arrow up
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
POMOZITE NAŠ RAD DONACIJOM
Pretraga
Close this search box.
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish

Radomir Bulatović: UTVRĐIVANjE PRIBLIŽNOG BROJA STRADALIH LICA U JASENOVAČKOM LOGORU

28.11.2023

Kao najpotpuniji istorijski izvor za proučavanje tvornice smrti u Jasenovcu pokazalo se antropološko istraživanje. Ono kombinovano sa iskazima grobara, krpara, preživjelih logoraša i izvršilaca zločina omogućava da se utvrdi ne samo približan broj žrtava zakopanih u jasenovačkoj tvornici smrti, nego i više od toga. Iz knjige: Radomir Bulatović, Koncentracioni logor Jasenovac s posebnim osvrtom na Donju Gradinu, Svjetlost Sarajevo, 1990. godine. Uvodno slovo autora: U Zavodu za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa Bosne i Hercegovine počeo sam 1970. godine prikupljati građu o Donjoj Gradini. To je likvidacioni centar logora u Jasenovcu, koji se nalazi na bosanskoj strani. Pisanih izvora nije bilo dovoljno. Očekivana su antropološka istraživanja 1976, što je nastavak

Radivoje Kerović: ZAŠTO SAMO ĆIRILICA?

24.11.2023

Ćirilično pismo svjedočanstvo je i potvrda istorijskog kontinuiteta i postojanja našeg naroda, oblik ispoljavanja njegovog misaonog, duhovnog i samosvjesnog bića. Ćirilica je matično i prvobitno, izvorno srpsko pismo, velike, iako još nedovoljno ispitane starosti, za koje su vezana najplemenitija osjećanja srpskog čovjeka i naroda duž cijele njegove povijesne egzistencije. Utoliko ona predstavlja bitni i prepoznatljivi simbol srpskog nacionalnog identiteta i samosvijesti, nacionalnog ponosa, dostojanstva i ljudskog integriteta. Ćirilica je blagosloveno i osvećeno pismo, kroz crkvenu upotrebu u liturgičkom životu i praksi Srpske pravoslavne crkve i njome su ispisane bogoslužbene knjige i najveći dio srpske književnosti. Ćirilica je ugrađena u naš sistem iskustva, razmišljanja i doživljavanja svijeta i ljudskog bitisanja, te

Dr Đuro Zatezalo: HRVATSKI BLAGAJ – VELjUNSKI POKOLj

06.11.2023

Đuro Zatezalo: „Radio sam svoj seljački i kovački posao” – SVJEDOČANSTVA GENOCIDA U NDH 1941. – 1945. II dopunjeno izdanje SVJEDOČANSTVA KORDUN HRVATSKI BLAGAJ – VELjUNSKI POKOLj OD 6. DO 9. MAJA 1941. 6. maj – Đurđevdan, godina 1941. Osvanuo je lijep sunčan dan. Toga dana Srbi se svečanije odijevaju, idu jedni drugima na Krsnu slavu u goste, razgovaraju o uspjesima u obavljanju proljetne sjetve. Vesele se i raduju. Sve je razdragano i svečano. Nitko ni u pomisli nije mogao slutiti da će to biti dan nečuvenog  zločina – genocida nad nevinim seljačkim stanovnicima Korduna. Jedan od prvih masovnih zločina nove hrvatske vlasti poglavnika Nezavisne Države Hrvatske, dr. Ante Pavelića.

img_0031.jpg

Ustaški logor na Pagu (2) IZVJEŠTAJ PORUČNIKA SANTA

05.11.2023

Zagrebački „Večernji list“ srijedom, od 14.5.1975. do 4.6.1975. u četiri nastavka objavio je feljton autora Ive Palčića o logorima na ostrvu Pag. Feljton je nastao iz razgovora  sa Antom Zemljarom u čijoj se knjizi „Haron i sudbine“, između ostalog, nalaze i podaci koji su pomogli pri pronalaženju ovih članaka. Veliki doprinos pomenutog Zemljarovog djela saznanju istine o ovom strašnom mjestu genocida  nad Srbima i Jevrejima  otjelotvoren je i u nastavcima koje vam predstavljamo. Za svega tri mjeseca ustaške vladavine na Pagu 1941. godine u logoru „Slana“ poubijano je 10 do 15 tisuća ljudi. Talijani koji su nakon razgraničenja s Pavelićevom NDH okupirali Pag otkrili su nakon odlaska ustaša masovne grobnice nevinih ljudi. O

Dr Đuro Zatezalo: JAME, BEZDANKE, MASOVNE GROBNICE, SUROVA GUBILIŠTA ŽIVOTA

05.11.2023

Đuro Zatezalo: „Radio sam svoj seljački i kovački posao” – SVJEDOČANSTVA GENOCIDA U NDH 1941. – 1945. II dopunjeno izdanje JAME, BEZDANKE, MASOVNE GROBNICE, SUROVA GUBILIŠTA ŽIVOTA SRPSKOG NARODA NA PODRUČJU KORDUNA, BANIJE, GORSKOG KOTARA I LIKE – 1945. GODINE JAME, BEZDANKE, SUROVA GUBILIŠTA ŽIVOTA Jama, bezdan, jemurka ili zvekara poznate su riječi za prirodne jame u zemlji i jame – provalije na kamenitom terenu. Jama je vertikalna pukotina ili kosi kanal različite dubine i širine. U njima prevladavaju okomite ili stepenasto položene strane različitih dimenzija, kako na samom ulazu tako i u njenoj dubini. Veličina otvora može biti samo tolika da se može mjeriti s dužinom od samo jednog

Dragan Grgić: Prosuta krv oribanih ljudi curila je između dasaka i škropila dolje po ženama i djeci

27.10.2023

Bilo je jezivo čuti kukanje i dernjavu ljudi kad ih privode ribežu i guraju unutra. Štala gostioničara Dane Gašljevića bila je dosta duga i široka i tu su se godinama sklanjali kočijaši sa kolima i konjima od nevremena. Ona je bila patosana daskama preko greda i tu je ranije gostioničar stavljao sijeno. Sada su tu smještali uhvaćene muškarce, dok su žene i djeca bili u prizemlju. U odjeljenju za muškarce, u potkrovlju, montirali su neki ribež sa oštrim noževima koji su okretala četiri zločinca i uhvaćene ljude žive gurali u tu spravu đe su ih ribali kao kupus. Prosuta krv oribanih ljudi curila je između dasaka i škropila dolje po

Ranko Radelić: ŽRTVE ISTOČNE BILOGORE 1991.‐1997.

25.10.2023

Pregled stradalih Bilogoraca na projugoslovenskoj strani u građanskom ratu i poslije njega. Svjedočenje o nevremenu. Brošura autora Ranka Radelića sadrži imena stradalih Istočnobilogoraca na projugoslovenskoj strani u građanskom ratu 1991.-1995, kao i ubijenih u postratovskoj atmosferi do 1998. Ovo je samo jedan od presjeka informacija do kojih se o tim događanjima do danas došlo. Od 2011. godine, kada je objavljen prvi takav, nazovimo ga, procesni dokumenat, došli smo izgleda do saznanja o konačnom broju sunarodnika koji su izgubili život. Preostaje, ako za to bude mogućnosti, da se dodatno istraže činjenice o životu i pogibiji ta 82 naša stradalnika i o tome ostavi trajan zapis potomcima. Za puni, objektivni, pa i

Dr Đuro Zatezalo: Nekoliko svjedočanstava o Pokolju

18.10.2023

Đuro Zatezalo: „Radio sam svoj seljački i kovački posao” – SVJEDOČANSTVA GENOCIDA U NDH 1941. – 1945. II dopunjeno izdanje SVJEDOČANSTVA SVJEDOČANSTVA TEK NEKOLIKO KATOLIČKIH SVEĆENIKA, DIPLOMATA, ADVOKATA I FUNKCIONERA NEZAVISNE DRŽAVE HRVATSKE, NjEMAČKIH I TALIJANSKIH GENERALA I OFICIRA, AMERIČKIH, BRITANSKIH, ITALIJANSKIH I DRUGIH PISACA Dr. Ivo Guberina, vojni svećenik u ustaškom logoru, ustaški bojnik Hrvatsko katoličanstvo mnogo duguje i mora da izrazi svoju zahvalnost ustaškom pokretu „Tako je ustanovljena Nezavisna Država Hrvatska. Bizantijsko pravoslavni pritisak na Hrvatsku je potisnut tako da sad Hrvatska može da preuzme ulogu evropske obrambene tvrđave. Nezavisna Država Hrvatska je jedina država na Balkanskom poluotoku sa većinskim katoličkim stanovništvom. Jedina utvrda katolicizma na Balkanu. Ali

budo-u-jami.jpg

Najava: Trebinje – Promocija knjige Ognjena Marija Livanjska i izložba o Srbima Livanjskog polja

29.09.2023

Izložba i promocija knjige održaće se 30. septembra 2023. godine u 17 časova u Muzeju Hercegovine u Trebinju. Udruženje Ognjena Marija Livanjska i Muzej Hercegovine u Trebinju imaju zadovoljstvo da vas pozovu na otvaranje izložbe ”Srbi Livanjskog polja – tragovi kroz vekove” i promociju knjige Buda Simonovića Ognjena Marija Livanjska. Izvor: Ognjena Marija livanjska Vezane vijesti:

Genocida nad Srbima nema u čitankama

27.09.2023

U svojoj knjizi posvećenoj stradanju Srba u XX veku i njegovom prikrivanju, profesor dr Smilja Avramov koristila je isključivo strana dokumenta i otkrila dramatične ali i decenijama zataškavane razmere zločina nad srpskim narodom. Dvotomna knjiga “Genocid u Jugoslaviji od 1941-1945. i 1991. godine”, profesora dr Smilje Avramov, dodatno je “uznemirila” pristalice teorije o štetnosti pominjanja zločina, naročito genocida nad Srbima. Knjiga se oslanja isključivo na pisana dokumenta iz arhiva i instituta stranih država, i bavi se ne samo genocidom nad Srbima, već i problemom njegovog prikrivanja. Otkriva imena zemalja čije su obaveštajne službe igrale dvostruke igre, onih koje su zamenom teza optuživale druge države za sve što su one činile. U tom kontekstu,

Miroslav Maksimović

Miroslav Maksimović: Jame bola nikad nisu zakopane

26.09.2023

Manje poznati ustaški masakr iz avgusta 1941. u zapadnoj Bosni, kada je seoska jama Bezdanka progutala desetine Srba i, između ostalih, zatrla porodicu njegove majke Stoje Uzelac, koja je kao četrnaestogodišnja devojčica, nekim čudom uspela da se spasi, podstakao je Miroslava Maksimovića (1946) da ispiše potresne sonete. Knjigu “Bol”, koja ne može ostaviti ravnodušnim ni čitaoce koji nisu skloni poeziji, objavio je “Čigoja”. Mesto u samom vrhu savremenog srpskog pesništva Maksimović je izborio nizom izuzetnih zbirki (“Spavač pod upijačem”, “Menjači”, “Soneti o životnim radostima i teškoćama”, “Nebo”, “Beogradske pesme”) za koje je dobio pregršt najprestižnijih priznanja (Brankova nagrada, “Milan Rakić”, Zmajeva, “Branko Ćopić”, Disova, Dučićeva, “Desanka Maksimović”…). Sa suprugom Iskrom,

naslovna.jpg

Božidar Sokolović: Ilija Desnica junak sa Oštrelja

24.09.2023

Unačka dolina u borbi za opstanak 1941. “Građa za ovu spomen knjigu ustanka u borbi protiv hrvatskih ustaša i sprečavanju biološkog istrebljenja srpskog življa na široj tromeđi Bosne, Like i Dalmacije, zasnovana je na sećanju ustanika, danas sa obe strane okeana, koji su žrtvovali sebe da bi drugi živeli.” Pročitajte knjigu Božidar Sokolović: Ilija Desnica junak sa OštreljaAcrobat PDF dokument, 12MB  „Ovaj projekat je sufinansiran iz Budžeta Republike Srbije – Ministarstva informisanja i telekomunikacija. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.

50 godina stvaralaštva Rada Lalovića

14.09.2023

Profesionalnim, stručnim, posvećenim i neprekidnim radom, profesor Rade Lalović je 50 godina stvarao, pisao i govorio u nastavi i književnosti. Njegovih 25 knjiga i preko 200 stručnih radova govore o strpljivom i predanom profesoru. Književno veče posvećeno ovom jubileju održano je sinoć u Centru za kulturu i informisanje u Foči. Za posebni doprinos razvoju obrazovnog sistema u Republici Srpskoj i razvoju Republičkog pedagoškog zavoda Lalović je dobio  Zlatnu plaketu povodom tridesetogodišnjice rada Zavoda. Dobitnik je i Povelje za njegovanje kulture sjećanja na srpska stradanja u 20. vijeku koju mu je dodijelio  književni klub „Luča“. Dobitnik je i niz drugih zahvalnica i priznanja za pomoć u radu obrazovnih i kulturnih institucija. O književnom

dr. Đuro Zatezalo

Đuro Zatezalo: Budućnost se ne gradi na laži

07.09.2023

O stradanju Srba u Hrvatskoj u Drugom svjetskom ratu, o reviziji prošlosti i minimiziranju srpskih žrtava, kao i o instrumentalizovanju istorije u dnevnopolitičke svrhe razgovarali smo septembra mjeseca 2016. sa sada već pokojnim istoričarem dr. Đurom Zatezalom koji je živio i radio u Karlovcu, a svoj je radni vijek posvetio istraživanju broja žrtava Drugog svjetskog rata na našim prostorima. Izvor: Izvor: P-portal ; Autor: Paulina Arbutina 11. 09 2016. ; NAPOMENA: Svi navodi izneseni u ovom tekstu su lični stav autora i ne moraju odražavati stavove redakcije portala. U cilju sveobuhvatnijeg informisanja javnosti, objavljujemo i priloge od značaja za misiju udruženja Jadovno 1941. čak i kada su oni potpuno suprotni njegovim

Pavle M. Babac: Velebitsko Podgorje (1941 – 1945.)

17.08.2023

POSVEĆENO SVIMA KOJI SU U TOKU NOR-A 1941-1945. POLOŽILI SVOJE ŽIVOTE ZA ČAST I SLOBODU VELEBITSKOG PODGORJA, NjEGOVIM PREŽIVELIM BORCIMA KOJI SU GA NATAPALI SVOJOM KRVLjU I ONIMA KOJI SU IM NEPREKIDNO PRUŽALI SVESTRANU POMOĆ UMESTO POGOVORA Pisac Pavle M. Babac, godinama je radio na ovom rukopisu, neumorno prikupljao građu, razgovarao sa učesnicima i svedocima, istraživao naša i neprijateljska dokumenta. Sve je to radio zbog neizmernog poštovanja i ljubavi prema svom rodnom kraju. Patio je iskreno zbog tragičnih žrtava koje je podneo narod Šibuljine i čitavog Podgorja, i želeo da se njegova sudbina nikada ne zaboravi. Kao veliki patriota i rodoljub, radovao se zbog herojskog držanja ogromne većine naroda ovog

Preživjela logore na Pagu: Izvodi iz iskaza svjedokinje Nade Fojerajzen datog 8. septembra 1944.

14.08.2023

»Zovem se Nada Fojerajzen (Nada Feuereisen ) rođena u Zagrebu, zavičajna Cernik – Čavle, udata, majka dvoje djece. Sada stanujem u gradu Bari u Italiji, Via Dante Aligieri 270/III k. 9. jula 1941. u Zagrebu bila sam lišena slobode od ustaške nadzorne službe. Istom prilikom lišen je slobode i moj muž i dete od 4 ½ g. Redarstveni organi koju su došli po nas ostavili su kući staru mi majku zato, što sam im dala izvjesnu količinu novca. U Zagrebačkom zboru bili smo zadržani 4 dana. Šef samoga logora u Zboru bio je ustaški dužnosnik Baraković šef židovskog odjela. U istom logoru nalazilo se nekoliko ustaša, koji su nas maltretirali,

Imena žrtava ustaškog genocida u Livnu i okolini ljeta Gospodnjeg 1941.

13.08.2023

U ljeto 1991. godine, kada je u štampu krenulo prvo izdanje knjige „Ognjena Marija livanjska“, pedest godina nakon tog krvavog ljeta 1941, kojem je posvećena, još nije bio definitivno utvrđen ni spisak stratišta, a kamoli imena svih žrtava ustaškog genocida na području Livna i Livanjskog polja. Ti  podaci nijesu u potpunosti sređeni ni do danas i kako vrijeme prolazi, sve je manje nade i izgleda da će taj tužni i zastrašujući imenik ikada biti kompletiran, jer je iz dana u dan sve manje svjedoka i savremenika,  pouzdanih i vjerodostojnih. Uz sve to, na ovim prostorima je u međuvremenu progrmio još jedan rat, dogodili se novi zločini i pogromi nad preostalim

Ko je bio Dr Milan Bulajić?

12.08.2023

Dr Milan Bulajić je rođen u mjestu Vilusi kod Nikšića, (Kraljevina Jugoslavija), 6. septembra 1928. godine. Umro je u Beogradu 29. novembra 2009. godine. Bio je međunarodni stručnjak za genocid, internacionalni ekspert za izučavanje genocida sa gledišta međunarodnog prava, istoričar i istoriograf genocida, i jugoslovenski diplomata u oblasti međunarodnih odnosa i međunarodnog prava. Dr Milan Bulajić je bio pokretač ideje i osnivač Muzeja žrtava genocida, zatim osnivač Fonda za istraživanje genocida, jedan od osnivača i prvi koordinator Međunarodne komisije za utvrđivanje istine o Jasenovcu, kao i zamjenik predsednika odbora SANU za sakupljanje građe o genocidu nad srpskim i drugim narodima u XX vijeku. Bio je pokretač ideje, i zajedno sa

Zamuklo selo Velika!

28.07.2023

Za dva sata pobijeno, zaklano i spaljeno 428 dece, devojaka, žena, starica i staraca. U kući Mirka Paunovića šesnaestoro živo izgorelo. Spisak zlodela kvislinških jedinica veoma je dugačak, ali ono što je 28. jula 1944. godine učinila „Skenderbeg“ divizija, po surovosti prevazilazi sve. U malom selu Velika, nedaleko od Čakora, za samo dva sata i 15 minuta pobijeno je, zaklano i spaljeno 428 dece, devojaka, žena, starica i staraca. Razularena rulja u esesovskim uniformama, uz asistenciju balista i vulnetara iz Plava i Gusinja, izvršila je stravični pokolj. Bilo je sunčano, vedro julsko jutro, kada je u ovo divno planinsko selo iz pravca Murina, dotutnjala motorizovana kolona ostatka 14. puka sedme

Promovisana knjiga „Logorski dani 1941–1945 Albanija, Italija, Nemačka“ Ilije Žutića

13.07.2023

Ilija Žutić: „Pišem najviše i jedino i radi moje djece, koja sa mnogo pažnje slušaju moje pripovijedanje, i nikada im nije dosta“. U beogradskom Klubu Tesla predstavljena je knjiga Logorski dani 1941–1945 Albanija, Italija, Nemačka Ilije Žutića. O knjizi su govorili dr Andrej Vujnović, dr Momčilo Subotić, prof. Mile Rajčević i dr Nikola Žutić. Na samom početku voditelj programa Danko Perić čestitao je svima Vidovdan, najduži dan u godini, a srpskom narodu najtužniji dan. Dr Andrej Vujnović kaže da knjiga objedinjuje štivo oca i sina Žutića, Ilije i Nikole, i sadrži karakteristike njihovih profesionalnih opredjeljenja. – Na jednoj strani Nikolin ton ozbiljnog istraživača, na drugoj Ilijin lagani duhoviti stil usmenog vrsnog pripovjedača. Pomenuo bih i to da je za lijep

NAJAVA: Promocija knjige “Rađanje Oca” u Banjoj Luci

13.06.2023

U Svečanoj sali Akademije nauka i umetnosti Republike Srpske u Banjaluci, 15. juna 2023. godine, sa početkom u 18 časova, održaće se predstavljanje knjige protojereja – stavrofora dr Save B. Jovića. Ulaz je slobodan.               O knjizi će govoriti: akademik, prof. dr Ranko Popović, prof. dr Duško Pevulja, sveštenik dr Dragan Šućur, dr Nebojša Kuzmanović u ime izdavača i Autor.      “Čast mi je što će predstavljanje knjige biti u najznačajnijoj ustanovi Republike Srpske u gradu koji su učinili lepim i koji ga čuvaju mučenici episkop Platon, đakon Avakum, Petar Kočić i mnoge druge svete i značajne ličnosti”, rekao je autor tim povodom.   Protojerej – stavrofor dr Savo B. Jović

NAJAVA: Promocija knjige „Narodna nošnja Srba Livanjskog polja“ u Banjoj Luci

27.05.2023

Promocija knjige u Banjoj Luci, biće održana 27. maja 2023. godine u 18 časova u prostoru Izložbenog salona Narodne i univerzitetske biblioteke Republike Srpske, ulica Jevrejska br. 30. U izdanju Udruženja OML iz štampe je izašla knjiga Narodna nošnja Srba Livanjskog polja, koju je priredila Gordana Dostanić kao svojevrsnu kompilaciju ranije objavljenih radova i tekstova raznih autora. U knjizi je obrađeno formiranje narodne nošnje, nazivi i opis njenih pojedinačnih delova, način izrade, sličnosti i razlike sa nošnjom susednih područja, opis gradske i seoske nošnje Srba ikavaca i ijekavaca, ukrašavanje i nakit. Autorskim tekstom Jasna Vujičić je predstavila svoj lični pristup čuvanju tradicije izrade nošnje. Pored bogatih ilustracija knjiga sadrži i popis livanjske

Dimitrije Ruvarac: „EVO, ŠTA STE NAM KRIVI!“

26.05.2023

Ovu vrednu knjigu poklanjamo javnosti zahvaljujući dobroti gospodina Zlatomira Lazića, direktora izdavačke kuće “Gambit” iz Jagodine. AKTUELNOST DELA DIMITRIJA RUVARCA „EVO, ŠTA STE NAM KRIVI!“ Predgovor: Vasilije Đ. KrestićOd šezdesetih godina XIX veka, kada je posle sloma apsolutizma započeo parlamentarni život u Monarhiji Habsburga, odnosi između Hrvata i Srba počeli su se zatezati i remetiti. Osnovni uzrok sukoba bio je taj što su sve hrvatske političke stranke svoju politiku temeljile na hrvatskom državnom i istorijskom pravu i što su na osnovu tog prava želele da stvore veliku i etnički čistu hrvatsku državu. Uzore za takvu nacionalnu politiku imali su u Mađarskoj. Poput Mađara, Hrvati su prihvatili instituciju hrvatskog „političkog“ ili

rajko_lukac_feljton_02-1.jpg

Ustaško ljeto 1941.

16.05.2023

25.8.1987. | Piše: Rajko Lukač Kad je Velebit bio grobnica Gospićka prokleta avlija Užas Jadovna Pakao je na Pagu Lucifer Pivac i kerberi Krik i bijes Metajne Kraj početka Ustaško ljeto 1941. (1) | Na vrh dokumenta Kad je Velebit bio grobnica Ako neki putnik, prolazeći kroz gospićki kraj, poželi da vidi mjesto najstrašnijeg gubilišta u Jugoslaviji iz ljeta 1941. godine i oda počast desetinama hiljada žrtava, to mu na žalost, neće poći za rukom, ili ne bar lako i jednostavno. Činjenica je prilično mučna, ali je ne treba prikrivati bar u novinskom članku koji bi da se bavi tim užasnim ljetom na Velebitu, gdje ni poslije četiri i po decenije i poslije

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

PRETRAGA

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

PRETRAGA

“Sjećam se dobro i nikad neću zaboraviti 14. maj 1942.”

Iz knjige Svjedočanstva genocida u NDH 1941-1945. Đure Zatezala

Prijavite se
na naš bilten

Jadovno-logo-bijeli 1

Udruženje

Kompleks Jadovno

POMOZITE NAŠ RAD DONACIJOM

Zapratite nas na društvenim mrežama:

Pratite našu analitiku: