arrow up
Ж | Ž
Pretraga
Close this search box.
Ж | Ž

Miloš Ković: Oprezno i strpljivo u NATO okruženju – uz zaštitu Rusije i Kine

U tom sukobu među Germanima – anglosaksonskim i nemačkim – ne bi trebalo da budemo naivni, pa da nastradamo. Tu je opet krucijalna pozicija Ruske Federacije, rekao prof. Ković. U vreme novih geopolitičkih previranja velike sile neće poštedeti ni Srbiju. Profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu Miloš Ković kaže i da treba da budemo svesni imperijalne politike zapadnih država, da smo opkoljeni NATO zemljama ali da ne zaboravimo da nas čuva pravoslavna Rusija. Srbija je, podseća istoričar, i u vreme Milovanovića, Ristića, Garašanina i Pašića, tražila saveznike i u tome je bila vrlo pragmatična. Ipak, u ključnom vremenu stvaranja države, Srbiju je, kaže Ković, pomogla Rusija, i dobro je poznata činjenica

General Simović: Obavezno služenje vojnog roka je potreba države Srbije!

Komandant Kopnene vojske je objasnio, da svest potrebe služenja vojnog roka, treba da postoji, nezavisno od toga, koja je politička stranka na vlasti, naglasivši, da obavezno služenje vojnog roka postoji u Turskoj, Grčkoj, Austriji, Švajcarskoj, Norveškoj, Finskoj, Švedskoj i drugim državama. Kopnena vojska je 16. novembra ove godine dočekala Dan Kopnene vojske radno, u Šapcu, gde je obuci Rečne flotile prisustvovao i predsednik Srbije Aleksandar Vučić. Narednog dana, u Domu vojske u Nišu, komandant Kopnene vojske je rekao, da je Kopnena vojska u ovoj godini izvela preko 150 vežbi i preko 2.400 gađanja iz pešadijskog i naoružanja rodova Kopnene vojske. Naglasio je, da su pripadnici ovog vida Vojske Srbije, u

Miloš Ković: Došao je red i na mene, lažni autoriteti me ne žele na fakultetu!

U najnovijem izdanju emisije “Bez ustručavanja” gost je bio profesor Miloš Ković. Ković je meta napada svojih kolega na fakultetu koji ga diskriminišu zbog iznetih politickih stavova. Ković tvrdi da ispunjava sve uslove da bude izabran za redovnog profesora na Filozofskom fakultetu, ali da mu dekan nudi reizbor za vanrednog profesora. U tom statusu profesor Ković je 16 godina i to što dekan ne želi da formira komisiju koja bi ispitala da li on ispunjava ili ne ispunjava uslove jeste jedna vrsta ucene. Ković je u svojoj poslednjoj knjizi opisao odnos velikih sila prema Srbiji kroz vekove. Različite drzave ali i paradržavne organizacije uticale su na sudbinu srpskog naroda. Kroz

Saša Nedeljković: REČ O SERIJI I IZLOŽBI O JOVANKI BROZ NA RTS : TRAGEDIJA I FARSA

Ono što nije prikazano na izložbi a trebalo je jesu katastrofalni rezultati vladavine njenog supruga Tita koji se još osećaju. Širenje iluzija o Bratstvu i Jedinstvu između zavađenih naroda. Piše: Saša Nedeljković Hegel je primetio Istorija ima tendenciju da se ponavlja : prvi puta kao tragedija,  drugi puta kao farsa. RTS je prikazala seriju “Jovanka Broz i tajne službe”. Takođe u Galeriji RTS u Takovskoj 10 je održana izložba “Jovanka Broz u boji”. Izložba je reklamirana na televiziji uz muziku italijanske partizanske pesme “Bella ciao”. Na izložbi su predstavljene haljine za svečanosti Jovanke Broz. Istaknuto je između ostalog da je šila haljine kod krojačice Klare Rotšild iz Budimpešte.  Ono što

Porodična saga o Srbima katolicima i Srbima pravoslavcima

„Ispovijest doktora Runda“, roman koji razbija predrasude o našim precima, govori o njihovom junaštvu i vekovnom stradanju, pečalbi u dalekoj Americi ili Beču, njihovom radnom elanu, glamuru i obrazovanju. „Ispovijest doktora Runda“ novi je roman doktora medicinskih nauka Dragana Kovača, koji radi u Službi hitne medicinske pomoći u Trebinju. Piše Marina Bulatović Kovač je napisao roman o svom kolegi, doktoru Petru Rundu koji je živeo i radio određeni period u Trebinju, sve do 1942. kada je pod tajanstvenim okolnostima obešen u ustaškom zatvoru. Ističe da mu je prilikom pisanja romana mnogo pomogao sin doktora Petra Runda, dr Mihailo Rundo (87), anesteziolog u penziji koji živi na relaciji Frankfurt – Risan

Hrvatska: Umesto Komisije za dijalog sa SPC i Vijeća za ekumenizam i međureligijski dijalog uspostavljena Biskupska komisija za ekumenizam

Navedena Biskupska komisija imaće zadatak redovnih susreta Hrvatske biskupske konferencije sa episkopima SPC u Hrvatskoj, kao i sa predstavnicima Sinoda SPC. U ponedeljak 25. oktobra ove godine u Biskupskom domu u Požegi Njegovo Preosveštenstvo vladika Pakračko-slavonski g. Jovan sastao se sa Njegovom Preuzvišenošću mons. dr Antunom Škvorčevićem, Biskupom Požeškim i predsjednikom Biskupske komisije Hrvatske biskupske konferencije za ekumenizam. Biskup Škvorčević tom prilikom je upoznao vladiku Jovana o odlukama sa zasijedanja HBK od 19. do 21. oktobra ove godine, da umjesto Biskupske komisije za dijalog sa Srpskom Pravoslavnom Crkvom i Vijeća za ekumenizam i međureligijski dijalog uspostavi Biskupsku komisiju za ekumenizam na čijem će čelu biti mons. dr Antun Škvorčević, Biskup

Štokholmski sindrom predstavlja ozbiljan psiho-socijalni poremećaj. Kada je nastao i šta predstavlja?

Štokholmski sindrom definiše se kao naizgled teško shvatljiva pojava zbližavanja, razvijanja određenih osećanja, pa čak i specifičnog oblika ljubavi između žrtve i agresora. Termin je promovisao Nils Bejerot, švedski psihijatar i kriminolog, nakon neuspele pljačke banke 1973. godine u gradu po kojem je pojava dobila ime. Inspiraciju i podstrek za dalja istraživanja pružili su mu slučajevi emocionalnog vezivanja talaca za sopstvene otmičare, koje se, između ostalog, manifestovalo opravdavanjem njihovih postupaka i odbijanjem svedočenja i saradnje sa policijom nakon oslobađanja iz zatočeništva. Ovo, naizgled neobjašnjivo, psihičko savezništvo psihijatri i kriminolozi objašnjavaju urođenom potrebom razvijanja specifičnog mehanizma preživljavanja u uslovima egzistencijalne ugroženosti. Osim kod talačkih situacija, primeri sindroma pojavljuju se u praksi

OPET ME PROGANjAJU “NATO” ISTORIČARI: Prof. dr Miloš Ković tvrdi da pojedine kolege planiraju da ga izbace sa fakulteta

Nakon osam tužbi zbog povrede časti i ugleda, koje je protiv njega podnelo četvoro kolega – Nikola Samardžić, Dubravka Stojanović, Vlada Stanković i Radoš Ljušić istoričaru i profesoru Milošu Koviću preti – izbacivanje sa Filozofskog fakulteta. Kako Ković tvrdi, grupa profesora predvođena Samardžićem čini sve da on ne bude izabran u zvanje redovnog profesora, iako za to ispunjava sve uslove. I to se ne dešava prvi put, jer su Kovića i pre četiri godine prilikom izbora u zvanje vanrednog profesora hteli da proteraju sa ovog fakulteta Univerziteta u Beogradu. – Ovo je politički obračun i to zna svako ko prati istoriju ovog sukoba, moj javni rad i delovanje Nikole Samardžića,

Dobrodošlica Nijemcima prilikom ulaska u Zagreb 1941. godine

Hrvatska akademija nauka: Hrvatski jezik uslov Srbiji za pristupanje EU

Hrvatska akademija nauka i umetnosti (HAZU) predložila je vladi da kao jedan od uslova za pristupanje Srbije Evropskoj uniji zatraži da zvanični Beograd, kako navode, “javno i nedvosmisleno prizna hrvatski jezik kao poseban i nezavisan standardni jezik i jedan od službenih jezika EU”, prenela je Hina. Izjavu o tome je doneo Odbor za normu hrvatskoga standardnog jezika HAZU, a prihvatila ju je Uprava Akademije i sada je ona službeni stav HAZU, koji je osim medijima dostavljen i premijeru Andreju Plenkoviću. Odbor je, navodi se u saopštenju HAZU, izjavu doneo „uzimajući u obzir činjenicu da kulturna i javna tela Srbije, kao i institucije koje se finansiraju iz njenog proračuna, učestalo već

Hrvatska: Presušilo jezero – izronila pravoslavna svetinja

Površina jezera Peruća u Hrvatskoj sve se više spušta, a ovih dana iz vode je izvirio deo starog pravoslavnog manastira Dragović iz 1395. godine, koji je 1958, zbog gradnje akumulacijskog jezera i hidroelektrane – potopljen. Perućko jezero je ovih dana na ozbiljno niskom vodostaju, a iz vode izranjaju kameni zidovi. Tada je raseljeno 1500 ljudi, jezero je progutalo kuće i plodna zemljišta, ali oni koji su živi i njihovi potomci dobro se sećaju svojih sela i priča roditelja. „Moja svekrva je celi život pričala o tim poljima, livadama, ovcama, druženjima. Do smrti je pričala o tome“, priseća se Marija Cvitković za Dnevnik.hr. Perućko jezero je veštačko jezero na reci Cetini,

Rade R. Lalović: INTEGRATIVNI PRISTUP KULTURI SJEĆANjA U NASTAVNOJ PRAKSI

Iako smo dosta pisali i u stručnim časopisima i posebnim knjigama objavljivali stručne radove sa konkretnim primjerima književnih tekstova čijom obradom, uz jasne zadatke za istraživačko čitanje, se podstiče njegovanje kulture sjećanja na srpska stradanja u 20. vijeku čime se postiže  potpuno razumijevanje ljudske patnje u logorima smrti na području NDH, očigledno je da se u nastavnoj praksi još uvijek prilično luta. I upravo zbog toga ovdje, kao pomoć nastavnicima donosimo jedan konkretan model niza časova u integrativnoj nastavi u kojoj obrađujući jednu te istu nastavnu temu nastavnici više predmeta obradom navedenih nastavnih sadržaja doprinose  formiranju kompletne slike i sticanju funkcionalnih znanja o srpskom stradanju u 20. vijeku. Tako usvojeni

Hrvati se bune protiv „nametanja” ćirilice u Republici Srpskoj

Hrvatsko narodno vijeće u Bosni i Hercegovini (HNV BiH) ocenilo je da je nedopustivo nametanje srpskog jezika i ćiriličnog pisma svim narodima i građanima u Republici Srpskoj kroz Predlog zakona o zaštiti, očuvanju i upotrebi srpskog jezika i ćiriličnog pisma. HNV BIH smatra da cilj tog zakonskog predloga nije zaštita i očuvanje načina korišćenja jezika i ćiriličnog pisma u Republici Srpskoj, kao nematerijalnog kulturnog nasleđa, već da je to „još jedan u nizu pokušaja sistemske diskriminacije nesrpskog stanovništva i eliminisanje njihovih ionako ugroženih prava”. HNV smatra da je neshvatljiv izostanak reakcije onih koji se, kako je navedeno, „kunu” u nacionalne interese Hrvata u BiH, pa i reakcije službenog Zagreba, kada

U školama Srpske svečani čas povodom novog svesrpskog praznika 15. septembra

Zainteresovani učenici osnovnih i srednjih škola će imati priliku da, 15. septembra, u okviru redovne nastave, prisustvuju času na kojem će, sa prosvjetnim radnicima i međusobno, razgovarati o istorijskim ličnostima i događajima koji su doprinijeli slobodi, nezavisnosti i jedinstvu srpskog naroda, te saznati činjenice koje su važne za bolje razumijevanje istorije srpskog naroda. U Republici Srpskoj i Republici Srbiji se 15. septembra obilježava kao Dan srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave, a navedenog datuma se obilježava i Proboj solunskog fronta. Ove godine se prvi put u osnovnim i srednjim školama obilježava Dan srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave, a ovo je samo jedna u nizu zajedničkih aktivnosti koje provode Republika

Đurđica Dragaš: Može li himna probuditi usnuli patriotizam ?!

Uprkos koroni i mračnim prognozama o njenom, ko zna kojem talasu, deca su ovog prvog septembra krenula normalno u školu. Nema skraćenih časova, a tzv. onlajn nastava ostaje samo mogućnost u krajnjoj nuždi. Ipak, nešto ove godine nije “normalno”, tačnije, desilo se prvi put… Nastava je u svim školama u Srbiji počela intoniranjem himne Bože pravde. I, kao što sam i očekivala i kao što kod nas obično biva, to je izazvalo burne reakcije. Naravno, opet smo se podelili u dva suprotstavljena tabora! Jedni su oduševljeni i pitaju se zašto to odavno nije praksa, a drugi se, blago rečeno, sprdaju s “naletom patriotizma” i zameraju što se deci “nameću” takve

ĆIRILICA SVUDA – OD FAKULTETA DO RAČUNA I POTVRDA: Šta piše u nacrtu zakona koji je Vučić predao Dodiku?

Glavne odredbe ovog zakona, čiji je nacrt predsednik Srbije Aleksandar Vučić juče u Beogradu uručio srpskom članu Predsedništva BiH Miloradu Dodiku, imaju za ključni cilj da se neguje, očuva i promoviše ćiriličko pismo kao uporište našeg nacionalnog identiteta. Beograd i Banjaluka postigli su dogovor o još jednom važnom koraku ka zaštiti srpskog nacionalnog identiteta i jačanju zajedništva: skupštine Srbije i Republike Srpske trebalo bi 15. septembra, na Dan nacionalnog jedinstva, slobode i zastave, da usvoje usaglašeni Zakon o zaštiti srpskog jezika u javnom životu i zaštiti i očuvanju ćiriličkog pisma. Glavne odredbe ovog zakona, čiji je nacrt predsednik Srbije Aleksandar Vučić juče u Beogradu uručio srpskom članu Predsedništva BiH Miloradu

MILOŠ KOVIĆ: Ništa nije gotovo! Pred nama je odgovor na pitanje hoćemo li kao narod živeti ili mreti? (VIDEO)

Svako naše, srpsko stradanje, to sada vidimo, imalo je smisla. Sve kroz šta smo prolazili bio je jedan put koji je bio tačno predviđen za nas, krst ni teži ni lakše nego što smo mogli da ponesemo. Ta stradanja od 1941. do 1945. od 1912. do 1918. godine, u vekovima pre toga, govorim o ratovima i velikim stradanjima, to smo mi, to je nama pripadalo. Ovo u ekskluzivnom intervjuu za video produkciju „Iskre“ kaže istoričar Miloš Ković. -Ono što smo doživeli u Krajini, Sarajevu, Kosovu i Metohiji, u mnogome je strašnije od onog što smo preživeli u Drugom svetskom ratu. Ali, ništa nije gotovo. Istoriju treba razumeti, ali, treba živeti

Pitanje u vezi grobnice Jelene Rodić na zagrebačkom Mirogoju, supruge počasnog građanina Zagreba, barona Gavre Rodića

Posjetioci centralnog zagrebačkog groblja Mirogoj mogu u mjesecu julu ove 2021. godine da postave jedno pitanje u vezi pitanje zadnjeg počivališta Jelene Rodić (1822 – 1850), prve supruge počasnog građanina Zagreba, vojnog i civilnog guvernera Dalmacije, austrijskog viteza i barona, podmaršala Gavrila Rodića (Vrginmost, Kordun, 1812 – Beč, 1890). Naime, ova grobnica, koju je preminuloj supruzi 1850. podigao G. Rodić je očito ovih dana prekopana?! Postavlja se pitanje zašto, odnosno da li je neko nepoznato lice sada sahranjeno u grobnicu na glavnom odjelu groblja Mirogoj, polje 2, razred I, grobnica 44? Ne bi željeli sada ulaziti u istorijat događanja iz zadnje dvije – tri decenije, kada su na Mirogoju „nestali“

Miloš Ković: Počinioci najvećeg genocida sada bi da potomcima žrtava drže moralne lekcije

Činjenica da nije kažnjen od presudnog je značaja. Zbog toga Englezi i Amerikanci i danas sebi daju za pravo da drže moralne lekcije Srbima i Rusima, ističe Ković Opravdani bes Kanađana srušio je, nedavno, statue britanskih kraljica Viktorije i Elizabete Druge. Treća otkrivena masovna grobnica domorodačke dece, sa kojom se broj žrtava u novonađenim grobovima popeo na hiljadu, podigla je naciju na noge. Kanađani su odbili da proslave najveći državni praznik, šokirani sopstvenom istorijom, koju je umnogome skrojila britanska kruna. Ocena koju je dala Marija Zaharova, portparol ruskog Ministarstva spoljnih poslova, sada se ponovo potvrđuje u obračunu Kanađana sa simbolima britanske vlasti. Zaharova, naime, tvrdi da je Velika Britanija svetski

Genocidni mozaik trajao više od sto godina: Broj žrtava veći od 10.000

Bivši internat misije Sv. Eugena u kanadskoj Britanskoj Kolumbiji danima obilaze kolone gnevnih građana ostavljajući u dvorištu igračke, obuću, poruke, sveće… Novi talas nacionalne žalosti, gnevnih napada na crkve i društvenih rasprava o kanadskoj kolonijalnoj prošlosti podstaknut otkrićem nova 182 posmrtna ostatka domorodačke dece na ovoj lokaciji, u neoznačenim grobovima. Ovo je treći bivši internat za domorodačku decu kojim je upravljala Katolička crkva i čije okruženje krije strašne tajne koje čak ni ne postoje u horor filmovima ove razmere. Stambena škola Svetog Eugena otvorena je 1912. a zatvorena tek 1970. i smatra se da skoro dve stotine pronađenih malih kostura pripadaju deci iz plemena Ktunak, piše Slobodna Dalmacija. Deca Prvih

VIDOVDAN I KOSOVSKI ZAVET: Autorski tekst istoričara Miloša Kovića

Vidovdan je, bez sumnje, najznačajniji datum u srpskoj istoriji, bremenit značenjima i skrivenim smislom. To nije samo sećanje na jedan veliki istorijski događaj. Kosovska bitka je, zaista, označila pravu smenu epoha, prelazak iz doba veličine i slave u vreme vazalstva i robovanja. Srbija, Bosna i Zeta opstale su, istina, još ceo vek, bogat raznovrsnim dostignućima. Bio je to, ipak, život u senci kosovskog poraza, u osluškivanju topota turskih konja i iščekivanju konačnog sloma. Istoričari će marljivo beležiti kosovske i pokosovske događaje. Primetiće da je poraz Srba u Maričkoj bici bio možda još veći i odsudniji. Rekonstruisaće tok Kosovske bitke i ispitivati dvosmislene vesti o tome ko je, u stvari, u

Mladi par iz Srbije pretučen u Splitu

U Splitu se dogodio još jedan napad, u kome su stradali Rus i Ukrajinac. Huligani su u centru grada napali košarkaše, budući da su im zasmetali dresovi ruske reprezentacije. U Splitu je u petak uveče napadnut mladi par iz Srbije, preneli su hrvatski mediji. Lokalna policija je saopštila da je dobila dojavu o narušavanju javnog reda i mira na području plaže Ovčice, gde je nekoliko nepoznatih osoba fizički napalo dvoje državljana iz Srbije – 25-godišnjeg muškarca i 26-godišnju ženu, prenosi portal Indeks. Policija je izašla na lice mesta gde su pronašli obe žrtve napada. Kako navodi portal, mladić je odbio lekarsku pomoć. Policajci su na njemu videli masnice i ogrebotine,

Ćirilica na Mirogoju

Čak i oni koji su svesni da su ćirilicom ispisani svi kulturni tragovi srpskog naroda, svi važni zapisi o postojanju Srba kroz vekove, često zanemaruju ovaj deo sopstvenog identiteta. U želji da se približe drugima i budu prihvaćeni, mic po mic tako se udaljavaju od sebe samih. A ćirilica ostaje da u miru počiva jedino na zagrebačkom Mirogoju. Piše: Olivera Radović / P-portal.net Tri važna istorijska trenutka nameću se nekako ove godine, što zbog okruglih godišnjica, što zbog toga što ilustruju jedan važan aspekt života Srba u Hrvatskoj. Radi se o jednom od distinktivnih elemenata pripadnika srpske nacionalne zajednice na ovim prostorima i odnosu prema njemu. O ćirilici. Status ćirilice

Radovan Kalabić: Sam je fenomen što smo mi Srbi do sad opstali

Mi Srbi smo određeni sa četiri temelja identitetska a to su: Svetosavlje, Kosovski Zavet, Srpski jezik i ćirilično pismo. Sve je to jedan zajednički blok koji nas Srbe čini Srbima. Čast mi je da prisustvujem Slavi, kao i službi  jutros udruženja Ćirilica, kako srpska udruženja i započinju svoje Slave, u crkvi kao što je bilo jutros, sa službom u crkvi Svetog Save. Ja ću za ovaj trenutak, i ako je on svečan, pokušati prvo da vam odam jedno veliko priznanje, jer se vi po mom skromnom mišljenju nalazite na jednom od najtežih frontova u odbrani srpskog nacionalnog i kulturnog identiteta. Po redosledu stvari on bi bio četvrti, ali možda i

cirilica-logo.png

Vladika Ćulibrk – nedostojan za vladiku

Predstojatelj trona Srpske Pravoslavne Crkve, Njegova Svetost Patrijarh Srpski g. Porfirije, najavio je posetu Manastiru Jasenovac, Eparhije Pakračko-Slavonske, 28.02. ove godine. Naše Udruženje je, nepredvidivim putevima Gospodnjim, došlo do pozivnice na taj časni događaj, koju je jednom zvaničniku Republike Srpske uputio, lično se potpisavši, Episkop Slavonski g. Jovan (Ćulibrk). Pozivnica nas je prenerazila. Napisana je latiničnim pismom, i na njoj se nalazi pečat Srpskog Pravoslavnog Episkopa Slavonskog, odnosno Eparhije Pakračko-Slavonske Srpske Pravoslavne Crkve na latinici! U neverici, obratili smo se pismom Njegovoj Svetosti, sa molbom za objašnjenje, savet i utehu. Pismo je poslato Njegovoj Svetosti, i fizički predato u Patrijaršiji Srpske Pravoslavne Crkve 11. marta. Na naše pismo dosad nismo

Miljan Glišić: Srpski svet i snaga jednog naroda

Svedočenje kako je nastala aktuelna upotreba sintagme „Srpski svet“. Početkom 2016. godine, na Radiju „Snaga naroda“, prvom internet radiju uživo na Balkanu, u emisiji „Gnev Srbije“, gostovao je Nebojša Ostojić zvani Balša i u kontekstu razgovora o identitetu srpskog naroda, žrtvi i vrednostima koje su vekovno nasleđe, kao i o vertikali koju svi osećamo, rekao je da Srpstvo nije državnost, granica ili nacionalno pitanje, već da je to čitav Svet vrednosti, sa svojim posebnostima. Kako sam, kao glavni urednik radija, iz režije pratio emisiju, u sekundi sam shvatio snagu determinisanja ideje, koja se kratko formuliše kao ,,Srpski svet”. Kada je Ostojić izašao iz studija, odmah sam mu prišao i nastavili

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

“Sjećam se dobro i nikad neću zaboraviti 14. maj 1942.”

Iz knjige Svjedočanstva genocida u NDH 1941-1945. Đure Zatezala