arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Podijelite vijest:

Bez zaborava na užas koji je Srbe doveo do ivice postojanja

Foto: Fonet

U nenormalnim uslovima života nedostojnih čoveka, svaki dan u dečjem konclogoru Jastrebarsko umiralo je 10 do 15 mališana, a umesto njih stalno bi dolazili novi, deo je sećanja preživelog logoraša Gojka Rončevića Mraovića, koje je danas podelio sa beogradskim gimnazijalcima.

Na javnom času istorije posvećenom žrtvama Jasenovca, kojem su prisustvovali učenici Prve, Treće i Zemunske gimnazije, on je, sa preživelom logorašicom iz Stare Gradine Jelenom Buhač Radojčić, podelio sa njima sećanja na strahote koje je preživeo.

„Imao sam sedam godina kada je počeo rat, i po formiranju NDH, odmah je počeo progon Srba. Već prvih danas rata počeli su da ubijaju i pale srpska sela”, rekao je Gojko Rončević Mraović.

U dečji logor je odveden 3. avgusta 1941. godine, svakodnevno su tamo umirala deca, a samo za dva meseca 1942. godine tamo je umrlo više od 400 dece.

„Srpski partizani su oslobodili logor 1942. godine i ja sam se našao na slobodi, a zatim, možda i neverovatno, pod zaštitom Nemaca, došao sam u Beorgad”, ispičao je on.

Gimnazijalci su, pored njegove priče, strahote koncentracionog logora mogli da vide i na izloženim fotografijama na izložbi u holu Skupštine Srbije „Jasenovac – pravo na nezaborav”, u okviru koje je održan javni čas, a na kojima se prikazani ustaški rasni zakoni i njihova zlodela u koncentracionim logorima.

Javni čas je otvorio pomoćnik ministra prosvete za srednje obrazovanje i obrazovanje odraslih Aleksandar Pajić, koji je poručio da nikad ne smemo da zaboravimo naše žrtve i strahote i grozote koje su se dešavale ne tako davno, a naš narod dovele do ivice postojanja.

„I Jelena i Gojko će sa vama podeliti bar delić onoga što su preživeli i što verovatno nikada nikome i nisu rekli”, rekao je Pajić.

On je kazao da su javni čas, ali i sama izložba, dobar način da mislimo o onomo što se dešavalo u prošlosti, a tako i o onome što će se dešavati u budućnosti.

„Da interaktivnim radom pokušavamo da ne zaboravimo sve strahote i grozote koje su se dešavale ne tako davno i koje su naš narod dovele do ivice postojanja”, rekao je on.

Prema njegovim rečima, videti 20.000 imena dece koja su bila u logoru na „zidu sećanja” ostavlja bez daha.

Stradao je najviše srpski narod, a uz nas i drugi antifašisti, pre svega Jevreji i Romi koji su najveći stradalnici u Jasenovačkom logoru, rekao je on.

„Ovo je veliki dan kada Srbija u Domu Narodne skupštine, gde mi u stvari kreiramo budućnost, na ovakav način razmišlja i o svojoj prošlosti”, poručio je Pejić.

Učenicima su se obratili i savetnik predsednika vlade Vladimir Božović, kao i ambasadorka Ljiljana Nikšić.

Izložba „Jasenovac- pravo na nezaborav” nastala je kao rezultat istraživanja „Međunarodne ekspertske grupe GH7-stop revizionizmu”, sa sedištem u Izraelu i ciljem da probudi svest čovečanstva o potrebi suprotstavljanja svakoj rasnoj, religijskoj i ideološkoj isključivosti i diskriminaciji ljudskih prava.

(Tanjug)

Izvor: POLITIKA

Vezane vijesti:

VIDEO – Logori za decu u NDH

Nova saznanja o dječjem domu u Jastrebarskom

Zašto i od koga su djeca sa Kozare dovedena u poziciju da ih neko spasava i usvaja?

NAJNOVIJE VIJESTI

ZVIJEZDA I KRST U IVANOVIĆ JARKU

Kad se vukovi ostrve na stado stradaju ovce s kraja. Nikad one uz pastira ili sredine. Piše Željko Kresojević Hije me bilo u Ivanović jarku skoro pa četrdeset godina. Ljeto

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​