiše istoriju ličkog školstva od prvih početaka pismenosti u Lici, pa sve do nasilnog gašenja  i zatiranja pisanih tragova školstva  i prosvjete u Lici u građanskom ratu u Hrvatskoj 1991 – 1995.godine. Na  pisanje knjige o istoriji ličkog školstva , kako autor navodi, vodila ga je ideja duga i obaveze prema zavičaju i osnovnoj školi u Divoselu, gdje je naučio prva slova, i nostalgije prema zavičaju, koji je ostao tako daleko. Kako autor navodi: „što je dalje i više odlazio od

Nikola Tesla

AKADEMIK VASILIJE KRESTIĆ: Nikola Tesla nije rođen u Hrvatskoj, nego u Krajini kao Srbin pravoslavac

16.07.2020

U najnovijim raspravama održanim u Hrvatskom saboru povodom vandalskog rušenja spomenika Nikoli Tesli, koje se dogodilo 1992. godine, i namere da se on izvuče iz skladišta Likovne akademije, obnovi i ponovno postavi, nije moglo da bude zaobiđeno ni pitanje nacionalne pripadnosti tog velikog naučnika. To pitanje posebno je zatalasalo hrvatsku i srpsku javnost povodom obeležavanja 150–godišnjice rođenja Nikole Tesle. Tada su o tome objavljeni mnogi tekstovi s netačnim a ponekad i zlonamernim tumačenjima pa i falsifikatima. Netačnosti su nastajale zbog nedovoljnog poznavanja istorije i državnopravnog ustrojstva Vojne krajine, Hrvatske, Austrije i Ugarske, kao i teritorijalnog ustrojstva Srpske pravoslavne crkve onog vremena kad je rođen Nikola Tesla. Istorijski falsifikati u hrvatskoj

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

PRETRAGA

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

PRETRAGA

“Sjećam se dobro i nikad neću zaboraviti 14. maj 1942.”

Iz knjige Svjedočanstva genocida u NDH 1941-1945. Đure Zatezala

Prijavite se
na naš bilten

Jadovno-logo-bijeli 1

Udruženje

Kompleks Jadovno

POMOZITE NAŠ RAD DONACIJOM

Zapratite nas na društvenim mrežama:

Pratite našu analitiku: