arrow up
Ж | Ž
Pretraga
Close this search box.
Ж | Ž
Akademik Matija Bećković

Patnja

Patrijarh Pavle je često pričao Šta je njemu ispričao neki Srbin Dok je bio raško-prizrenski episkop U vreme turskog zuluma Sastali su se onamošnji Srbi I dogovarali šta da čine Ovo se više ne može podnositi Dogorelo je do nokata Ajde da se poturčimo I danemo dušom A neko reče Ajde da još malo pričekamo Ne prođe dugo A dođe 1912. godina I srpska vojska uđe u Prištinu Opet se sastadoše oni isti ljudi A jedan će reći Au braćo Da ono učinjesmo Propade nam onolika patnja A tek nama Piše: Matija Bećković Izvor: Iskra Vezane vijesti: Matija Bećković: Izvinjenje Matija Bećković: Lišeni života i smrti Matija Bećković: O trijumfu

Printskrin: Youtube

“Dok moja noga ne kroči na Maglaj, ja ne idem odavde”: Sećanje na Spomenka (14) heroja koji je položio život za Srpsku (VIDEO)

Da je preživeo, Spomenko bi danas napunio 40 godina. Spomenko je imao samo 14 godina kada je kao vojnik Republike Srpske teško ranjen na ratištu, a od povreda uskoro preminuo. U ratu je izgubio sve, a vojska mu je postala porodica. Da je preživeo, danas bi napunio 40 godina. “Dok moja noga ne kroči na Maglaj, ja ne idem odavde”, govorio je kada je dobio mogućnost da izađe iz ratnog užasa i svoj dečački život nastavi u Parizu. Nije dočekao da se vrati u svoj Maglaj… Spomenko Gostić je bio i najmlađi odlikovani borac Vojske Republike Srpske  u Odbrambeno-otadžbinskom ratu. Poginuo je 20. marta 1993. godine prilikom napada muslimanskih snaga na planinu Ozren. Za svoje zasluge je

Srpska pokreće tešku istorijsku bitku: Dokazati istinu o Sarajevu i Srebrenici

Predsednik RS Milorad Dodik predložiće Narodnoj skupštini da obaveže Vladu da formira međunarodnu komisiju koja će ispitati ratna dešavanja u Srebrenici, uključujući i stradanje Srba, a ne samo Bošnjaka. Kakve će posledice to izazvati? Dodik traži i da Skupština zahteva od Vlade Srpske da formira posebnu komisiju koja će utvrditi stradanje Srba od 1991. do 1995. u Sarajevu, budući da, kako je naveo, Vlada Federacije BiH nije izvršila nalog Doma za ljudska prava po tom pitanju. Na sednici Narodne skupštine će, rekao je, izneti podatke koji govore da Izveštaj Komisije za Srebrenicu iz 2004. godine „vrvi od netačnosti“ i u pogledu, kako je naveo, i žrtava i onih koji su u to vreme bili u ratnim dešavanjima na tom području. „To je lažni izveštaj

Otvorena izložba „Album sjećanja na naše pretke iz Prvog svjetskog rata“

U sklopu projekta “Karavan časti – Solunci govore potomci pamte”, sinoć je u prostorijama parohijskog doma u Gacku otvorena izložba četrdeset fotografija „Album sjećanja na naše pretke iz Prvog svjetskog rata“, upotpunjena autentičnim muzejskim eksponatima vezanim za Prvi svjetski rat. Na početku večeri ispred „Kulturiksa“, organizatora projekta, obratio se glumac Srđa Bjelogrlić, koji je podsjetio na prvobitnu ideju projekta i zahvalio se svima koji su pomogli u njegovoj realizaciji. Istakavši da je prošla skoro sve srpske zemlje, izložbu je otvorio istoričar, Milan Nikčević. „Drago mi je pripadam ovoj maloj grupi ljudi koja je smogla snage da u ovoj značajnoj godišnjici – stogodišnjici od završetka velikog rata, pokuša da ovdje u Gacku

Dobrovoljci stižu na Solunski front

Veliki gubici koje je srpska vojska pretrpela mogli su se popunjavati jedino dobrovoljcima među iseljenicima i ratnim zarobljenicima jugoslovenskog porekla u savezničkim zemljama. Posebno valja istaći da je 20. jula 1917. godine objavljena Krfska deklaracija srpske Vlade i Jugoslovenskog odbora o oslobođenju i ujedinjenju svih Srba, Hrvata i Slovenaca u slobodnu nacionalnu i nezavisnu državu, što je u redovima srpske vojske i među dobrovoljcima primljeno kao krupan korak na putu stvaranja zajedničke jugoslovenske države i znak da su velike žrtve date na bojnom polju već počele da daju svoje plodove. Veliki gubici koje je srpska vojska pretrpela na Solunskom frontu mogli su se popunjavati jedino prikupljanjem dobrovoljaca među jugoslovenskim iseljenicima

Branko Zagorac – jedna geografska sudbina

Život koji je stao u vreme između dva svetska rata, odvijao se između Zenice, odakle je zakoračio slobodu, i Jasenovca, gde je za njegovu tragičnu smrt bio sasvim dovoljan jedan uslov, mada je on kao Srbin i nekadašnji pripadnik Mlade Bosne u tim okolnostima ispunjavao dva uslova. Kada je pre četiri godine otpočelo obeležavanje stogodišnjice početka Prvog svetskog rata, stvorila se još jedna prilika da u srpskom društvu ožive stare, ali i da se rasplamsaju aktuelne, u devedesetim godinama prošloga veka nastale podele. Sve je lako i odmah podsetilo na nikad zarasle rane u tragičnoj istorijskoj i jugoslovenskoj sudbini srpskog društva. Tako se vekovni jubilej Velikog rata na razvalinama poslednje

TV HRAM: Stradanje Srba u Livanjskom kraju o kom se decenijama ćutalo (VIDEO)

Pravoslavnog srpskog stanovništva u Livanjskom kraju ostalo je samo u tragovima. Protiv potpunog zatiranja bore se nejaka staračka pleća ono malo Srba koji su ostali u Livnu, ali i nemoćna sećanja hiljada onih koje su vihor poslednjeg rata i hrvatski zločini rasejali širom sveta. Neki od njih i ove godine su se okupili u Livnu, i to na isti dan kada su ustaše na Ognjenu Mariju 1941. godine na najsvirepije načine ubili oko 1.600 pravoslavnih Srba livanjskog kraja bacajući ih u jame, neke zaklane, neke spaljene a neke su u jame dubine i do 40 metara i žive bacali. Izvršioci ovih zločina nad Srbima bile su njihove prve komšije, školski

Ljuban Jednak i patrijarh Pavle

Ljubana klali 1941, isterali ga 1995, a sada baš tu slave

“Novosti” u porodici Ljubana Jednaka, jedinog Srbina i preživelog svedoka ustaškog masakra. Namerno su izabrali 5. avgust kada je bilo veliko stradanje. NIJE slučajno nazovi pevač Marko Perković Tompson, u svojoj domovini popularan zbog izrazitog ustaštva, odabrao baš Glinu da u njoj održi koncert u okviru obeležavanja “Oluje”. Ustaški pir napravio je u mestu koje je jedan od simbola stradanja Srba u fašističkoj NDH. Koncert je održan 100 metara od naše porodične kuće i isto toliko od nekadašnje glinske pravoslavne Crkve Presvete Bogorodice, u kojoj su, 29. i 30. jula i 4. i 5. avgusta 1941, ustaše svirepo, noževima “srbosjecima”, poklale više od 1.700 Srba. Mesto koncerta je, dakle, “pažljivo”

Nikola Milovančev, Foto : Jadovno

Nikola Milovančev: O srpskom pesniku Muhamedu Hevajiju Uskjufiju

Hevajijeve pesme su važne zato što pokazuju srpsku nacionalnu svest kod Srba muslimanske vere u prvoj polovini XVII veka; što dokazuje da su u to vreme štokavski ikavci sebe identifikovali kao Srbe; jer ukazuju da je postojalo nepoverenje između Srba koji su prešli na muhamedanstvo i onih koji su ostali u pravoslavlju. G. Ugljanin je dao predlog da se jedna osnovna škola nazove imenom Muhameda Hevajija Uskjufija, srpskog pesnika iz prve polovine XVII veka. Ovaj predlog bih podržao ali ne i drugi deo – da se to učini promenom naziva dosadašnje škole „Vuk Karadžić“. Ko je Hevaji Uskjufi? Malo je poznat pa verujem da će iz ovog članka i g.

Ćerka ubijenog u „Lori“: Mašulović slavi „Oluju“, zna li šta su uradili mom ocu?

Kažu da je  Ivan Mašulović morao da ode na tu proslavu, ali pitala bih ga da je proslava bila u ‘Lori’, da li bi i tada otišao. Moj otac je ubijen u logoru ali, što je još gore, nimalo nisam iznenađena onim što se desilo. Pa, Stipe Mesić je bio počasni građanin Podgorice, reagovala je Aleksandra Simović (26), ćerka Ratka Simovića koji je mučen i ubijen u „Lori“. Ona je za „Kurir“ kazala da su u Nikšiću podijeljena mišljenja o potezu vojnog atašea Crne Gore, zavisno od toga da li je nekome u zloglasnom logoru stradao član porodice ili nije. „Da sretnem Mašulovića na ulici prišla bih mu i pitala

Položeni vijenci na partizansku spomen – kosturnicu

U Mokrom kod Pala danas su položeni vijenci na Spomen-kosturnicu poginulim borcima Narodnooslobodilačkog rata od 1941. do 1945. godine, kao i u Spomen-sobi za 70 poginulih srpskih boraca u odbrambeno-otadžbinskom ratu. Vijence na Spomen-kosturnicu, gdje je upisano oko 500 imena poginulih sa područja mjesne zajednice Mokro, položili su delegacija SUBNOR-a, načelnik opštine Pale Boško Jugović, predsjednik Boračke organizacije Pale Mihajlo Parađina, predsjednik Upravnog odbora Zavoda za zapošljavanje Boško Tomić i građani. Predsjednik Mjesne boračke organizacije Mokro Ranko Minić rekao je Srni da se svake godine na današnji dan sjećaju onih koji su dali život za ovaj kraj. “Mještani su 1941. godine uzeli oružje u ruke i krenuli u borbu protiv

Romi u srpskoj vojsci Foto Privatna arhiva

Sudbina Roma u Velikom ratu

Izložba Dragoljuba Ackovića biće najesen predstavljena u Strazburu i Parizu. Za hrabrost dobijali Albansku spomenicu i Orden Karađorđeve zvezde. Izložba “Stradanje Roma u Prvom svetskom ratu” autora dr Dragoljuba Ackovića svedočanstvo je o sudbini Roma, koji su delili usud srpskog naroda u toku Velikog rata. Više od 150 originalnih dopisnica i fotografija predstavljeno je u postavci, koja je prvi put prikazana krajem decembra prošle godine u Galeriji Narodne banke Srbije. – Kao član Specijalističkog komiteta za Rome (CAHROM) pri Evropskom savetu dobio sam poziv da izložba gostuje u Strazburu od 12. do 19. oktobra za vreme trajanja zasedanja ovog komiteta – kaže Acković. – Takođe, na inicijativu generalnog sekretara Ministarstva

Tenkovima sravljeno groblje u "Oluji", foto: Novosti

Dok Crnogorci slave uz „Dom spremni“, Srbi obnavljaju groblja tenkovima sravnjena u „Oluji“

U Donjem livanjskom polju u Federaciji Bosne i Hercegovine Srbi se udružili da obnove groblja porušena u akciji „Oluja“, pišu „Novosti“. Hrvatska vojska pokazala svu bestijalnost kada je tenkovima sravnila sa zemljom spomenike u selu Bastasi. Više od dvadeset godina trebalo je pravoslavnim Srbima iz Donjeg livanjskog polja u Federaciji Bosne i Hercegovine da počnu da obnavljaju groblja porušena i oskrnavljena u operaciji „Oluja“. To su ovog ljeta uradili mještani sela Nuglašica i Bastasi u opštini Bosansko Grahovo. Ujedinili su se u časnoj namjeri da urede mjesta na kojima im počivaju preci. Naše groblje bilo je devastirano. Iako smo raštrkani po bijelom svetu, odlučili smo da je došao red da obnovimo

Foto: IN4S

Viteška pogibija regruta Stojadina

U imenu mu je sve zapisano. Stamenost, odlučnost i postojanost. Stojadin je stao i ostao da brani najuzvišeniju granicu ljudskog dostojanstva – zakletvu državi koja je gorela u ognju neraščišćenih računa, suludih ambicija lidera novih državica i naroda, rođenih na razvalinama jedne lepe zemlje, strašću opijene pastve euforično zaslepljene nagonom da omeđava svoje atare žicama mržnje. Iz tog unutrašnjeg mraka ubrzo će pokuljati erupcija gadosti kakvu samo ljudski um može da proizvede . Varaju se svi psihijatri koji mržnju definišu kao negativnu emociju ili poremećaj duše. Na ovim prostorima, potvrdili su to nedavno hrvatski crnokošuljaši u kopačkama na svetskom prvenstvu u fudbalu, ona je ideologija, strategija, oružje, baza za razne

Foto: Hajat

Dukić: Spomen Česma u Fazlagića kuli – uvreda za Srbe

Savez logoraša Srpske osuđuje postupak bošnjačkih vlasti u Sarajevu koje su otvorile spomen-česmu u Fazlagića Kuli, najvećem ustaškom uporištu i stratištu Srba u Drugom svjetskom ratu kod Gacka, ukazujući da te vlasti godinama osporavaju Srbima pravo da podignu spomen-ploče i obilježe mjesta stradanja srpskog naroda u proteklom ratu na području FBiH. Predsjednik Saveza logoraša Republike Srpske Branislav Dukić rekao je Srni da otvaranje spomen-česme “u čast stradalim Bošnjacima” u Fazlagića Kuli predstavlja uvredu za srpski narod. On je podsjetio da su Bošnjaci podigli spomen-ploče svojim stradalima u Republici Srpskoj u Kozarcu, Keratermu, Manjači, Derventi, Višegradu, dok se to pravo osporava porodicama srpskih žrtava rata u FBiH. Dukić je rekao da

Foto: Srna

Počelo obilježavanje 26 godina od odbrane Gradiške

Služenjem parastosa poginulim borcima Vojske Republike Srpske /VRS/ u spomen-kompleksu u mjestu Bok Jankovac danas je počelo obilježavanje 26 godina od odbrane Gradiške i Srpske od agresije hrvatske vojske, kada je život izgubilo 16 srpskih boraca. Parastos služi protojerej Gojko Slijepčević, nakon čega će na spomenik biti položeni vijenci. Programu obilježavanja, pod nazivom “Bokovi 1992-2018”, prisustvuju predsjednik Vlade Republike Srpske Željka Cvijanović, izaslanik predsjednika Srpske, delegacija Narodne skupštine koju predvodi potpredsjednik parlamenta Nenad Stevandić, ministri u Vladi Srpske i predstavnici opštine Gradiška. Prisustvuju i direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica Milorad Kojić, predsjednik PDP-a Branislav Borenović, visoki funkcioner SDS-a Mirko Šarović, predstavnici Boračke organizacije

Nema pravde za ubijene Srpske civile iz Ježestice

Prisluživanjem svijeća za pokoj duša osam srpskih civila iz Ježestice i polaganjem cvijeća kod Centralnog spomen-krsta u bratunačkom groblju danas je obilježeno 26 godina od stradanja 12 srpskih civila u Ježestici, Šiljkovićima i Zalužju kod Bratunca koje su ubili muslimanski vojnici iz Srebrenice. Predsjednik Opštinske organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila iz Bratunca Radojka Filipović rekla je da se predmet “Ježestica” nalazi među desetak predmeta o stradanju Srba iz Bratunca koji “skupljaju prašinu” po ladicama pravosuđa BiH. Ona je podsjetila da je ovaj predmet trebalo da bude završen krajem 2015. godine kada je trebalo da bude podignuta optužnica, ali se ništa po tom pitanju nije uradilo. “Pitamo

Prijatelj Srba iz najtežih dana: Godišljica smrti Arčibalda Rajsa

Danas se navršava 89 godina od smrti istaknutog humaniste, kriminologa i prijatelja Srbije Arčibalda Rajsa, čije su poruke iz njegovog antologijskog djela „Čujte, Srbi“ o mentalitetu, snazi, ponosu, slobodarskom duhu, ali i slabostima i greškama Srba i danas, možda, aktuelnije nego ikada. Rajs je bio švajcarski forenzičar, publicista, doktor hemije i profesor na Univerzitetu u Lozani. Istakao se kao kriminolog radom na istraživanju zločina nad srpskim stanovništvom u vrijeme Prvog svjetskog rata. On je važio za najvećeg prijatelja i jedno od najznačajnih imena u srpskoj istoriji, čovjek koji je sam razbio stravičnu njemačku i austrijsku propagandu, modernizovao srpsku policiju do te mjere da su joj se Amerikanci divili. U Srbiju je

Molitveno sećanje na livanjske mučenike

  U danima od 28. jula do 1. avgusta održana su molitvena okupljanja u znak sećanja na srpske civilnie žrtve postradale od ustaša 1941. godine na više stratišta na području Livna i Kupresa: kod sela Prolog; jamama: Ravni Dolac, Samogred, Bikuša, Tušnica-Jelovača, Kamešnica, Rubića Dolac, Razvala. Propunta, livadi Trnovac, čelebićkoj školi; na mestima: Kožvarica, Mala vrata, Zanesovići, Borova Glava. Preko 1600 žena, dece, staraca i muškaraca ubijeno je na najstrašnije načine,  maljem i nožem, a brojni su i živi bačeni u kraške jame planina oko Livanjskog polja. Molitvenim sećanjem sunarodnici i potomci obeležili su 77 godina od njihovog stradanja i poklonili senima predaka čiju žrtvu i stradanje ne zaboravljaju. Glavno

Gacko: Osveštano spomen – obilježje

Sveštenstvo Gatačkih parohija sa igumanom Manistira Golije osveštali su danas novosagrađeno spomen-obilježje na kome su isklesana imena 153 poginula borca Vojske Republike Srpske odbrambeno-otadžbinskog iz Gacka. Prije osveštanja spomenika koje je djelo arhitekte Ranka Okuke u hramu Svete Trojice služen je parastos poginulim borcima, postrojavanje pripadnika Gatačke brigade i iznesene su ratne zastave. Načelnik opštine Gacko Milan Radmilović otkrio je spomenik i u obraćanju prisutnima  izrazio zadovoljstvo jer je završeno spomen-obilježje koje se kako kaže gradilo godinu dana. “Spomenik je dug prema jednoj velikoj generaciji koja je ugradila živote u temelje Republike Srpske”, rekao je Radmilović i napomenuo da je spomenik većinom  finansirala ova opština. Predsjednik Boračke organizacije Republike Srpske

Bunjevci: Nismo Hrvati – poništite komunistički akt iz 1945.g.

Savez bačkih Bunjevaca zatražio da Skupština Vojvodine proglasi ništavnim akt iz 1945. po kome se “svi Bunjevci imaju smatrati Hrvatima”. Savez bačkih Bunjevaca zatražio je da Skupštine Vojvodine da konačno proglasi ništavnim akt u formi naredbe iz 1945. godine. Tim aktom se svi Bunjevci, bez obzira na ličnu izjavu, imaju smatrati Hrvatima. „I danas, oni koji predstavljaju hrvatsku manjinu u Republici Srbiji, a koji ćute na povampirenje ustaštva u Hrvatskoj, nas Bunjevce prikazuju kao Hrvate otimajući nam jezik, kulturu i tradiciju, nazivajući nas nekakvim „bunjevačkim Hrvatima“, a država to ćutke posmatra“, piše u saopštenju. Savez bačkih Bunjevaca ističe da zato, uoči izbora za nove Nacionalne savete, ima pravo da traži

Spomen-obilježje u selu Zalazje Foto: SRNA

Sutra pomen za ubijene Srbe iz bratunačkih sela

Prisluživanjem svijeća i polaganjem cvijeće na Centralni spomen-krst na bratunačkom groblju sutra će biti obilježeno 26 godina od zločnina nad 12 Srba u selima Ježestica, Šiljkovići i Zalužje kod Bratunca koje su ubili muslimanski vojnici iz Srebrenice. Pomen će početi u 10.00 časova uz prisustvo članova porodice, prijatelji i delegacija Opštinske organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila. Pripadnici muslimanskih vojnih formacija iz Srebrenice nakon upada u sela Ratkovići, Brežani, Krnjići, Karna, Zagoni, Zalazje, Sase, Gornji Magašići i Ranča u aprilu 1992. godine, napali su sela Ježestica i Šiljkovići gdje su ubili sve Srbe koje su stigli. U kući su uhvatili braću Anđelka i Dragana Mlađenovića. Anđelku su

Pale: Spomenik Srđanu Kneževiću Foto: SRNA

Obilježena godišnjica ubistva Srđana Kneževića

U Spomen-parku na Palama danas je obilježeno 20 godina od svirepog i nikada rasvijetljenog ubistva nekadašnjeg komandanta specijalne jedinice Vojske Republike Srpske “Beli vukovi” Srđana Kneževića. Predsjednik Udruženja veterana garde “Panteri” iz Bijeljine Petar Cvjetinović rekao je da je osnovana koordinacija bratskih udruženja koja je pokrenula inicijativu da se osnuje Anketni odbor kako bi se ispitalo ubistvo Kneževića, Željka Markovića i ostalih ubijenih saboraca, te da su pripremili dokumentaciju koju će predati Narodnoj skupštini Republike Srpske. “Mogu da kažem sa sigurnošću da ova udruženja – ‘Vukovi sa Vučjaka’, ‘Vukovi sa Drine’, garda Šekovići, ‘Beli vukovi’ sa Pala, garda ‘Panteri’ i specijalne jedinica ‘Manda’ i ‘Peša’ nikada neće odustati dok se

Foto: Ilustracija

Skandal u Gacku: Odavanje počasti zločincima iz Fazlagića kule?

U zloglasnom ustaškom uporištu iz Drugog svjetskog rata Fazlagića Kuli kod Gacka svečano je otvorena spomen-česma u čast stradalim Bošnjacima iz tog sela, a prostor oko česme, ispred koje su počasnu stražu čuvali pripadnici Oružanih snaga BiH, je, osim zvanične zastave BiH, “ukrašavala” i zelena zastava sa polumjesecom i zvijezdom, kao i ratna zastava takozvane Armije BiH, piše “EuroBlic”. Iako se Fazlagića Kula nalazi na području opštine Gacko i sastavni je dio Republike Srpske, na ovom događaju nije se mogla primijetiti nijedna zastava Srpske. Govornici na ovoj manifestaciji su “objasnili” da spomen-česma pored lokalne džamije nije izgrađena samo kao znak sjećanja na stradale Bošnjake u posljednjem ratu, već za sve

Kolona srpskih izbjeglica iz Hrvatske

Danas pomen Srbima ubijenim na Petrovačkoj cesti

Obilježavanje 23 godina od egzodusa Srba u hrvatskoj vojno-policijskoj akciji “Oluja” biće nastavljeno danas, polaganjem vijenaca na spomen-obilježje na Petrovačkoj cesti i posjetom spomen-sobi u Driniću. Za 11.00 časova zakazan je parastos i polaganje cvijeća na spomen-krst u Janjili u federalnoj opštini Bosanski Petrovac, u 12.00 časova posjeta spomen-sobi u Driniću i prijem kod načelnika opštine Mirka Grbića, potvrđeno je Srni iz Dokumentaciono-informacionog centra “Veritas”. Na Petrovačkoj cesti, između Bosanskog Petrovca i Ključa, avion hrvatskog ratnog vazduhoplovstva “mig-21” 7. avgusta 1995. godine bombardovao je izbjegličku kolonu Srba iz Republike Srpske Krajine tada je poginulo deset civila, među kojima četvoro djece i 21-godišnja djevojka, dok ih je pedesetak ranjeno. Za ovaj

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

“Sjećam se dobro i nikad neću zaboraviti 14. maj 1942.”

Iz knjige Svjedočanstva genocida u NDH 1941-1945. Đure Zatezala