arrow up
Ж | Ž
Pretraga
Close this search box.
Ж | Ž
Foto: Arhiva

Jedno svjedočanstvo o pokolju Srba u Bijelom Potoku kod Banjaluke na Vaskrs 1942. godine

Razbijanjem Kraljevine Jugoslavije aprila 1941. godine nastupio je jedan od najtežih perioda u istoriji srpskog naroda. Masovnim ubistvima i progonima naročito su bili izloženi Srbi na teritoriji koja je dospjela u sastav Nezavisne Države Hrvatske. Prof. dr Goran Latinović Neposredno po proglašenju ”uskrsnuća hrvatske države”, hrvatski fašisti pristupili su rješavanju ”srpskog pitanja”, koje je, prema njihovoj zamisli, trebalo sprovesti tako da jedna trećina Srba bude pobijena, jedna trećina protjerana, a jedna trećina prevedena na rimokatolicizam i pretvorena u Hrvate. Jedan od najaktivnijih ustaških pregalaca u tom zločinačkom poduhvatu bio je banjalučki ”stožernik” Viktor Gutić, koji je 26. maja 1941. u Banjaluci najavio da će ”svi nepoželjni elementi biti brzo istrijebljeni

Na današnji dan počeo genocid

Andrija Artuković je 13. maja 1941. godine dao zeleno svjetlo za genocid nad Srbima, Jevrejima i Romima… Samo u prvih sedam mjeseci ustaške vlasti prekršteno je oko 100.000 pravoslavnih, otvoren konclogor Jasenovac i počele deportacije Srba Ministar unutrašnjih poslova Nezavisne Države Hrvatske /NDH/ Andrija Artuković je 13. maja 1941. godine propisao “Provedbenu naredbu o ustrojstvu i poslovanju ravnateljstva za javni red”, čime je van zakona stavljeno oko dva miliona Srba i desetine hiljada Jevreja i Roma. Ta naredba iskorištena je kao pravni osnov za genocid koji je uslijedio, a na osnovu nje Srbi su proganjani, ubijani, prekrštavani i protjerivani. Otvoren je koncentracioni logor Jasenovac, ljudi su ubijani bez suđenja i

bijeli-potok2013-3.jpg

Kalendar genocida: 05. april 1942. Godišnjica stradanja Srba kod Banja Luke

U selo Bijeli Potok 4. aprila 1942, bila je to Velika subota, dan uoči Vaskrsa, došle su komšije, ustaše iz Debeljaka, govoreći Srbima da nikuda ne idu od svojih kuća. Međutim, na Vaskrs je jedan dio porodica otišao čuvati stoku, a drugi ostao kući vjerujući da im niko neće ništa. Na sam Vaskrs 5. aprila 1942. godine ustaše iz susjednog sela Debeljaci na zvjerski način hladnim oružjem pobile su 54 Srba u dobi od jedne do preko 80 godina. Pošto se zločin desio na veliki pravoslavni praznik, parastos i komemoracija održavaju se svake godine drugog dana Vaskrsa u organizaciji Udruženja „Bijeli Potok“ – Banja Luka. Vezane vijesti: Godišnjica stradanja Srba

Foto: Arhiva

Jedno svjedočanstvo o pokolju Srba u Bijelom Potoku kod Banjaluke na Vaskrs 1942. godine

Razbijanjem Kraljevine Jugoslavije aprila 1941. godine nastupio je jedan od najtežih perioda u istoriji srpskog naroda. Masovnim ubistvima i progonima naročito su bili izloženi Srbi na teritoriji koja je dospjela u sastav Nezavisne Države Hrvatske. Prof. dr Goran Latinović Neposredno po proglašenju ”uskrsnuća hrvatske države”, hrvatski fašisti pristupili su rješavanju ”srpskog pitanja”, koje je, prema njihovoj zamisli, trebalo sprovesti tako da jedna trećina Srba bude pobijena, jedna trećina protjerana, a jedna trećina prevedena na rimokatolicizam i pretvorena u Hrvate. Jedan od najaktivnijih ustaških pregalaca u tom zločinačkom poduhvatu bio je banjalučki ”stožernik” Viktor Gutić, koji je 26. maja 1941. u Banjaluci najavio da će ”svi nepoželjni elementi biti brzo istrijebljeni

bijeli-potok2013-3.jpg

Kalendar genocida: 05. april 1942. Godišnjica stradanja Srba kod Banja Luke

U selo Bijeli Potok 4. aprila 1942, bila je to Velika subota, dan uoči Vaskrsa, došle su komšije, ustaše iz Debeljaka, govoreći Srbima da nikuda ne idu od svojih kuća. Međutim, na Vaskrs je jedan dio porodica otišao čuvati stoku, a drugi ostao kući vjerujući da im niko neće ništa. Na sam Vaskrs 5. aprila 1942. godine ustaše iz susjednog sela Debeljaci na zvjerski način hladnim oružjem pobile su 54 Srba u dobi od jedne do preko 80 godina. Pošto se zločin desio na veliki pravoslavni praznik, parastos i komemoracija održavaju se svake godine drugog dana Vaskrsa u organizaciji Udruženja „Bijeli Potok“ – Banja Luka. Vezane vijesti: Godišnjica stradanja Srba

Obilježeno 79 godina od ubistva 54 Srba u Bijelom Potoku (VIDEO)

U znak sjećanja na 54 srpska civila koja su na Vaskrs 1942. ubile ustaše u banjalučkom naselju Bijeli Potok, danas su položeni vijenci i služen je parastos nevino stradalim žrtvama među kojima je bilo žena i djece. Na Vaskrs 1942. dogodio se nezapamćen zločin nad Srbima koji su izvršile komšije Hrvati iz banjalučkog naselja Debeljaci, priča predsjednik Udruženja porodica, potomaka i poštovalaca žrtava ustaškog terora Bijeli Potok Branko Milinković čiji su članovi porodice ubijeni u ovom mjestu. – Prvo su došli tu do Vujasinovića, njih su sve bez metka, maljem ubili. Poslije su ubili i Bogojeviće, a onda su došli do mojih Milinkovića njih je bilo 29 – rekao je

Obilježeno 78 godina od ustaškog pokolja Srba u Bijelom Potoku (FOTO)

U spomen-kompleksu u banjalučkom naselju Bijeli Potok služen je parastos i položeni vijenac povodom obilježavanja 78 godina od stradanja 54 Srba iz tog mjesta koje su na pravoslavni Vaskrs aprila 1942. godine svirepo ubile ustaše. Ove godine zbog suzbijanja širenja virusa korona u Repubici Srpskoj nije bilo većeg okupljanja građana na obilježavanju ovog događaja. Parastos je služio sveštenik Eparhije banjalučke, a vijenac su položili predstavnici Udruženja porodica, potomaka i poštovalaca žrtava ustaškog terora “Bijeli Potok”. Predsjednik Udruženja porodica, potomaka i poštovalaca žrtava ustaškog terora “Bijeli Potok” Branko Milinković, čiji su članovi porodice ubijeni u Bijelom potoku, rekao je ranije da se svake godine, drugog dana Vaskrsa, u Bijelom Potoku okupe

Stradanje Srba dobilo ime: Pokolj je srpski Holokaust

Ono što nema ime ne postoji, reči su kojima su se vodili u Udruženju “Jadovno 1941.” koji su, “kad već neće niko drugi”, javnosti predstavili termin koji bi u svetu za srpske žrtve značilo što i Holokaust (Šoa) za jevrejske. “Svoje ime i prezime imaju žrtve, imaju ga i zločinci, a ime imaju i maljevi, noževi, srpovi… kojima su Srbi ubijani u tzv. Nezavisnoj državi Hrvatskoj, samo taj stravični događaj nema ime, i mi smo odlučili da to promenimo. Zvaće se Pokolj (sa velikim P), i trebalo bi da ga tako ubuduće nazivaju svi koji ga koriste, od novinara do istoričara koji se tim pitanjem bave”, rekao je na konferenciji

Na današnji dan počeo genocid

Andrija Artuković je 13. maja 1941. godine dao zeleno svjetlo za genocid nad Srbima, Jevrejima i Romima… Samo u prvih sedam mjeseci ustaške vlasti prekršteno je oko 100.000 pravoslavnih, otvoren konclogor Jasenovac i počele deportacije Srba Ministar unutrašnjih poslova Nezavisne Države Hrvatske /NDH/ Andrija Artuković je 13. maja 1941. godine propisao “Provedbenu naredbu o ustrojstvu i poslovanju ravnateljstva za javni red”, čime je van zakona stavljeno oko dva miliona Srba i desetine hiljada Jevreja i Roma. Ta naredba iskorištena je kao pravni osnov za genocid koji je uslijedio, a na osnovu nje Srbi su proganjani, ubijani, prekrštavani i protjerivani. Otvoren je koncentracioni logor Jasenovac, ljudi su ubijani bez suđenja i

Novi Sad – Projekcija filma „Irodovi sinovi“

U Gradskoj biblioteci, ulica Dunavska 1, Novi Sad, u sredu 15. maja 2019. godine, u 19 časova, biće održana projekcija filma „Irodovi sinovi“ u produkciji Fondacije „Prijatelj Božiji“. O filmu će govoriti autor scenarija, publicista Hadži Bratislav Nikolić. Pozdravna reč: Batrić Ćalović, zamenik predsednika Udruženja „Obilić 1912-1918 “ Novi Sad. Organizatori proekcije filma su Udruženje ratnih dobrovoljaca 1912-1918 njihovih potomaka i poštovalaca „Obilić 1912-1918“ Novi Sad i Gradska biblioteka u Novom Sadu. Voditelj programa će biti Vesna Živković, urednik kulturnog programa Gradske biblioteke u Novom Sadu. Film „Irodovi sinovi“ je dokumentarno-analitička priča o genocidu nad srpskim narodom u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, koji je kroz minule decenije prikrivan, izlagan političkom embargu, zabranama i cenzuri. Nigde

Stradalnici Jevreji i Srbi 1941. u Banjoj Luci i rušenje hrama Hrista Spasitelja

Aprila 1941. godine  stvorena je, pod zaštitom nacističke vojne sile, genocidna Nezavisna  država Hrvatska, uspostava koje je značila pogrom nad Srbima, Jevrejima i Romima. Što se sprema bilo je mnogima poznato godinama ranije, ali je političko sljepilo većine srpskih političara učinilo da naš narod u Hrvatskoj, Dalmaciji, Sremu, Bosni i Hercegovini dočeka nespreman ustaško preuzimanja vlasti na tom prostoru. Piše: Nikola Milovančev Sve se moglo predvidjeti, kao i genocid do kojeg je došlo u Nezavisnoj državi Hrvatskoj. Hrvoje Magazinović, Hrvat monarhističke i jugoslovenske orijentacije, opisao je u svojim memoarima („Kroz jedno mučno stoljeće“, Društvo Hilandar, Valjevo 2010. g.) svoj razgovor iz novembra 1940. sa Viktorom Gutićem, koji je pola godine

Obilježeno 77 godina od svirepog ubistva 54 Srba u Bijelom Potoku

U spomen-kompleksu u banjalučkom naselju Bijeli Potok danas je služen parastos i položeni vijenci povodom obilježavanja 77 godina od stradanja pedeset četvoro Srba iz tog mjesta, koje su na pravoslavni Vaskrs aprila 1942. godine svirepo ubile ustaše. Savjetnik u Odjeljenju boračko-invalidske zaštite u Gradskoj upravi Banjaluka Goran Šljivar rekao je da su se prije 77 godina na području tadašnje opštine Banjaluka dogodili stravični zločini, a jedno od tih mjesta je i Bijeli Potok gdje je stradalo 54 nevinih Srba. “Tu su i Drakulić, Šargovac, Rakovac, Durale, Potkozarje i mnoga druga mjesta na području tadašnje Kraljevine Jugoslavije gdje je srpski narod stradao samo zbog toga što su bili Srbi i pravoslavci”,

Sutra pomen Srbima stradalim u Bijelom Potoku

U Bijelom Potoku kod Banjaluke sutra će biti služen pomen Srbima stradalim u ustaškom pokolju na pravoslavni Vaskrs u aprilu 1942. godine. Pomen će biti služen kod spomen-obilježja u 12.00 časova, najavljeno je iz Udruženja “Bijeli potok” Banjaluka. Iz Udruženja su pozvali građane da prisustvuju pomenu, a te napomenuli da je za zainteresovane obezbijeđen besplatan prevoz. Jedan autobus će u 10.00 časova krenuti sa stare banjalučke autobuske stanice, a drugi u isto vrijeme ispred Društvenog doma u Debeljacima. Ustaše su na Vaskrs, 5. aprila 1942. godine, mučki ubile 54 mještana banjalučkog naselja Bijeli Potok, a najviše su stradale porodice Vujasinović, Bogojević, Milinković, Ćurlić i Adamović. Izvor: SRNA

Genocid u NDH – Pokolj

Istoričari usvojili novi termin za ustaško zatiranje Srba Sistematski državni zločin koji je nad pravoslavnim Srbima tokom Drugog svetskog rata počinila Nezavisna Država Hrvatska nazvan je – Pokolj. Ovom terminološkom odrednicom srpski narod pridružio se jevrejskom, koji je svoj genocid nazvao Holokaustom, odnosno romskom, koji svoje stradanje naziva Porajmos. Da zatiranje Srba u NDH dobije svoj termin i preciznu definiciju izborilo se Udruženje “Jadovno 1941”, koje je u izbor naziva i njegovu upotrebu uključilo i istoričare i istraživače. Novi termin u ponedeljak je promovisan u Beogradu, uz ocenu da su Srbi poslednji narod – žrtva genocida koji nije izabrao terminološki naziv za svoju golgotu. – Genocid nije najprikladniji izraz za

Pokolj: Zločin genocida počinjen nad pravoslavnim Srbima tokom Drugog svetskog rata od strane Nezavisne Države Hrvatske

Institucije srpskog naroda, naučna i stručna javnost kao i srpsko društvo u celini, do sada se nisu terminološki odredili prema zločinu genocida koji je počinjen nad pravoslavnim Srbima od strane Nezavisne Države Hrvatske. Dok je genocid nad Jevrejima imenovan i planetarno poznat kao Holokaust (ili Šoa) a genocid nad Romima već decenijama poznat kao Porajmos, genocid nad srpskim narodom do danas nije imao prepoznatljivu i ekskluzivnu terminološku odrednicu. Motivisani i vođeni navedenim činjenicama a želeći istaknuti važnost ovog pitanja, Skupština udruženja Jadovno 1941. iz Banjaluke odlučila je da zločin genocida počinjen nad pravoslavnim Srbima tokom Drugog svetskog rata od strane Nezavisne Države Hrvatske imenuje kao: Pokolj S tim u vezi,

Služenjem parastosa i polaganjem vijenaca na spomen-obilježje u banjalučkom naselju Bijeli Potok, danas je obilježeno 76 godina od stradanja 54 Srba iz tog mjesta, koje su ubile ustaše u Drugom svjetskom ratu.

Obilježeno 76 godina od ubistva 54 Srba u Bijelom Potoku

Služenjem parastosa i polaganjem vijenaca na spomen-obilježje u banjalučkom naselju Bijeli Potok danas je obilježeno 76 godina od stradanja 54 Srba iz tog mjesta, koje su ubile ustaše u Drugom svjetskom ratu. Ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Milenko Savanović, koji je položio vijenac na spomen-obilježje stradalima, rekao je da Bijeli Potok nije zaobišlo divljanje ustaša u kome je u jednom danu ubijeno 54 srpskih civila. “Odgovorni koji 1945. godine nisu kažnjeni za ove zločine, ponovili su iste devedesetih godina prošlog vijeka. Ipak, mi smo se u posljednjem odbrambeno-otadžbinskom ratu organizovali i uspješno odbranili Srpsku”, rekao je Savanović novinarima. On je dodao da je Srpska stvorena i zahvaljujući svim

Bijeli Potok Foto: RTRS

Obilježavanje 76 godina od stradanja Srba u Bijelom potoku

Služenjem pomena i polaganjem vijenaca na spomen-obilježju u banjalučkom naselju Bijeli potok, obilježava se 76-godišnjica stradanja Srba iz ovog mjesta. Svake godine, drugog dana Vaskrsa, u Bijelom potoku okupe se potomci žrtava ubijenih u ustaškom pokolju na Vaskrs, 5. aprila 1942. godine. Na najveći hrišćanski praznik, ustaše su ubile 55 Srba u Bijelom Potoku, a najviše su stradale porodice Vujasinović, Bogojević, Milinković i Adamović. Obilježavanju će prisustvovati ministar rada i boračko -invalidske zaštite Republike Srpske, Milenko Savanović. Izvor: Radio Televizija Republike Srpske Vezane vijesti: Jedno svjedočanstvo o pokolju Srba u Bijelom Potoku kod Banjaluke na Vaskrs 1942. godine

Služenjem parastosa i polaganjem vijenaca na spomen-obilježje u banjalučkom naselju Bijeli Potok, danas je obilježeno 75 godina od stradanja 54 Srba u Drugom svjetskom ratu.

Služen parastos za 54 ubijenih Srba u Bijelom Potoku

Služenjem parastosa i polaganjem vijenaca na spomen-obilježje u banjalučkom naselju Bijeli Potok, danas je obilježeno 75 godina od stradanja 54 Srba u Drugom svjetskom ratu. Vijence na spomen-obilježje položili su predstavnici Grada Banjaluka, boračkih organizacija Čelinac i Banjaluka i Udruženja porodica, potomaka i poštovalaca žrtava ustaškog terora Bijeli Potok. Vršilac dužnosti načelnika Odjeljenja za boračko-invalidsku zaštitu Grada Banjaluka Dragomir Keserović rekao je novinarima da se može oprostiti, ali nikako ne smije zaboraviti ovaj stravičan zločin koji se prije 75 godina desio u banjalučkom naselju Bijeli Potok. On je naveo da se dugo ćutalo o ovom zločinu, ali da obilježavanje ovog događaja ima za cilj da mladi i buduće generacije nikad

Spomen-obilježje u Bijelom Potoku kod Banjaluke Foto: RTRS

Bijeli Potok- Sjećanje na stradanje Srba prije 75 godina

Služenjem pomena i polaganjem vijenaca na spomen-obilježju u banjalučkom naselju Bijeli Potok, danas će biti obilježena 75. godišnjica stradanja 54 Srba iz ovog mjesta. Svake godine, drugog dana Vaskrsa, u Bijelom potoku se okupe potomci žrtava ubijenih u ustaškom pokolju na najveći hrišćanski praznik, 5. aprila 1942. godine.  Tako i ove godine, brojne porodice, sveštenstvo, predstavnici grada i Republičkog sekreterijata za vjere odaju počast za 54 nevino stradale žrtve. Na Vaskrs 1942. godine najviše su stradale porodice Vujasinović, Bogojević, Milinković, Ćurlić i Adamović. Jedna grupa ustaša došla je u Bijeli Potok iz Debeljaka, a druga preko Ponira, tako da narod ovog sela nije imao gdje da bježi. O ovom zločinu ćutalo se 60 godina,

Spomen-obilježje u Bijelom Potoku kod BanjalukeFoto: RTRS

Banjaluka: Služen parastos pobijenim Srbima na Vasrks 1942. godine (VIDEO)

Na spomen-obilježju u Bijelom Potoku kod Banjaluke danas je služen parastos za 54 Srbina koji su ubijeni na Vaskrs, 5. aprila 1942. godine. Predsjednik Udruženja porodica, potomaka i poštovalaca žrtava “Bijeli Potok” Branko Milinković rekao je da je u ustaškom pohodu pobijen isključivo nevin narod, među kojima je bio i njegov jednogodišnji brat Uroš, kome su ustaše odsjekle glavu. “Žrtve su ubijane noževima i maljevima. Jedna grupa ustaša došla je u Bijeli Potok iz Debeljaka, a druga preko Ponira, tako da narod nije imao gdje da bježi”, ispričao je Milinković. On je dodao da se o ovom zločinu ćutalo 60 godina, da bi se tek prije 15 godina, zahvaljujući gradu

Paljenje svijeća (ilustracija)

Banjaluka: Parastos u Bijelom Potoku

Na spomen-obilježju u Bijelom Potoku kod Banjaluke danas će biti služen parastos za 54-oro Srba, ubijenih na pravoslavni Vaskrs, 5. aprila 1942. godine. Noževima i maljevima ubile su ih ustaše iz Debeljaka. Izvor: Radio Televizija Republike Srpske  

Svjedočanstvo o pokolju Srba u Bijelom Potoku na Vaskrs 1942. godine

Jedno svjedočanstvo o pokolju Srba u Bijelom Potoku kod Banjaluke na Vaskrs 1942. godine[1] Autor: Mr Goran Latinović Razbijanjem Kraljevine Jugoslavije aprila 1941. godine nastupio je jedan od najtežih perioda u istoriji srpskog naroda. Masovnim ubistvima i progonima naročito su bili izloženi Srbi na teritoriji koja je dospjela u sastav Nezavisne Države Hrvatske. Neposredno po proglašenju ”uskrsnuća hrvatske države”, hrvatski fašisti pristupili su rješavanju ”srpskog pitanja”, koje je, prema njihovoj zamisli, trebalo sprovesti tako da jedna trećina Srba bude pobijena, jedna trećina protjerana, a jedna trećina prevedena na rimokatolicizam i pretvorena u Hrvate. Jedan od najaktivnijih ustaških pregalaca u tom zločinačkom poduhvatu bio je banjalučki ”stožernik” Viktor Gutić, koji je

Spomenik_pobijnim_Srbima_u_Bijelom_Potoku.jpg

SLUŽEN PARASTOS STRADALIM SRBIMA U BIJELOM POTOKU

Na spomen-obilježju u Bijelom Potoku kod Banjaluke danas je služen parastos Srbima, ubijenim u ustaškom pokolju na Vaskrs, 5. aprila 1942. godine. Predsjednik Udruženja porodica, potomaka i poštovalaca žrtava “Bijeli Potok” Branko Milinković rekao je da su ustaše tada ubile 54-oro Srba. “Za ovaj zločin nikad niko nije odgovarao, iako se zna da su ga počinile naše komšije iz obližnjeg sela Debeljaci”, istakao je Milinković. Milinković je naglasio da se o ovom zločinu ćutalo 60 godina da bi se tek prije 13 godina, zahvaljujući gradskoj upravi Banjaluke i SUBNOR-u, podiglo spomen-obilježje kod kojeg se svake godine, drugog dana Vaskrsa, služi pomen. “Velika je stvar da danas možemo da učinimo pomen

akcija-bijeli-potok1.jpg

Bijeli Potok, komemoracija 2014

Udruženje „Bijeli Potok“ – Banja Luka, u okviru priprema za redovni godišnji parastos žrtvama ustaškog terora u Bijelom Potoku, u nedjelju 13. aprila organizovalo je akciju čišćenja i uređenja spomen-kompleksa u Bijelom Potoku. Akcija je trajala od 11.00 do 13.00 časova, a u akciji  su osim članova Udruženja, učestvovali: učenici OŠ „Stanko Rakita“ Vrbanja, članovi KUD-a 14. Februar iz Debeljaka, članovi Omladinske organizacije MZ Debeljaci i mještani Bijelog Potoka. U ponedjeljak, 21. aprila, sa početkom u 12.00 časova, kod spomen-obilježja u Bijelom Potoku, uz podršku Administrativne službe Grada Banja Luka, SUBNOR-a i sveštenika SPC, organizujemo redovni godišnji pomen Srbima stradalim u ustaškom pokolju na pravoslavni Vaskrs 05. aprila 1942. godine.

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

“Sjećam se dobro i nikad neću zaboraviti 14. maj 1942.”

Iz knjige Svjedočanstva genocida u NDH 1941-1945. Đure Zatezala