arrow up
Ж | Ž
Pretraga
Close this search box.
Ж | Ž
Scena iz danskog dokumentarnog filma o zločinu u Dvoru

Hajka zbog dokumentarca o masakru u Dvoru: Kosanoviću pretnja otkazom

Medijska hajka u Hrvatskoj povodom danskog dokumentarca o masakru u Dvoru. Samo formalni propust ili lov na ideološke neistomišljenike? EPILOG medijske hajke koju je izazvalo pismo novinara i urednika HRT Dražena Majića, povodom danskog dokumentarnog filma o masakru u Dvoru, mogao bi da bude otkaz novinaru HTV Saši Kosanoviću koji je pomagao danskoj ekipi! Kosanovića je rukovodstvo HRT pozvalo da se izjasni o odluci vanrednog otkaza “vlastitom krivnjom”, koja je utvrđena u formalnom propustu odn. nedostatku službenog i potpisanog odobrenja HTV da učestvuje u projektima izvan matične kuće. Kosanoviću je ovaj posao ponudio njegov tadašnji nadređeni, sada već bivši urednik Dokumentarnog programa HTV Robert Zuber. Kakvu poruku javni medijski servis

Radoslav Anđelić: Ostanak je ovdje izuzetak

Paroh Dvorski: Svjedokom sam, da kada ovdje umre starija osoba, djeca dođu, obave sahranu i odu Da li i u ovom dijelu Banije bilježimo izumiranje i osipanje stanovništva, posebno kad je riječ o povratnicima? Prema statističkim podacima koje brižljivo vodimo i pohranjujemo u arhivu crkvene općine, odnosno Dvorske parohije, stanovnika je sve manje, i oni su uglavnom u poznim godinama. Prvih godina nakon rata povratnika je bilo više, ali sada se rijetko tko vraća. Prođe i po nekoliko godina da se nitko ne vrati na napuštena ognjišta. Nakon dugo vremena, nedavno su se vratila dva čovjeka srednje dobi i tko zna kada će, i da li će se, još netko

HOLANDSKI LIST OBJAVIO JOŠ 1996. GODINE: Hrvati priznali da su njihove jedinice ubile devet invalida u Dvoru na Uni

Danski dokumentarac „15 minuta – Masakr u Dvoru“ uzburkao je ovih dana hrvatsku javnost i izazvao gnev bivših vojnika, pošto se ispostavilo da je Hrvatska sufinansirala film u kojem se za taj zločin terete pripadnici Hrvatske vojske. Reč je o dokumentarcu „15 minuta – Masakr u Dvoru“ koji govori o ubistvu deset mentalnih bolesnika 8. avgusta 1995. godine, samo desetak metara od baze danskog bataljona Unprofora, koji nije sprečio zločin za koji se u filmu okrivljuje Hrvatska vojska, pišu hrvatski mediji. „Iskra“ danas objavljuje članak štampan u banjalučkom nedeljniku „Knina“ još 30 decembra 1996. godine, a radi se, u stvari, o prevodu teksta iz holandskog lista „Het Parol“. Autori se

Bruka i sramota javnog servisa Srbije

BEOGRAD – Dok Hrvatska i hrvati na svakom mestu i na svaki način gde god stignu i mogu ponižavaju, omalovažavaju i vređaju Srbiju i srpski narod,Javni servis Srbije,kojeg financira srpski narod, se usudio da im u tome i pomaže. Na RTS-u je,15.03.2016. godine,trebalo da bude ponovo prikazan danski dokumentarni Film „15 minuta – masakr u Dvoru“, koji se bavi zločinom počinjenim za vreme „Oluje“, ali je emitovanje iznenada odgođeno,navodno radi toga,kako kažu u RTS-u,što su ih zamolili producenti iz Danske da se film ne prikazuje, zbog bezbednosti tima iz Hrvatske koji je učestvovao u snimanju filma ? Ovo je krajnje licemerno objašnjenje rukovodstva RTS ako se uzme u obzir da

Hrvati optužili Legiju za masakr nad Srbima u Dvoru

Zagrebački Večernji list je preneo navode ratnog načelnika centralne odbrane Sunje, pukovnika Ivice Pandže Orkana, koji ističe da su za ubistvo psihički bolesnih i hendikepiranih osoba odgovorne Crvene beretke Film „15 minuta – masakr u Dvoru“ izazvao je veliku pažnju u regionu, naročito posle odluke RTS da otkaže emitovanje filma. U saopštenju koje je Javni servis Srbije objavio navodi se da je emitovanje filma otkazano po želji autora iz Danske koji su zabrinuti za bezbednost hrvatskih saradnika. Zagrebački Večernji list je u četvrtak preneo navode ratnog načelnika centralne odbrane Sunje, pukovnika Ivice Pandže Orkana, koji ističe da su za ubistvo psihički bolesnih i hendikepiranih osoba odgovorne Crvene beretke i njihov

15 minuta – Masakr u Dvoru

Danski dokumentarni film “Masakr u Dvoru” bavi se davno zaboravljenim ratnim zločinom počinjenim za vreme “Oluje”. Osmog avgusta 1995. u Dvoru na Uni, na samo nekoliko metara od danskih vojnika, ubijeno je najmanje devetoro civila koji su zbog bombardovanja Petrinje tokom “Oluje” evakuisani iz psihijatrijske bolnice u Dvoru na Uni. Tokom puškaranja između Srba i Hrvata u Dvoru, nepoznati vojnici ušli su u školu u kojoj su bili ovi, mahom i fizički hendikepirani ljudi, i iz neposredne blizine ubili devetoro, a zarobili i u nepoznatom pravcu odveli još njih troje. Likvidaciji su svedočili danski vojnici koji su želeli da otvore vatru na ubice, ali im komandant danskog kampa Jirgen Kold

Blokirano prikazivanje filma o masakru u Dvoru na Uni

Iako je večeras trebalo ponovo da na RTS-u bude prikazan danski dokumentarni Film „15 minuta – masakr u Dvoru“, koji se bavi zločinom počinjenim za vrijeme „Oluje“, emitovanje je odgođeno. To su beogradski RTS zamolili producenti iz Danske, zbog bezbjednosti tima iz Hrvatske koji je učestvovao u snimanju filma! „Zbog trenutne situacije u Hrvatskoj, nije zgodno emitovati film, jer bi to moglo da dovede do eskalacije situacije dok mi pokušavamo da je riješimo. Bilo bi veoma opasno za dio hrvatske ekipe. Optužbe na račun filma su neopravdane, ali, dok ne dođe do hrvatske publike najbolje je sačekati“, navodi se u saopštenju. Hrvati smatraju da je film uperen protiv njih, da

Nuklearni otpad ipak u Dvoru na Uni?

Nova hrvatska vlada nastavlja kontroverzni projekat gradnje odlagališta opasnog materijala. Protesti nezadovoljnih meštana, među kojima je najviše Srba, traju već godinama ZAGREB – OD STALNOG DOPISNIKA „NOVOSTI“ UPRKOS grčevitom protivljenju građana Dvora na Uni, nastavlja se projekt gradnje odlagališta nuklearnog otpada u bivšoj kasarni “Čerkezovac”. Studija koja pokazuje uticaj na okolinu biće uskoro predstavljena javnosti, kao i nacionalni program kako zbrinuti radioaktivni materijal, a predviđeno je i nekoliko skupova na kojima će se govoriti o nastavku projekta u Dvoru na Uni. Očigledno je da se od lokacije nije odustalo. Hrvatska je tako odlučila da nastavi projekat koji već godinama izaziva proteste meštana, među kojima je veliki broj Srba. Načelnik opštine

Stojan Kukić

Povratnik – neuništiva vrsta

Izgubio sam svijest. Čini se da nije čeljadetu baš lako umrijeti. Nakon par sati došao sam k sebi, ustao, skupio svoje dvije ovce i otišao kući, kao da ništa nije bilo, kaže Stojan Kukić, koji tvrdi da je prehodao četvrti moždani udar Četiri moždana udara preživio je Stojan Kukić, povratnik iz Klasnića na Baniji. Posljednji od njih, prošle jeseni, u potpunosti ga je izmjenio i koje li ironije, vratio mu nadu u život i budućnost, na koju sada gleda sasvim drugim očima. Prva tri moždana udara zaredala su prije osam godina i svaki put bi Kukić bio spašen u zadnji trenutak. Svaki put prevezen je u sisačku bolnicu na vrijeme

Životne muke bračnog para sa Banije: Samo je sloga ostala

TOPUSKO – Miloš Vojnović iz Crnog Potoka kraj Topuskog, izučeni zidar, trgovac i vozač, cijeli život je naporno radio i gradio. No usprkos tri stečena zvanja i desetak godina ostvarenog radnog staža, od čega dvije u Sloveniji, danas je invalid koji prima 426 kuna mjesečno i s obitelji jedva preživljava. Neposredno prije rata bio je zaposlen kao vozač u petrinjskom Slavijatransu, a nakon četiri godine uručen mu je otkaz, ni danas ne zna zbog čega. Malo je kuća u ovom dijelu Banije na kojima Miloš prije rata bar nešto nije radio. Uvodio je struju, zidao, pokrivao crijepom, pravio ograde i bio nadaleko poznat i tražem majstor. – Radio sam naporno,

Odšteta porodicama žrtava

Odšteta porodicama žrtava ratnih zločina u Sisku

Hrvatska bi trebalo da isplati milionske iznose odštete porodicama žrtvama ratnih zločina u Sisku, za koje je, po komandnoj odgovornosti, osuđen ratni zamjenik načelnika Policijske uprave Sisak Vladimir Milanković, javljaju hrvatski mediji. Milanković je osuđen na osam godina zatvora zbog smrti 23 sisačka civila i jednog ratnog zarobljenika u 1991, te nezakonito pritvaranje i mučenje desetak civila, ali mu je Vrhovni sud Hrvatske kasnije povećao kaznu na 10 godina zatvora. Opštinski sud u Sisku je 15. januara presudio da Hrvatska mora isplatiti ukupno 86.000 evra za tri člana porodice Stanka Martinovića, koga su iz njegove kuće u Novom Selu, nedaleko Siska, 23. septembra 1991. odvela četvorica uniformisanih lica. Nestanak i

Milan i Ljuba – zajedno u ljubavi i pjesmi

Pjesma liječi bol

Kad Milana i Ljubu Martinović oko srca uhvate strah i depresija, Milan iz starog ‘kuvera’ izvadi harmoniku, pa raspali, onako u mraku, po starim banijskim melodijama, koje nadaleko odjekuju šumama i proplancima ovog dijela Banije Piše: Vladimir Jurišić Prije nekoliko godina sudbina je htjela da Ljuba i Milan Martinović započnu zajednički život u drvenoj kući Milanovih djedova u Kalanju, brdskom seocetu kraj Malog Gradca na Baniji. No umjesto da im iz dana u dan bude sve bolje, njima je, ma koliko se trudili, sve gore i gore. Osjećaju se napuštenima i zaboravljenima od svih. Do usamljene kuće u brdima rijetko tko naiđe, put je veći dio godine neprohodan, struje nema,

Groblje u Gornjem Selištu

Još strepe porodice 1.600 nestalih Srba

U Hrvatskoj se i dalje otkrivaju masovne grobnice srpskog življa iz poslednjeg rata. Niko nije ni optužen, ni osuđen zbog počinjenih zločina ZAGREB – OD STALNOG DOPISNIKA Posmrtni ostaci pedesetak osoba, ubijenih posle operacije “Oluja”, ovih su dana ekshumirani na groblju u Gornjem Selištu kraj Gline kako bi se ustanovilo o kojim se žrtvama radi. Nije teško pretpostaviti da je reč o Srbima, koji su pokopani na mesnom groblju. Sada sledi uobičajeni postupak da se putem DNK uzoraka dođe do važnih podataka potrebnih za identifikaciju, a nakon toga će posmrtni ostaci nesrećnih ljudi biti ponovo pokopani. Porodice koje traže svoje nestale članove već su obaveštene da je u toku DNK

U Banjaluci obilježena krsna slava RSK

Služenjem bdenija u hramu Svete Trojice, te slavskim obredom, lomljenjem slavskog kolača i kulturno-umjetničkim programom u Banjaluci je večeras obilježena krsna slava nekadašnje Republike Srpske Krajine Nikoljdan. Nekadašnji poslanik u Skupštini Republike Srpske Krajine Krsto Žarković rekao je da je osnovna poruka da nevladin sektor koji se bavi pitanjima u vezi sa Republikom Srpskom Krajinom treba da se zajedno okupi da bi pomogli u rješavanju problema Srba protjeranih iz Hrvatske. “Krsnu slavu smo posljednji put obilježili 2001. godine, ali smo imali određenih problema sa nepriznavanjem od struktura vlasti, zbog čega se ovaj dan obilježavao na jedan lični i tih način. Nakon toga došlo je do jedne drskosti, ali smo uspjeli

Savo Štrbac Foto: SRNA

Štrbac: Uvredljiv termin “humana asanacija terena” jer skriva istinu o zločinu

Direktor Dokumentaciono-informacionog centra “Veritas” Savo Štrbac izjavio je povodom ekshumacije 56 osoba u Hrvatskoj da Srbe koji iščekuju da uzorci DNK potvrde da se radi o njihovim najmilijim vrijeđa izraz “humana asanacija terena” koji hrvatska strana koristi u svojim saopštenjima o tom događaju. “Taj izraz potpuno zamagljuje ko je i zašto prije asanacije pobio te ljude”, ocijenio je Štrbac. On je naglasio da je hrvatska strana srpskoj 1996. godine dostavila podatke o tom lokalitetu u kom je navedeno da se tamo nalazi 15 posmrtnih ostataka, od kojih sedam pod imenom, a ostali pod oznakom NN dok je u izvještaju Hrvatskog helsinškog odbora vezanim za isti lokalitet navedeno da se na lokaciji

Ekshumacija žrtava

Ekshumirani posmrtni ostaci 56 stradalih u akciji “Oluja”

Iz masovne grobnice kod groblja u Gornjem Selištu, nedaleko od Gline, ekshumirani su posmrtni ostaci 56 osoba, uglavnom civila srpske nacionalnosti stradalih 1995. godine tokom vojno- policijske akcije “Oluja”. Ekshumacija je trajala osam dana, u organizaciji Uprave za zarobljena i nestala lica pri hrvatskom Ministarstvu veterana. Iz ovog ministarstva je saopšteno da su ostaci stradalih lica pronađeni na dvije lokacije, a nakon humane asanacije terena ukopani su uz mjesno groblje. Radi identifikacije metodom DNK uzeti su uzorci iz svih posmrtnih ostataka, nakon čega su vraćani u grobnicu do njihove identifikacije i pokopa u skladu sa željama članova porodica. Prema do sada poznatim podacima, a očekuje se da će to potvrditi

Ekshumacija žrtava

Selište: Počela ekshumacija žrtava akcije “Oluja”

Nadležni organi Hrvatske otpočeli su na mesnom groblju u Selištu proces ekshumacije posmrtnih ostataka žrtava srpske nacionalnosti stradalih u “Oluji”. Time se, kako je navedeno, nastavlja proces ekshumacija grobnica na Baniji u kojima su pokopane žrtve “Oluje”. Taj proces otpočeo je 2007. godine na groblju Sveti Nikola u Petrinji, gde su ekshumirani posmrtni ostaci 160 žrtava, a nastavljen ekshumacijama 64 posmrtna ostatka na groblju u Dvoru na Uni 2009. i na groblju u Uštici, gde su ekshumirani posmrtni ostaci četiri osobe. Očekuje se da će taj proces na groblju u Selištu, na području Sisačko-moslavačke županije, trajati nekoliko radnih dana i od svih ekshumiranih posmrtnih ostataka biće uzeti uzorci radi identifikacije

Vidiš ovu tanku nit? – Milorad Birač

Ponovo na đedovoj kući

Nakon 43 godine izbivanja, stručnjak za izradu narodnih nošnji Milorad Birač vratio se iz Vojvodine na Baniju Svi koji su se na rodna ognjišta na Baniji i Kordunu vratili tokom nekoliko posljednjih godina, u dobroj mjeri izgubili su gotovo sva prava koja su ranije važila. Zakasnili su za ostvarivanje obnove porušenih, opljačkanih i izgorjelih kuća, zakasnili su sa zahtjevima prema Elektri da im se priključi struja, a na koja god vrata zakucaju, činovnici imaju za njih samo jedno pitanje: Što ste čekali do sada? Nije mali broj onih koji su se ‘kasno’ vratili, ali Milorad Birač iz Trnovca svojevrsni je rekorder. Vratio se nakon 43 godine izbivanja i svojim dolaskom

nikola-kobac.jpg

Pismo – posljednjim listovima gore naše

Piše: Nikola Kobac Ne ljutite se što latinicom pišem. Vjerujte, znam ja ćirilicu, čitati, pisati. To Vam sada nisam namjerio dokazivati. Želim prije svega, da ovo Pismo čitaju zemljaci, poznanici i dojučerašnji prijatelji, koji  ne umiju  srpskim slovima opštiti. Podsjećam sve Vas i svakog pojedinačno da je ovo “terorističko” pismo “umni proizvod” Vašeg komšije i našeg reformatora Save Mrkalja (1783 – 1833.) koji bi trebao biti uvršten među sto najumnijih, do danas rođenih Srba. Preteča je Vuka Stefanovića Karadžića. Sava se rodi uman nadomak Zagreba, a dušu ispusti duševno poremećen u Beču. U onoj nekadašnjoj Evropskoj zajednici (EU) koja se tada zvala Austrougarska carevina (AU). Carevina koja je tada donosila

U Srbiju stiže Krajina (5)

Piše: Prim. dr Dragica Lukić Paraćinski sanitet odvezao bolesnika za Sremsku Mitrovicu. Tražim preko policije da dođe zrenjaninski, sa prve naplatne rampe. Kažu, nema ih, otišli su, napustili punkt. Utronjala sam se.  Ostajem samo sa dva lekara, jednim tehničarom i dva studenta. Posla puno. Pomažu nam aktivisti Crvenoga krsta. Tu su i kolega Milan iz Riđice, student i dve učenice Medicinske škole iz Sombora. Pomažu iznemoglim, prenose ih na rukama. Student visok, a u naručju kao poveću lutku nosi krhku, malu bakicu. Treba zbrinuti pet, šest, osam hiljada ljudi. Kažem unproforcu da će sad sanitet, samo što nije stigao, a znam da neće stići bar jedan sat. Radnici policije uvek

Bolestan od ljubavi prema Baniji

Ja sam ti brate, bolestan od ljubavi prema Baniji, ali od te bolesti se ne želim liječiti. Daj Bože da potraje – Dragan Tovarlaža iz Brezovog Polja. Samotnjak Dragan Tovarlaža iz Brezovog Polja, brdovitog sela u srcu Banije, između Gline i Dvora, spreman je preboljeti bilo kakav gubitak iz svoje stoljetne drvene kuće: namještaj, poljoprivredne alatke, šporet i još mnogo toga, ali nikako ne bi želio ostati bez svog fenjera kojega ljubomorno čuva kao da je riječ o nekoj posebnoj dragocjenosti. Za Dragana to i jest pravo blago jer do njegove kuće na osami, visoko u brdima, struja još nije došla, pa ovaj hrabri, ali i oprezni povratnik, ako šeta

Daleko su djeca – Jandrija Slavuj

Daleko od očiju, daleko od srca

Kroz program ‘Kod kuće je najbolje’, na području Hrvatske Kostajnice, Dvora, Hrvatske Dubice, Majura i Donjih Kukuruzara, 72-oje starih i usamljenih dobili su njegu vrijednih žena, koje su također s ovog područja Samoća, tuga i čekanje, riječi su kojima se kratko može opisati svakidašnjica većine srpske povratničke populacije, koju danas, deceniju i po od masovnijeg povratka, uglavnom čini starije stanovništvo koje je duboko zagazilo u osmu deceniju. I kako su prije dvadeset godina bili u najboljoj životnoj snazi da na Olujom uništenom ognjištu krenu još jednom ispočetka i pokrenu novi život, tako danas s njima zajedno, umiru i povratnički krajevi. U njihove živote, tokom proteklih deset mjeseci ušle su njegovateljice

I u Brezovu Polju bez puta i struje

U Brezovu Polju selu u sastavu Grada Gline udaljenom dvedesetak kilometara od administrativnog sjedišta u zaseoku Tovarlaže živi 68-o godišnji Dragan Tovarlaža. Srpski povratnik unazad tri godine kako se vratio na rodno ognjište bori se da stvori sebi iole normalne uslove života. A to nije nimalo lako obzirom da nema struju u kući, koja je do Oluje naravno bila, kao ni prilaznog puta u dužini od oko kilometar kojim bi njegova “avlija” bila povezana sa glavnom cestom Glina-Dvor! Danas su ga u cilju iznalaženja modela za normalan život posjetili zamjenik gradonačelnika Gline Đuro Stojić i zamjenik Sisačko-moslavačkog župana Boro Rkman. Obojica u izvršnoj vlasti gradskog i županijskog nivoa predstavnici srpske

novinarisahrana.jpg

23 godine od ubistva šabačkih novinara na Baniji

9. oktobra 2014. se navršila tužna godišnjica od smrti četiri novinara iz šabačkog dopisništva Radio Televizije Srbije, koji su poslati na ratište na Baniju, da naprave reportažu. Tako su poginuli:  Zoran Amidžić, urednik dopisništva Bora Petrović, snimatelj Dejan Milićević, asistent snimatelja Sreten Ilić, urednik radija “Šabac”. Na radnom zadatku tog dana ovi spomenuti novinari su upali u zasedu na putu između Petrinje i Gline, tako da su ubijeni pod nerazjašnjenim okolnostima od hrvatskih paravojnika. Očevici koji su pronašli leševe kažu da su tela novinara bila jezivo izmasakrirana. Niko od državnih organa Srbije, odnosno tada Jugoslavije, a i Hrvatske nije se potrudio da ispita okolnosti pod kojima su šabački novinari nastradali. Srpsko i hrvatsko državno tužilaštvo se ponašaju kao da ovaj slučaj

sud4.jpg

PRAVOSNAŽNA OPTUŽNICA U SLUČAJU “SISAK”

Optužnica za ratni zločin ubistva 24 srpska civila u Sisku 1991. i 1992. godine postala je pravosnažna, nakon što je Vanraspravno vijeće Županijskog suda u Osijeku odbilo prigovore optuženih Vladimira Milankovića i Drage Bošnjaka kao neosnovane. Milanković je kao policijski rukovodilac optužen zbog ratnog zločina protiv civilnog stanovništva i protiv ratnih zarobljenika, a Bošnjak kao pripadnik specijalne policijske jedinice “Vukovi” zbog ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. U tim zločinima su ubijene 24 osobe, pri čemu Milanković odgovara za sve, a Bošnjak za osam žrtava, za koje je ustanovljeno da su ih pobili on i neidentifikovani pripadnici njegove jedinice, prenose beogradski mediji. Milanković se tereti da je kao komandant policijskih snaga na širem području Siska

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

“Sjećam se dobro i nikad neću zaboraviti 14. maj 1942.”

Iz knjige Svjedočanstva genocida u NDH 1941-1945. Đure Zatezala