arrow up
Ж | Ž
Pretraga
Close this search box.
Ж | Ž
bilogora-hronika.jpg

Grubišnopoljska kronika 1990. – 1991. ili o tome kako Ivica i Perica konstruišu hrvatsku istoriju

Šta su sve pojedini Hrvati spremni da učine kako bi opravdali svoje zločine nad Srbima, dokaz je između ostalog i pisanje hronike Grubišnog Polja dvojice mladih hrvatskih autora, Petra Bašića i Ivice Miškulina. U časopisu „scrinia slavonica“ objavljena su 2007. i 2010. godine (Scrinia Slavonica, god.7, br.1, rujan 2007,str. 342–370; Scrinia Slavonica, god.10, br.1, rujan 2010, str. 454-494) sa naznakama „Izvorni znanstveni rad“dva tematski vezana teksta pod naslovom „Grubišnopoljska kronika 1990.–1991.“ (I dio odnosno II dio, u daljem tekstu Kronika) mladih hrvatskih autora Petra Bašića i Ivice Miškulina, iza kojih stoje, odnosno čiji su saradnici sudeći po ispisu ispod imena autora – Hrvatski institut za povijest, Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje, Slavonski Brod. Već prvo čitanje ovog „izvornog naučnog rada“ pokazuje šta je zapravo cilj i svrha svega ovoga – stvaranje nove hrvatske povijesti pomoću nepostojećih i falsifikovanih

Miloš Milojević: Probavna kolumnistika ili Pančićev mit o majoru Tepiću

Povodom teksta Teofila Pančića Podgrevanje mita o majoru Tepiću, objavljenog na sajtu Radio Slobodna Evropa, listopada petog, godine tekuće  Postoje izvesne radnje – ili izvesne klase radnji – za koje ljudi koji drže do elementarnog samopoštovanja čak ne drže ni kao otvorene mogućnosti. Razmotrimo radi ilustracije sledeći scenarij: osoba hoda ulicom, prilazi joj nepoznato lice i kazuje kako pri ruci ima kofu ispunjenu fekalijama. Spreman je da plati neodređenu svotu novca ako je prolaznik voljan da svoju glavu uroni u spomenuti sadržaj. Da li bi jedan elementarno častan čovek (da ne kažem pristojan, ne volim tu reč, znate već zašto) pristupio cenkanju ili bi svog beskrupuloznog prolaznika ispratio u neverici uz verovatnu

Premijera filma o narodnom heroju Milanu Tepiću

U Prijedoru je večeras premijerno prikazan dokumentarni film “Nebo nad Bjelovarom” autora Nedeljka Lajšića posvećen narodnom heroju Milanu Tepiću i vojniku Stojadinu Mirkoviću koji su poginuli u Bjelovaru septembra 1991. godine. Major Jugoslovenske narodne armije Milan Tepić iz Komlenca u Kozarskoj Dubici poginuo je 29. septembra 1991. godine u bjelovarskoj kasarni na Bedeniku, nakon što je digao u vazduh vojno skladište i sebe, ne želeći da prepusti neprijatelju oružje kojim bi ubijao njegove vojnike. Sa njim je poginuo i vojnik Stojadin Mirković, koji je odbio Tepićevo naređenje da se povuče sa ostalim vojnicima od glavnog objekta. Major Tepić je 19. novembra 1991. godine posthumno odlikovan “za izvanredan podvig u borbi

Heroj Milan Tepić dobio spomenik u Beogradu (Foto: Promo/Ministarstvo odbrane Srbije)

Zagreb protestuje zbog spomenika majoru Tepiću

Ministarstvo spoljnih poslova HR uložilo je oštar protest ambasadorki Srbije Miri Nikolić povodom otkrivanja spomenika majoru JNA Milanu Tepiću u Beogradu. “Otkrivanje spomenika ‘narodnom heroju oslobodilačkog rata’ majoru Tepiću, uz visoke državne počasti, potvrđuje da Republika Srbija i dalje nije spremna da se suoči s prošlošću i svojom ulogom u krvavom raspadu bivše SFRJ”, ocjenjuje hrvatsko ministarstvo. U saopštenju je upozoreno na “neprihvatljivost ovakvih odluka i poteza srpskih vlasti, koje su u suprotnosti s nastojanjima Republike Hrvatske da, bez obzira na ne tako davnu agresiju Republike Srbije i JNA na Republiku Hrvatsku, gradi dobrosusjedske odnose”. Ministarstvo spoljnih i evropskih poslova Hrvatske podsjeća da je major JNA Milan Tepić, 29. septembra

Nekad spomenik palim borcima, danas hrvatskim braniteljima – Okučani Foto: Jurica Galović/PIXSELL

Otimači kostiju

Partizanska spomen-kosturnica u Novskoj prebrisana je 2009. spomenikom poginulim braniteljima, a isto je učinjeno u Okučanima, Gospiću, Ivanjskoj i Orahovici. U Đakovu je petokraka na partizanskom spomeniku zamijenjena krstom, u Odri Sisačkoj je postavljeno raspelo, u Mikleušu kip Bogorodice, a u Svetom Filipu i Jakovu bista Franje Tuđmana Spomenik palim borcima i žrtvama fašističkog terora sa spomen-kosturnicom iz Drugoga svjetskog rata u spomen-području Trokut u opštini Novska, koji je početkom 1990-ih miniran, nije jedini primjer spomeničke baštine kojoj je prenamijenjena njezina prvobitna funkcija. Na lokaciji tog nekada zaštićenog monumenta 2009. podignut je Spomenik poginulim braniteljima Domovinskog rata 1991.-1995., čime je prebrisan i posljednji trag partizanskog spomenika. S obzirom na takav

Majka Anica sa Coletovim ordenom

Herojski poginuo u kasarni: Pamti se Sinđelić sa Povlena

Uz majora Tepića u kasarni u Bjelovaru herojski poginuo i vojnik Stojadin Mirković. U rodnom Valjevu još nema nikakvog obeležja Prolaze godine, ali tuga i bol za mojim mlađim sinom Stojadinom, koji je poginuo u kasarni u Bjelovaru sa majorom Milanom Tepićem, razdiraće moje srce i dušu dok budem živa. Imao je samo 19 godina kad je nastradao, redovali smo se odlasku u vojsku, celo selo bilo je na ispraćaju, ni slutili nismo da nam se živ vratiti neće. Ovako, zagledana u lik sina na spomeniku, na grobu u Gornjim Leskovicama podno Povlena kod Valjeva, kroz jecaj govori Stojadinova majka Anica Mirković. – Puna tri meseca, kad je otišao u

Spomenik narodnom heroju Milanu Tepiću otkriven je juče u Beogradu

Ministarstvo hrvatskih branitelja osuđuje podizanje spomenika Tepiću

Hrvatsko Ministarstvo branitelja saopštilo je da je “zgroženo” i da osuđuje postavljanje spomenika majoru jugoslovenske vojske Milanu Tepiću u Beogradu. To ministarstvo u saopštenju tvrdi da se Vlada Srbije “veličanjem terorističkog čina i osobe koja je u samoubilačkoj akciji svesno uzrokovala smrt velikog broja ljudi, provodeći velikosrpsku agresiju na teritoriji Hrvatske, poistovećuje sa tom velikosrpskom idejom i politikom”, prenosi Hina. Ministarstvo navodi da je Tepić “bio svestan razmera posledica koje podizanje skladišta može izazvati”, a da je “samo zahvaljujući hrabrosti hrvatskih specijalnih jedinica ta tragedija nije postigla svoj puni efekt”, kao i da bi bila puno veća da Tepić “nije sprečen u nameri da digne i ostalih nekoliko skladišta u vazduh”.

Milan Tepić Foto Predrag Mitić

Detalji poslednjeg dana života majora: Tepić je sklonio vojnike u rovove

Malo poznati detalji poslednjeg dana života legendarnog majora u Garnizonu Bedenik pod opsadom. Pre dolaska u Bjelovar službovao je u garnizonu Varaždin, pod komandom generala Trifunovića Noružanje i municija u skladištu u Bedeniku kod Bjelovara bilo bi okrenuto ka srpskom narodu da 29. septembra 1991. za brigu o njemu, gotovo slučajno, nije bio zadužen major Milan Tepić. Ovaj magacin nije bio njegovo radno mesto, već su se oficiri iz Komande smenjivali u njemu na svakih desetak dana. Tako je bilo sve do dana kada je kasarna pala u hrvatske ruke, a Tepić izabrao da pogine umesto da ubojni inventar preda agresoru. Herojski čin majora JNA bolna je tačka i današnjem

Foto I.Marinkovć

U Beogradu otkriven spomenik heroju Milanu Tepiću (FOTO)

Otkrivanje spomenika i polaganje venaca održano je povodom obeležavanja 26. godišnjice od smrti heroja koji je, ne želeći da prepusti neprijatelju veliko skladište oružja i municije, digao u vazduh vojno skladište i sebe Spomenik heroju Milanu Tepiću otkriven je danas u Beogradu. Nakon toga vence su položili ministar odbrane Aleksandar Vulin, ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Zoran Đorđević, članovi porodice, predstavnici Vojske Srbije, udruženja za negovanje tradicija oslobodilackih ratova Srbije i građani. Otkrivanje spomenika i polaganje venaca održano je povodom obeležavanja 26. godišnjice od smrti heroja Milana Tepića. Tepić je rođen u mestu Komlenac kod Kozarske Dubice godine 1951. godine, a poginuo je 29. septembra 1991. u

Nedeljko Lajšić Foto: RTRS

Film “Nebo nad Bjelovarom” pokazuje kako se iskreno voli zemlja

Dokumetarni film “Nebo nad Bjelovarom”, posvećen narodnom heroju Milanu Tepiću i vojniku Stojadinu Mirkoviću, pokazuje kako se iskreno brani i voli svoja zemlja, izjavio je autor filma Nedeljko Lajšić. – Ono što su uradili Stojadin Mirković i Milan Tepić je bezvremenski čin i ono po čemu će buduće genaracije pamtiti i pominjati ime Milana Tepića kao primjer patriote, hrabrog čovjeka koji je branio svoju zemlju – rekao je novinarima Lajšić. On je potvrdio da je u organizaciji Vojske Srbije i Ministarstva odbrane sinoć u Beogradu prikazan dokumentarni film “Nebo nad Bjelovarom”. – Dokumentarni film traje sat i dvadeset minuta, prvi put imamo izjave svjedoka, i to, uslovno da kažem, i

Polaganjem cvijeća i paljenjem svijeća na spomen-obilježju u Komlencu u Kozarskoj Dubici obilježeno je 26 godina od stradanja narodnog heroja - majora Milana Tepića.

Obilježeno 26 godina od stradanja majora Milana Tepića

Polaganjem cvijeća i paljenjem svijeća na spomen-obilježju u Komlencu u Kozarskoj Dubici obilježeno je 26 godina od stradanja narodnog heroja – majora Milana Tepića. Predsjednik Boračke organizacije opštine Kozarska Dubica Dragoljub Ćibić izjavio je da su i nakon 26 godina, svježa sjećanja na ratne događaje u Hrvatskoj i herojski čin majora Tepića. “Velika poruka upućena je 29. septembra 1991. godine, poruka kroz herojsko djelo i najveću moguću žrtvu, poruka majora Milana Tepića upućena srpskom narodu da dolazi zlo, da se Srbi moraju organizovati i braniti da nam se ne ponovi period od 1941. do 1945. godine i sva stradanja”, rekao je Ćibić. On je dodao da je ta poruka posebno

Ulica heroja Milana Tepića - Ulica heroja Milana Tepića

Dvije decenije od zločina u bjelovarskoj kasarni

Na današnji dan prije 26 godina vojska JNA u bjelovarskoj kasarni položila je oružje i predala se hrvatskim snagama, koje su po ulasku u krug kasarne izvršile egzekuciju nad komandantom kasarne i dvojicom njegovih pomoćnika, a četiri dana kasnije strijeljale još šestoricu pripadnika JNA, podsjetio je Centar “Veritas” iz Beograda. Trojicu razoružanih oficira hicima u glavu iz pištolja ubio je predsjednik Kriznog štaba Bjelovara Jure Šimić, ali Haško tužilaštvo nikada nije otvorilo istragu protiv njega, iako je porodica jednog od ubijenih oficira to zatražila još u julu 1998. godine, navodi se u saopštenju “Veritasa”. U “Veritasu” podsjećaju da su pripadnici hrvatskog Zbora narodne garde /ZNG/, nakon višednevne blokade, 29. septembra

Milan Tepić

Dokumentarni film o herojstvu Milana Tepića i Stojadina Mirkovića

U Svečanoj sali Doma Vojske Srbije premijerno prikazan dokumentarni film „Nebo nad Bjelovarom”, autora Nedeljka Lajšića, posvećen narodnom heroju Milanu Tepiću i vojniku Stojadinu Mirkoviću, koji su poginuli u tom gradu, septembra 1991. godine, saopštilo je Ministarstvo odbrane. Film, koji je sniman na brojnim lokacijama u Bosni i Hercegovini, nastao je uz podršku prijedorske Organizacije porodica poginulih i zarobljenih boraca i nestalih civila, a potpisuje ga brojna ekipa. U obraćanju prisutnima, predsednica Organizacije porodica poginulih i zarobljenih boraca i nestalih civila i izvršni producent filma Zdravka Karlica, istakla je da ona i njeni saradnici dobro znaju kako je ostati bez najbližih. – Svi su oni naši heroji jer su dali život za

foto I.Marinković

Svečano otkrivanje spomenika za majora Tepića

Spomenik legendarnom majoru Milanu Tepiću biće svečano otkriven u petak u Beogradu, nedaleko od ulice koja nosi njegovo ime Spomenik legendarnom majoru Milanu Tepiću biće svečano otkriven u petak u Beogradu, nedaleko od ulice koja nosi njegovo ime. Na ovaj način, država će na dan kada je pre tačno 26 godina junački poginuo, odati počast poslednjem narodnom heroju Jugoslavije i prvom heroju Republike Srpske. Bronzanu statuu čoveka koji je u Bedeniku kraj Bjelovara izabrao smrt umesto predaje, uz najviše vojne počasti i u prisustvu porodice, ratnih drugova i poštovalaca njegovog herojskog čina, otkriće ministar za rad, zapošljavanje i boračka pitanja Zoran Đorđević. Monumentalno obeležje na Dedinju, nedaleko od kapije bolnice

Milan Tepić

Obilježavanje 26 godina od stradanja majora Milana Tepića

Polaganjem cvijeća i prisluživanjem svijeća na spomen-obilježju u Komlencu, u Kozarskoj Dubici, sutra će biti obilježeno 26 godina od stradanja narodnog heroja – majora Milana Tepića. Pomen majoru Tepiću u okviru programa obilježavanja “Septembarskih dana odbrane”, biće održan u 10.00 časova na mjesnom groblju u Komlencu. Major Jugoslovenske narodne armije Milan Tepić poginuo je 29. septembra 1991. godine u bjelovarskoj kasarni na Bedeniku, nakon što je digao u vazduh vojno skladište i sebe, ne želeći da prepusti neprijatelju oružje, kojim bi ubijao njegove vojnike. Njemu u čast, Republika Srpska je ustanovila Orden za posebne zasluge u ratu, a odlukom Skupštine opštine Kozarska Dubica 29. septembar proglašen je Danom sjećanja na

Jedinice UNPROFOR-a u Medačkom džepu

Sumorna jesen

Ratne jeseni 1991. mnoge žrtve zabilježene su iza borbenih linija; godišnjice koje padaju ovih dana sasvim sigurno će proći u ćutnji medija i države. Tokom ljeta i jeseni te godine u Sisku je likvidirano više od sto lica srpske nacionalnosti, a do danas nisu pronađena tijela 40 stradalih. Na karlovačkom Koranskom mostu 21. septembra 1991. godine dogodio se “krvavi pir” nad razoružanim rezervistima JNA, od kojih je ubijeno njih 13, dok je osam dana kasnije ubijeno šestero zarobljenih pripadnika JNA iz bjelovarske kasarne. U Sajevcu kraj Karlovca 5. oktobra 1991. za ručkom je likvidirano troje članova porodice Roknić. Ubojstva u Marinom Selu i Pakračkoj Poljani počela su 9. oktobra 1991.

Branislav Branković Foto D. Alihodžić

Preživeo pakao hrvatskog ratišta: Čudo je što sam živ, al’ sad treba preživeti

Branislav Branković (45), ratni invalid iz Niša, preživeo pakao hrvatskog ratišta, ali strahuje za budućnost. Ne traži ni milostinju, niti da bude na teret državi, već samo posao Sa ratovanjem je Branislav Branković (45) završio pre 26 godina, kada je jedva izvukao živu glavu sa hrvatskog ratišta, ali bitku za život još vodi. Nije mu ugrožen goli život, ali jeste ekonomska egzistencija, i to ne samo njegova nego i supruge Ivane i ćerki Irine (14) i Darie (8). Ne traži milostinju, niti da bude na teret državi, već posao. Da radi. Jer, iako su mu povrede oduzele 60 odsto radnih sposobnosti, oseća da može biti koristan i produktivan. – Prijatelji

Advokat Dušan Tomić, Foto V. Mitrić

Dat spisak za hapšenje 76 Srba

Hrvatsko pravosuđe izdalo nalog za privođenje zbog navodnih ratnih zločina. BiH već izručila Rajka Aničića (58). Poternice iz Bjelovara još iz 1994. Rajko Aničić (58) iz sela Đulovca kod Bjelovara, koga su vlasti BiH izručile Hrvatskoj na dan kada je Francuska oslobodila Ramuša Haradinaja, samo je jedan od 76 Srba iz bjelovarskog kraja koje potražuje hrvatsko pravosuđe zbog navodnih ratnih zločina protiv civilnog stanovništva. Županijski sud iz Bjelovara još 8. februara 1994. godine za njima je raspisao poternice i odredio pritvor. To je 27. marta ove godine potvrdio Županijski sud u Zagrebu. Na zagrebačkom spisku traženih Srba, do kojeg su došle “Novosti”, zahvaljujući advokatu Dušanu Tomiću, osim Aničića, nalaze se

Županijski sud u Bjelovaru (Foto: sudovi.pravosudje.hr)

Hrvatsko pravosuđe izdalo nalog – privesti 76 Srba zbog navodnih ratnih zločina

Hrvatsko pravosuđe izdalo je nalog za privođenje 76 Srba iz bjelovarskog kraja zbog navodnih ratnih zločina, pišu beogradske “Večernje novosti”. “Županijski sud iz Bjelovara 8. februara 1994. godine za njima je raspisao potjernice i odredio pritvor. To je 27. marta ove godine potvrdio Županijski sud u Zagrebu”, navodi list. Advokat Dušan Tomić, branilac Rajka Aničića, koga su vlasti BiH već izručile Hrvatskoj, izjavio je da će “svi ovi ljudi čim budu uhapšeni, biti odvedeni u pritvor ako se nađu u Hrvatskoj”. On je rekao da je, u najmanju ruku, čudno što taj predmet nije bio u rukama haškog Tužilaštva, koje je po dogovoru trebalo da odlučuje gdje će se u

General Trifunović

„Heroj i herojstvo“

Posle nedavne smrti generala Trifunovića, raspisaše se beogradske crnokošuljašice iz NVO sa Soroševih jasala, o njegovom „herojstvu“ jer je novoustaškim teroristima predao varaždinski korpus JNA, bez oružanog otpora i onesposobljavanja naoružanja i borbenih sredstava! Tokom XIX i XX veka, izrasli su srpski generali u oslobodilačkim ratovima na svoje dokazano mesto, kao spoj zanatskog umeća i odgovornosti, gde se predaja nije ni pomišljala a svetao primer generala Ilije Gojkovića u Velikom ratu, koji je odgovarajući revolverom odbio ponudu preživljavanja, primer je poimanja ukupne težine generalskih epoleta. Utapanje takve srpske vojničke tradicije u jugoslovensku dogovornu, pokazalo je svu svoju tragiku već u aprilskom ratu `41.godine, kada su jugoslovenski generali (ali samo Srbi!)

Brutalno ubistvo vojnika JNA: Prvooptuženi oslobođen, samo za sud nije ubica

Jure Šimić, prvooptuženi za ubistva oficira i vojnika JNA u Bjelovaru 29. septembra 1991, šeta slobodan. Iako je nosio “fantomku”, svedoci tvrde da je Šimić rukovodio zločinom ZAGREB OD STALNOG DOPISNIKA Ni dvadeset šest godina od brutalnog ubistva trojice oficira JNA u kasarni bivše JNA “Božidar Adžija” u Bjelovaru krivci ne sede u zatvoru, a Jure Šimić, koji je bio prvooptuženi, u međuvremenu je pušten iz pritvora. Tog 29. septembra 1991. godine hrvatske snage okružile su kasarnu i zatražile predaju šezdesetak oficira i oko 150 vojnika. U početku je sve išlo mirno, nije bilo nikakvih problema, a onda je u kasarnu, po tvrdnjama svedoka, umarširao Jure Šimić, predsednik kriznog štaba

Besjeda prof. Staniše Lalića na parastosu Srbima, pobijenim u hrvatskoj akciji „Otkos“

Vo imja Oca i Sina i Svetoga Duha… Prognani narod Zapadne Slavonije i Grubišnopoljskog područja blagodari sveštenstvu Hrama Svetog Marka na održanom pomenu našoj izginuloj braći i sestrama i svim nevino stradalim sinovima i kćerima našeg roda… Blagodari njegovoj Svetosti Patrijarhu Irineju, sem sveštenstvu i našoj Crkvi koja saučestvuje i dijeli patnju i sudbinu svog naroda… Hvala Srbiji koja je, kao i uvijek u svoje okrilje prihvatila hiljade i hiljade izgnanih, poniženih i unesrećenih… Hvala joj!Najdublja istina svih nas prognanih, izgnanih i unesrećenih glasi:„Tijela su naša ovdje, a naše duše tamo gdje su naša ognjišta, naša kućišta, naši pragovi, naše jame, naše spaljene crkve… naša još uvijek nepronađena braća…“U našem

milan_bastasic_tv.jpg

Genocid nad Srbima u Hrvatskoj počeo “Otkosom” novembra 1991.

Pravda | 19. – 22. decembar 2009. | Danka Kojadinović Dr Milan Bastašić, vlastitom sudbinom i brojnim dokazima ustaškog genocida nad Srbima, svedoči o zločinima koji nikad nisu kažnjeni “Pazi i dobro se čuvaj da ne zaboraviš događaje što si ih svojim očima video; neka ti ne iščeznu iz srca ni jednog dana tvoga života. Naprotiv, pouči o njima svoju decu i decu njihove dece.” (Peta knjiga Mojsijeva, 4:9).   Preživeo sam Jasenovac 1941. i “Otkos” na Bilogori 1991. Pukovnik u penziji, humanista po opredeljenju, doktor Milan Bastašić, epidemiolog, doktor medicinskih nauka, jedan je od, sada već malog broja, preživele dece logoraša Drugog svetskog rata. Do početka poslednjeg rata u

parastos_bilogora_grubisno-polje.jpg

Parastos za stradale Bilogorce 29. oktobra u Beogradu

U subotu, 29 oktobra 2016. u Hramu sv. apostola u evangeliste Marka u Beogradu, sa početkom u 11 časova, služiće se parastos za stradale civile i poginule borce u građanskom ratu u Hrvatskoj 1991-1995, porijeklom iz Bilogore. Parastos sa sasluženjem protojereja-stavrofora Trajana Kojića organizuje Zavičajno udruženje „Bilogora“. Izvor: BILOGORA

25 godina egzodusa sa Bilogore

Moramo braniti i mrtve da bi se spasili živi Poruke sa izložbe «A Bog samo ćuti i gleda» održane u Beogradu od 24. do 26. oktobra 2016. u organizaciji Zavičajnog udruženja «Bilogora» U srijedu, 26. oktobra u Beogradu, u izložbenom holu Narodne banke Srbije na Slaviji zatvorena je izložba „A BOG SAMO ĆUTI I GLEDA“. U okviru izložbe održana je i promocija knjige Dušana Jelića sa naslovom istovjetnim sa nazivom izložbe – „A BOG SAMO ĆUTI I GLEDA – Odgovor na obmane hrvatskih autora o ratu na Bilogori 1991“. Takođe, sastavni dio izložbe je bila i video-prezentacija „Zavičajno udruženje Bilogora „ te predstavljanje posljednjeg broja lista lista „Srpsko kolo“ sa

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

“Sjećam se dobro i nikad neću zaboraviti 14. maj 1942.”

Iz knjige Svjedočanstva genocida u NDH 1941-1945. Đure Zatezala