arrow up
Ж | Ž
Pretraga
Close this search box.
Ж | Ž

KURDULIJIN “LET” NAD SRPSKIM JAMAMA: Sondama pretražio celo područje NDH , tražeći skrivene grobnice

Strahinja Kurdulija, rodom iz sela Korita kraj Gacka, u junu 1941. imao je pet godina. Njegova najuža familija i on su iz jedne od nekoliko porodica iz ovog kraja kojoj loza nije ugašena u zloglasnoj Korinćanskoj jami. Piše: Dragan Vujičić Taj ustaški zločin na granici Hercegovine i Crne Gore bio je prvi veliki pokolj Srba u BiH, a jama kod Gacka je prva masovna srpska grobnica u tom kraju. Pred bezdanom je likvidirano i u njega bačeno 167 Srba od 16 do 60 godina. Naknadno, još njih 50, dovedenih sa raznih strana. Strahinja je danas u ozbiljnim godinama. Ne odvaja se od 36 stranica rukom pisanog materijala o srpskim stradanjima

Glumica Ljiljana Čekić za “Glas” o monodrami “K’o kamen”: Sliku njenu nisam imala…

Svaki dobronamjeran razgovor o prošlosti je dobar i oslobađajući. Nemoguće je razumjeti sadašnjost, ako ne poznajemo prošlost, a o budućnosti je onda besmisleno i razgovarati. Tek kada počistimo živote i izliječimo rane možemo krenuti dalje. Zatrpavanjem i negiranjem traume ostajemo u vrtlogu, u viru koji vuče na dno. Piše: Jana Kezić Ovim riječima priču za “Glas Srpske” započela je glumica Ljiljana Čekić, govoreći o dokumentarnoj drami “K`o kamen – Velenka Brstinova i kćer joj Dragana” Dragane Mandrapa, čija premijera je  održana sinoć u Narodnom pozorištu Republike Srpske. Objasnila je da su u predstavi ispričane dvije životne priče, od čega je jedna majke Velenke, koja je danas u devetoj deceniji života, a druga

SUZE SA NEBA

Kod svakog pominjanja Stoca i Vidova polja, sa suzama  izađu  pred oči slike sa vidovdanskih pomena, sedamdesetih godina u Stocu, na kojima je sveštenik, okružen staricama u crnini, dugo čitao spisak žrtava, ustvari sva srpska imena iz Hercegovine: „Jovu, Simu, Dušana, Mihu, Šćepu, Lazara, Danila, Gojka, Ristu,  Milana, Iliju, Todora, Mitra, Savu,..   Na  vrelom podnevu, iz  ko zna  kako  pristiglog oblaka, prolilo se  nekoliko  kapi,  na  šta  mi  se  otelo iz  usta:„Evo kiše!“   Jedna  od  tih  izmučenih  majki,  koje su  svašta  preživele  ali  nikada  nisu  bile  u  očaju,  bolno me opomenula: „Sine, nije kiša  već suze  s’neba!  Na današnji  dan  uvijek  ka’ne neka.“   Ovo sam naučio za ceo život! U

Jama Golubinka u Šurmancima

Dečji plač iz bezdana hercegovačkih jama

Jedno od najvećih i najznačajnijih katoličkih svetilišta u 20. veku niklo je u Međugorju u blizini jame Golubinka, u koju su ustaše samo u jednom danu u avgustu 1941. bacile 237 dece iz Prebilovaca. Na svega dva kilometra od strašnog stratišta gde su svirepo ubijena srpska deca navodno se ukazala Gospa. Piše: Nikola Trklja Brdo ukazanja u proteklih 40 godina posetilo je više od 40 miliona katolika iz celog sveta ali izgleda da niko od njih nikada nije čuo plač nevine dece koja i danas vrište iz ponora obližnje jame u Šurmancima Zvanična istorija posle Drugog svetskog rata decenijama nas je učila da je ustanak u Jugoslaviji počeo 7. jula

Milenko_Jahura_001.jpg

Milenko Jahura: Prvi zločini ustaša u Klepcima

Izjava na saslušanju 1944, godine, Majić Ljube iz Drinovaca, srez Ljubuški, koji je svakog ljeta dolazio kod Dumilije, kao sin njegove sestre: Moj ujak dum Ilija Tomas bio je zakleti ustaša od 1932, godine, i uvijek je nastojao da i mene odgoji ustaški… Noću 22.juna 1941, godine u deset sati došli su u Klepca ustaše u 8 auta, i to iz Ljubuškog, Čapljine i Stoca. Mene su našli kod groblja gdje sam čekao ujaka don Iliju Tomasa, koga nisam našao kod kuće. Dvojica ustaša su me odmah uhvatili i odveli Franji Vegi, koji me je pitao da li znam koje su pravoslavne kuće u Klepcima. Ja sam im kazao da

Kalendar Pokolja: Zločin u Ljeskovom Dubu kod Gacka

U Ljeskovom Dubu je 29. juna 1943. na tri stratišta na najmučkiji način pobijeno 183 ljudi – muškaraca, djece, staraca, žena i trudnica, od kojih 165 žitelja ovog sela i 18 mještana okolnih sela koji su se u trenutku ustaškog terora zatekli na tom mjestu. U samo svanuće, oko 5 časova, pod vodstvom gatačkih ustaša Smaja Dilića i Rama Krvavca, blokirali su selo, dok su njegovi žitelji još spavali. Domaće ustaše i njemački vojnici podijelili su se na grupe-patrole. Grubo su istjerivali iz kuća nemoćne starce, žene i pospanu djecu. One koji su pokušavali da bježe ili nisu htjeli da napuštaju svoja ognjišta ubijali su, bez milosti, na licu mjesta.

kalendar-genocida.jpg

Kalendar genocida: 29. jun 1943. Godišnjica stradanja Srba u Hercegovini

U Ljeskovom Dubu je 29. juna 1943. na tri stratišta na najmučkiji način pobijeno 183 ljudi – muškaraca, djece, staraca, žena i trudnica, od kojih 165 žitelja ovog sela i 18 mještana okolnih sela koji su se u trenutku ustaškog terora zatekli na tom mjestu. U samo svanuće, oko 5 časova, pod vodstvom gatačkih ustaša Smaja Dilića i Rama Krvavca, blokirali su selo, dok su njegovi žitelji još spavali. Domaće ustaše i njemački vojnici podijelili su se na grupe-patrole. Grubo su istjerivali iz kuća nemoćne starce, žene i pospanu djecu. One koji su pokušavali da bježe ili nisu htjeli da napuštaju svoja ognjišta ubijali su, bez milosti, na licu mjesta. Među

koriscka-jama-spomen-ploca.jpg

Krvavi kamen hercegovački: Vidovdanski pokolji

Drugi talas ustaških zločina, isplaniran kao „vidovdanska akcija“, započeo je 22 juna masovnim hapšenjem Srba i Jevreja u Mostaru, Stocu, Čapljini, Ljubinju, Nevesinju, Gacku, Konjicu i drugim hercegovačkim mjestima. Komandant zloglasne Pavelićeve tjelesne bojne Mijo Babić izdao je naredbu da se granični pojas prema Crnoj Gori očisti od Srba i tako omogući sprovođenje „vidovdanske akcije“. U naletu hrvatskih i muslimanskih ustaša u selima oko Gacka ubijeno je 140 muškaraca, žena i djece. Sa koliko su svireposti zlikovci izvršavali zadatak, vidi se i po tome što su satirali i cijele porodice. Todoru Nikoliću iz Kule bacili su u Čavčiju jamu 9 članova porodice, a Pilju i Špiru Boljanoviću 12 članova porodice

Braća mučenici Risto i Marko Popovac

Zločin nad Srbima iz Metkovića uoči Vidovdana 1941.

Ubijeno je 14 Srba, među kojima po jedan katolik i musliman. Iz Metkovića su su ubijeni  pravoslani sveštenik Vasilije Kovačina (1912), trgovac Boško Popovac (1883) i sin mu Risto (1912). UZ SCENU  ZLOČINA U AUTOBUSU KOD SLANOG NAD SRBIMA IZ METKOVIĆA I DUBROVNIKA (SKORO SVI POREKLOM IZ HERCEGOVINE) 27. JUNA 1941. GODINE.  MEĐU ŽRTVAMA NIJE BILO JEVREJA KAKO JE U FILMU “OKUPACIJA U 26 SLIKA” PRIKAZANO Ostale žrtve su Iličković Marko, Kosović Risto, Milan Lečić, Marić Lazo, Medan Jovo, Mladenović Ranko, Pravica Jovo, Vučić Milan, Batinić Božo i Hajdarhodžić Murat. Drugi sin Boška Popovca (Marko) uspeo je da pobegne. Vratio se u Metković gde mu je bila  Hrvatica i sa

kalendar-genocida-c549cd23.jpg

Kalendar genocida: 28. jun. Godišnjica stradanja Srba ’41 i ’92

Srpski narod je na Vidovdan stradao u više navrata. Jama Ržani do kod Ljubinja. Uoči Vidovdana 1941. godine ustaše su na prevaru uhvatile 186 Srba i nakon zvjerskog mučenja bacile ih u jamu Ržani Do kod Ljubinja. Bratunačka sela Loznica i Zagoni. Muslimanske snage iz Srebrenice napale su na Vidovdan 28. juna 1992. godine bratunačka sela Loznicu i Zagone i tom prilikom ubili 12 srpskih civila, 11 u Loznici i 1 u Zagonima. Pozivamo sve one koji imaju dodatne informacije, dokumente i sl. vezano za ovaj događaj,  da nas kontaktiraju putem e-maila: udruzenje@jadovno.com, telefonom: +387/51/420-441,  +387/65/511-130, ili na adresi Udruženje Jadovno 1941.  Cerska 38, Banja Luka, Republika Srpska.  Vezane vijesti: Sjećamo

U Pridvorcima kod Trebinja služen parastos za žrtve ustaškog zločina

U Pridvorcima kod Trebinja služen je parastos za žrtve ustaškog zločina iz 1941. godine. Pridvorci – parastos; Foto: RTRS Ustaše su u noći između 23. i 24. juna na Pridvoračkoj jami počeli sa ubijanjem Srba koje su prethodno uhapsili na području grada. U jamu je bačeno 13 ljudi, a nakon što su trojica zarobljenih uspjeli da pobjegnu, ubijanje je prekinuto. Zločin, za koji niko nije odgovarao, izvršile su komšije i poznanici ubijenih Srba. Parastos je služio episkop zahumsko-hercegovački i primorski Dimitrije, a prisustvovali su potomci žrtava ovog zločina. Izvor: RTRS

Stradanje Srba Donje Hercegovine u genocidu NDH 1941-45. godine (2)

Aprilski rat, hrvatska izdaja i pobuna, proglašenje NDH u Čapljini, ogorčene borbe za grad, okupacija prve srpske žrtve, uspostavljanje hrvatske vlasti i pripreme genocida. Piše: Milenko Jahura  Za potpuno istrebljenje Srba idealna prilika posle Hitlerovog i Musolinijevog razbijanja Jugoslavije i uspostavljanja Nezavisne Države Hrvatske, mračne zločinačke tvorevine. Hrvatske mase su je dočekale sa euforičnim oduševljenjem. Muslimanske takođe, u nešto manjoj meri. O kakvom se raspoloženju radi govori i činjenica da je u Čapljini, pod vođstvom katoličkih sveštenika Jure Vrdoljaka i Ilije Tomasa, predratnih članova ustaške organizacije, proglašena Nezavisna još 8. aprila 1941.godine, dva dana pre nego je istu Kvaternik proglasio u Zagrebu! Opijene šovinističke mase napadaju i razoružavaju jugoslovensku vojsku,

Stradanje Srba Donje Hercegovine u genocidu NDH 1941-45 godine (1)

Povodom 82 godine od početka velikog genocidnog Vidovdanskog pokolja hrvatske države nad srpskim narodom. Piše: Milenko Jahura(1. deo- uvodne napomene) Donja Hercegovina je geografsko-istorijska odrednica, koja se kod Srba, za razliku od Hrvata, danas retko koristi kod ovakvah i sličnih razmatranja. Ovo smatram neopravdanim zaboravljanjem jednog srpskog kraja, sa nesrećnom sudbinom i mnogim nacionalnim, kulturno-istorijskim i drugim vrednostima, na koji osvajači danas polažu pretenzije. To je prostor niske Hercegovine, koji se naziva i Huminom i pripada mu područje Stoca (bez Dabra, koji mu je donedavno administrativno pripadao), Dubrava, Hrasna, Čapljine i Ljubuškog. Smatrao sam da je opravdano da se, ovde obradi Donje Ponertvlje, odn. Metković i Opuzen, koji su danas

Pandurica

Kalendar genocida u Hercegovini, 13. jun: Mučenička smrt uglednih Ljubinjaca u jami Pandurica

U noći 13. juna 1941, hrvatsko – muslimanske ustaše na čelu sa Leom Togonalom u ovu jamu su bacili 36 uglednih Srba: 33 pravoslavca, dvojicu katolika i jednog muslimana. Prethodno su ih nedjeljama i danima svirepo mučili u  Ljubinjskom zatvoru. Od kamiona  kojim su dovezeni iz zatvora do jame vučeni su 50 metara metara do jame u koju su ugurani živi. Ljubinjski srez Jama Panurica  nalazi se 2 od Ljubinja, kod sela Vođeni, pored samog puta ka Trebinju. Spisak žrtava postradalih od ustaša na jami Pandurici, u noći između 13. i 14. juna 1941. godine :1. Božidar Šarenac – sveštenik2. Obren Jahura – učitelj3. Tomo Jahura – zemljoradnik4. Gojko Kozić –

Zorica Gojković: Zločin im je religija

Povodom godišnjice stradanja stanovnika Plužina i Pive, u junu 1943. godine. Užas svjetskog rata ne zaobiđe ni Crnu Goru. Od trinaestojulskog ustanka 1941. godine u Pivi se smjenjuju vojske i vlasti. Svaki novi dan, nova neizvjesnost. Vodi se bitka za puko preživljavanje. I ništa nije sigurno osim smrti koja vreba iz svake doline, od dušmanske i bratske ruke, iz prazne vreće, bolesti, surovih zima i gladnih vukova. Dođoše neka mnogo zla vremena. Kao da su popustili kalauzi Ada pa sva satanska sila sa svim činovima pokulja napolje i kidisa na sve što ima simbol krsta. Piva vida rane i broji grobove od raznih vojski, sa raznim kapama i simbolima. Svi

KALENDAR GENOCIDA NDH U HERCEGOVINI, 8. JUN: Užas Kapavičke jame i zločin u Izgorima

Hrvatske vlasti su početkom juna 1941, započele plansku lividaciju Srba u istočnoj Hercegovini kako bi se riješili buntovnog epskog srpskog elementa prema crnogorskoj granici i kako bi uvukli muslimane u zločine i time ih vezali za NDH, a suprotstavili ih Srbima i izložili ih tako srpskoj eventualnoj srpskoj odmazdi. Mora se reći da su se muslimani u velikoj većini prihvatili uloge koju im je za njih Zagreb odredio. Ljubinjski srez Od 3. do 8.juna ustaško vođstvo u Ljubinju na čelu sa Leom Togonalonm, koje je na raspolaganju imalo masu hrvatskih ustaša iz Popova polja i muslimana iz Ljubinja i okoline, uspjelo je u selima Kapavici, Pocrnju, Rankovcima, Vlahovićima i Ubosku

KAKO JE ZEC SPASIO RAJKA ĆUKA USTAŠKOG NOŽA: Sudbina posljednjeg svjedoka zločina na jami Gumna kod Kapavice

Svakog juna u ljubinjskom kraju održavaju se pomeni žrtvama ustaških zločina iz 1941 – onim na jami Gumna kod Kapavice i onim na jami Pandurica nadomak sela Vođena… A ova priča koju priča Rajko Ćuk, posljednji svjedok zločina na Gumnima neobična je i po tome što je u njoj srećnu i važnu ulogu, po našeg sagovornika, odigrao – jedan zec! On je tragediju učinio manjom barem za jednog lovca. Kako? Najveći dio života Rajko Ćuk iz ljubinjskog sela Uboska proveo je s puškom ljubinjskog sela Uboska proveo je s puškom. Kao lovac, neka vrsta hercegovačkog trapera, verao se po ljutim grebenima, planinskim i brdskim vrhovima, dolinama, loveći kune, lisice, jazavce,

Korićka jama- sveto mjesto velikog zločina

Korićka jama kod Bileće, u koju su ustaše bacile 130 Srba iz bilećkog sela Korita i okolnih sela, predstavlja sveto mjesto velikog zločina koji buduće generacije nikada ne treba da zaborave, rečeno je danas na obilježavanju 82 godine od tog zločina. Korićka jama; FOTO: SRNA Mještanin sela Korita Milorad Nosović rekao je da je veoma važno danas se pokloniti sjenima mučenika Korićke jame, koji su 1941. godine na najmonstuozniji način ubile ustaše. “Prošle su 82 godine, ali nemilo sjećanje nikada ne može proći i Korićku jamu nikada ne može prekriti veo zaborava”, rekao je Nosović kod Spomen-kosturnice na Koritima. On je istakao da će o tome vječno svjedočiti i monumentalni

Krst na kamenu koji je u okovima je delo arhitekte iz Beograda Predraga Ristića. Takav krst postoji još na grobu Hristovu a okovala ga je zbog propadanja carica Jelena. Simboliše spas naroda na kamenu.

Dan za istoriju – 6. jun 1941: Hercegovci započeli prvi ustanak u porobljenoj Evropi

Približava se šesti juni, značajan datum u srpskoj istoriji, posebno onoj koja se odnosi na Bosnu i Hercegovinu. Zamorili smo se različitim datumima kada su dizani ustanci u Srbiji, Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Sloveniji, Makedoniji.., zvanično je u BiH i Hrvatskoj decenijama priznavan dvadeset sedmi juli! A da li je baš tako bilo? Ove godine se u široj javnosti prilično neopaženo šesti juni, u hercegovačkom kraju kao Dan srpskog ustanka ,,trećeg“ kako za zovu tamošnji seljaci. To mjesto zove se Brljevo, smješteno je u prelijepoj prirodi u istočnom dijelu opštine Gacko, između sela Kazanci, Vratkovići, Starih i Novih Dulića, Galešine i Zavodičja, na putnom pravcu Gacko-Krstac-Nikšić. Mještani navedenih sela

Banković: „Pokolj“ – termin za genocid nad Srbima u NDH 1941-1945

U junu 2018. godine, u Banjaluci, Skupština udruženja Jadovno 1941. usvojila je odluku da se „zločin genocida počinjen nad pravoslavnim Srbima tokom Drugog svetskog rata od strane Nezavisne Države Hrvatske imenuje kao Pokolj“. Kao jedan od navedenih razloga je taj što se Srbi još od kraja Drugog svetskog rata nisu terminološki odredili prema genocidu koji je počinjen u Nezavisnoj Državi hrvatskoj od 1941. do 1945. godine. Piše: Ms Vladimir Banković Nakon što se pojavila odluka Skupštine ove organizacije počela su razmatranja i diskusije da li je „Pokolj“ pogodan termin za genocid nad Srbima. Tokom duge istorije čovečanstva, ono što je čuvalo nit jedne civilizacije, naroda ili nacije su događaji ili

Danas se slavi Sveti Vukašin Novomučenik Jasenovački i Klepački

Ovaj Pravoslavni Srbin, Novomučenik iz Jasenovca, rodom je iz hercegovačkog sela Klepci, koje se nalazi na istočnoj obali Neretve (naspram Čapljine), gde je ranije bila stara crkva Sv. Apostola Luke, s početka 16. veka, zadužbina čuvenih srpskih pravoslavnih crkvograditelja Hrabrena-Miloradovića, a od 1857. g. je obnovljena kao crkva Preobraženja Hristovog (koju su Hrvati 1992. g. srušili do temelja, kao i celo selo Klepce). Bio je rodom od familije Mandrapa, i zvao se Vuksan-Vukan-Vuk, VUKAŠIN. Treba da je rođen negde krajem 19. veka, najverovatnije u svome selu, ali je rano otišao i radio u Sarajevu, pa ga se zato preživeli ustaški genocid nad Srbima 1941-45. g. Klepčani malo sećaju, dok ga

Ivan Jovanović – Crni: Ustaša jamar i Titov partizan

Ime mu je među oko 1600 ustaša- katolika poginulih „za hrvatsku slobodu“ na spomeniku u Čapljini, podignutom 2002. godine Ivan Jovanović – Crni Polupismeni seljak, ustaša jamar, mučitelj i masovni ubica, monstrum iz Šurmanaca u katoličkoj župi Međugorje, glavni ubica prebilovačkih majki i njihove dece i hiljada drugih Srba, završio je Drugi svetski rat kao Titov partizan u Žumberačkoj brigadi! U nju je stupio u maja 1945. posle zarobljavanja kod Celja i ostao do demobilizacije 3.jula 1945! Jovanović je ovu činjenicu iz svoje biografije ispričao 4. 10. 1956, isledniku Ahmetu Alečkoviću, kao okrivljeni u Istražnom otsjeku Mostar Državog sekretarijata za unutrašnje poslove BiH (zapisnik 463/56). Ivan Jovanović je rođen 1902,

GODIŠNjICA USTAŠKOG ZLOČINA U BILEĆKOM SELU BRESTICE

“Kada bi se u jame hercegovačke, u te tamne bezdanice bez sunčeva zraka, u okrilje žalosti i mraka, slile sve suze koje za srpskim mučenicima proliše majke i sestre, očevi i braća, kćerke i sinovi, e preljevala bi voda iz tih bezdana”, to mi reče jedan čestiti starina u selu Čavšu na obodu Popovog polja gdje ustaše zločin počiniše. Istu priču mogli bi čuti na svakom koraku tužne i žalosne, ali nikad pokorene, nikad utamničene zemlje Hercegove koja još rane izvidala nije. U zoru 2.marta 1942. godine srpsko selo Brestice napali su muslimani susjednog gatačkog sreza. U tom napadu poginulo je 46 Brestičana, a 43 ranjeno. Među ubijenim bilo je

DOCUMENT FROM THE ARCHIVES OF VOJVODINA: Testimony about Ustasha atrocities in Herzegovina

In 2020, the Archives of Vojvodina published a very valuable book entitled “Ustasha Atrocities: Collection of Documents (1941-1942)”. SERBIAN 165 selected documents and 63 photographs are published in this collection, together with comprehensive and useful introductory texts and explanations. The editor of the collection is our distinguished historian Dr. Milan Koljanin. The documents published in the collection are part of the files of the German occupying Commander of the Security Police and the Security Service in Belgrade. The file is part of the Archives of Vojvodina F.562, Personal Fund of Slavko Odić (1915–2006), 1909–1983, in which part of the legacy of this bearer of the Partisan Monument in 1941, intelligence officer, diplomat and

DOKUMENT IZ ARHIVA VOJVODINE: Svjedočenje o ustaškim zvjerstvima u Hercegovini

Arhiv Vojvodine je 2020. godine objavio veoma vrednu knjigu pod nazivom ”Ustaška zverstva: zbornik dokumenata (1941–1942)”. ENGLISH U ovom zborniku je objavljeno 165 odabranih dokumenata i 63 fotografije, zajedno sa iscrpnim i korisnim uvodnim tekstovima i objašnjenjima. Priređivač zbornika je naš ugledni istoričar dr Milan Koljanin. Dokumenti objavljeni u zborniku su deo dosijea nemačkog okupacionog Zapovednika policije bezbednosti i službe bezbednosti u Beogradu. Dosije se nalazi u sastavu fonda Arhiva Vojvodine F.562, Lični fond Slavka Odića (1915–2006), 1909–1983, u kome se čuva deo zaostavšine ovog nosioca Partizanske spomenice 1941, obaveštajca, diplomate i publiciste. Sam dosije se pretežno sastoji od dokumenata na nemačkom jeziku, nastalih tokom 1941. i 1942. godine, a

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

“Sjećam se dobro i nikad neću zaboraviti 14. maj 1942.”

Iz knjige Svjedočanstva genocida u NDH 1941-1945. Đure Zatezala