arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
Milojko_Budimir_2.jpg

Govor mržnje – dokaz da ustaška ideologija živi

Predsjednik Asocijacije izbjegličkih udruženja Srba iz Hrvatske Milojko Budimir ocijenio je da je strašno to što hrvatsko Tužilaštvo ne reaguje na radikalan i ekstreman govor mržnje koji je u toj zemlji usmjeren protiv Srba i njihovih predstavnika, a koji dokazuje da ustaška ideologija u Hrvatskoj nije poražena. Komentarišući prijetnje koje je ljekar vukovarske bolnice Vladimir Horvatić uputio predsjedniku Samostalne demokratske srpske stranke (SDSS) Vojislavu Stanimiroviću, a preko njega i Miloradu Pupovcu, Budimir je ocijenio da je to odraz današnje Hrvatske koja “baštini tradiciju NDH” i njen “pogled na Srbe”. “Stalno govorimo da ustaška ideologija u Hrvatskoj nije poražena već je javno prisutna i manifestuje se u raznim oblicima”, rekao je

ISIL

Na Balkanu 400.000 poklonika “Islamske države” – BiH prednjači

Na Balkanu je stvorena velika baza podrške simpatizera “Islamske države” u kojoj je, prema nekim procjenama, 400.000 ljudi, izjavio je predsjednik Kompanije za strateški konsalting i analizu političkog rizika u jugoistočnoj Evropi Gordon N. Bardoš. Bardoš ukazuje da, dok jedan od najbrutalnijih terorističkih pokreta u istoriji širi propagandu i gradi sopstvenu infrastrukturu, regrutujući nove pripadnike i planirajući nove akcije, međunarodni zvaničnici pokušavaju ubijediti javnost da najveću prijetnju na Balkanu predstavlja “datum nekog praznika ili referendum građana”. On navodi da se na Balkanu prije 50 godina među islamističke ekstremiste moglo svrstati nekoliko stotina pojedinaca oko Alije Izetbegovića, a danas u ovom regionu ima nekoliko stotina hiljada ljudi koji su prihvatili ideološki

Samo slepac nije video da je Bugarska protiv nas

Uz 100-godišnjicu Prvog svetskog rata Ruska štampa o uzrocima „bugarske izdaje“ Glavna tema o kojoj je diskutovano  na stranicama ruskih novina u oktobru 1915. je bio rat između Rusije i Bugarske, tj. među zemljama koje su dugo smatrane  za „bratske“. Bez obzira što je još od početka Prvog svetskog rata bilo očigledno  da se  Bugarska, iz više različitih razloga, našla uvučena u orbitu nemačkog uticaja, ruska politika i publicisti nisu gubili nadu da će Sofija da se uzdrži  od neposrednog uticaja u vojnim dejstvima protiv Srbije i da će sačuvati neutralnost za koju se izjasnila još 1914.godine. Međutim, tim nadama nije bilo suđeno da se ostvare. 1/14. oktobra 1915. Bugarska

Vojska Hrvatske (Foto: Arhiva)

„Prosinačke žrtve“ – kontinuitet hrvatske laži

Zagrebački mediji svakog decembra, uporno izveštavaju o „obljetnici prosinačkih žrtava“ pritom naročito naglašeno ističući  da je to bio „mirni prosvjed“ (protest). „Uz molitvu, domobranska obilježja, zapaljene svijeće, položeno cvijeće, zvuke mirozova, domoljubne pjesme… i ove godine se ispod spomen ploče odala počast prvim hrvatskim žrtvama prve Jugoslavije“. „Hrvatski vojnici i civili su bezumno pobijeni 1918. god. na ovome trgu, jer su voljeli Hrvatsku, cijenili slobodu, i mirnim prosvjedom se suprotstavili ulasku Hrvatske u Jugoslaviju“. Danas hrvatski vojnici i civili opet prosvjeduju na zagrebačkim ulicama i trgovima, zbog ulaska Hrvatske u takozvani region. I mi kao i naši prethodnici vidimo, što se pokušava skriti od očiju  javnosti, vidimo opasnost koja se nadvila

Knjiga "Srebrenički krug" Dragana Vujičića

Vujičić: U Srebrenici prvo stradala istina

Novinar i publicista iz Beograda Dragan Vujičić kaže da u svojoj knjizi “Srebrenički krug” demistifikuje laži koje plasiraju u domaćoj i svjetskoj javnosti već više od 20 godina o događajima u Srebrenici iz 1995. godine, gdje je, kako ističe, prvo stradala istina, pa onda ljudi. On ističe da su zapadni centri moći, pod motom “da se ne ponovi Srebrenica”, učinili toliko zla da više ne postoji put nazad. – Insistirajući na retorici da to čine “da se ne bi ponovila Srebrenica”, zapadni centri moći izbrisali su Republiku Srpsku Krajinu, bombardovali Republiku Srpsku i SR Jugoslaviju. Prema istoj matrici, uništeni su Irak, Libija i Sirija – rekao je Vujičić za Pres

General Vladimir Lazarević

U Hagu sam se borio za istinu, Srbiju i život

Srpski general Vladimir Lazarević izjavio je da se u Hagu borio za istinu, Srbiju i svoj život i da je uspio da “pretekne haško gubilište”. General Lazarević, koji je prethodne sedmice pušten na slobodu nakon što je odslužio dvije trećine kazne od 14 godina zatvora, kaže da u Hagu, uprkos teškim periodima koje je imao zbog bolesti, ni jednog trenutka nije razmišljao o nečem drugom, osim o pobjedi nad lažima i da mora sve da izdrži. “Stajao sam uspravno pred haškim sudijama, tužiocima i njihovim pomagačima. Stajao sam uspravno visoko uzdignute glave i pred svojim saborcima, pred pravdom i istinom, smeran pred Bogom i svim palim saborcima, pred svim umorenim

Nataša Marković

Neka biju i prete – ne dam dedovinu!

Nataša Marković ostala je sama u Brežaniku. Nakon što joj je spaljena porodična kuća “uselila” se u štalu i 16 godina odbija da proda imanje kriminalcima iz klana Keljmendi i pridošlicama sa sjevera Albanije Priredio: Neđeljko ZEJAK Šesnaest godina Nataša Marković iz sela Brežanik, kod Peći, trpi povremene batine i stalne uvrede i prijetnje koje joj upućuju albanske pridošlica iz sela Lođe i Albanci doseljeni sa sjevera Albanije. Nataša je jedina Srpkinja u tom selu – sama, bez ijednog sabrata ili čovjeka koji razumije ili hoće da razumije srpsku riječ. Ova srednjovječna žena, čiji su preci došli iz Crne Gore, trpi “sve zulume ovog sveta” i objašnjava da sve dok

Mirko Rašković

Hrvatski ratni špijun na izbornoj listi SDSS-a

Bivši član Samostalne demokratske srpske stranke (SDSS) Mirko Rašković je za vreme rata za hrvatsku stranu prikupljao podatke o srpskoj vojsci, piše “Telegram”. Hrvatski nedeljnik je pritom objavio dokument hrvatske bezbednosno-obaveštajne agencije (SOA) u kojem se to ističe. Dokument nema oznake tajnosti, a potpisao ga je tadašnji direktor SOA i predsednik Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Tomislav Karamarko, navodi portal “Indeks”. Upravo taj dokument bio je osnov za Raškovićevu penziju ratnog veterana. Objava dokumenta je važna, jer se Karamarko sve do nedavno branio tvrdnjom da nikada nije potpisao uverenje o Raškovićevom ratnom putu.  U HDZ-u ne demantuju objavljeni dokument i Karamarkov potpis, ali tvrde i da dokument nije smeo da bude

Branko Ćopić

Bolela ga je izdaja pisaca

Zašto je smrt “našeg Marka Tvena” ostala “gluva” i ko se sve odrekao Branka Ćopića. Razapinjali su ga Kulenović, Krleža, Lalić, Gligorić, Oto Bihalji… BRANKA Ćopića je najviše bolela izdaja pisaca, priseća se Momčiko Srećković koga su veliki pisac i njegova supruga školovali i gajili kao rođenog sina. – To mi je Branko, citiraću ga, ovako opisivao: “Jarane moj, našao sam se na udaru žpodguznih muvaž koje su se trudile da opravdaju poverenje partije, pa me počeše kao Hrista razapinjati” – nastavlja Srećković svoju ispovest “Novostima”, započetu u dokumentarcu “Mala moja iz Bosanske Krupe” Puriše Đorđevića. Prvi put u ovom filmu on je osvetlio istinu o samoubistvu Branka Ćopića, kao

Služenjem parastosa u Crkvi Svetog cara Lazara i polaganjem cvijeća ispred spomen-ploče pripadnicima MUP-a u zgradi Centra javne bezbjednosti Trebinje, danas je Udruženje veterana Trećeg odreda Specijalne brigade policije

Obilježeno 23 godine od formiranja Trećeg odreda

Služenjem parastosa u Crkvi Svetog cara Lazara i polaganjem cvijeća ispred spomen-ploče pripadnicima MUP-a u zgradi Centra javne bezbjednosti (CJB) Trebinje, danas je Udruženje veterana Trećeg odreda Specijalne brigade policije “Hercegovina” obilježilo 23 godine od formiranja. Predsjednik novoosnovanog udruženja Dejan Bodiroga podsjetio je da su ovaj odred činili pripadnici iz cijele Hercegovine i da je bio u sastavu Specijalne brigade policije MUP-a Republike Srpske. “Odred je bio sastavljen od mladih momaka koji su u prosjeku imali 22 godine. Bili smo jedna mobilna jedinica spremna da za 10 minuta iz svoje baze krene na bilo koje ratište Republike Srpske”, rekao je Bodiroga, napominjući da je u posljednjem ratu poginulo 12 pripadnika

Sa Rogozne Srbi odlaze a islamiziraju se dojučerašnja srpska sela

Danas je u srpskim selima na Rogozni daleko veći broj zakatančenih kuća nego onih u kojima se živi. – U više sela nema žive duše a nekoliko srpskih sela postala  su čisto bošnjačka. – U 12 srpskih sela nema stanovnika Dvostruko pustošenje planine Rogozne, preko koje prolazi administrativna linija Kosova i Metohije sa Srbijom, kao da niko ne primećuje i ne upozorava !?  S jedne strane u srpskim selima na ovoj planini, koja je bila u sastavu prve srpske države, Stare Raške, sve je više praznih sela a na drugoj strani nekoliko srpskih sela u zadnjih tri decenije, odlaskom Srba, postala su sada čisto bošnjačka sela , što je alarmantno!

Sokoli i guslari

U pripremi borbe za oslobođenje i ujedinjenje, srpski sokoli negovali su patriotske tradicije zajedno sa nacionalnim društvima. Prvi veliki slet pobratima i sokola održan je u Bosanskoj Gradišci na Vidovdan 1911. Povorka od 600 dicsiplinovanih pobratima išla je sa sokolskom muzikom na čelu. Slet je privukao velike mase naroda ne samo iz bosansko-gradiškog sreza, nego i iz srezova susedne Slavonije. Na sletu je prisustvovao starešina dr. Vojislav Besarović iz sokolske župe Sarajevo. Kao gosti bili su prisutni Živojin Dačić ispred Narodne Odbrane, dr. Miloš Popović ispred Saveza Trezvenosti, guslar Petar Perunović, dr. Andrija Štampar ispred antialkoholnih društava iz Hrvatske i Slavonije i veliki broj intelektualaca i studentske omladine iz Bosne

Izložba u Donjecku

Donjeck: Izložba o stradanju srpskog naroda za vreme NATO agresije

U Donjecku je postavljena izložba pod nazivom «Mi hoćemo mir» posvećena stradanju srpskog naroda za vreme NATO agresije na našu zemlju. Izložbu je postavio Rus, Roman Iljuškin, a sponzor izložbe je Nikita Mihalkov. O svemu tome nas je obavestio naš dobrovoljac u Novorusiji, Dejan Berić, na svojoj Fejsbuk stranici. Prenosimo njegov komentar u celini: «Zahvaljujući Romanu Iljuškinu, Rusu koji voli Srbiju više od pojedinih Srba (od ovih na vlasti sto posto), u Donjecku je otvorena izloba pod nazivom «MI HOĆEMO MIR». Roman je fotograf koji je za vreme NATO agresije živeo sa našim narodom, preživljavao bombardovanja i fiksirao kroz objektiv svoje kamere zločine NATO agresora. Zahvaljujući njemu postavljena je izložba

Ratko Dmitrović

Presvlačenje principa

Živimo u vremenu kad je omiljena disciplina kopanje po prošlosti, ali tuđoj, nikada i nikako po sopstvenoj Definicija kaže da je principijelan onaj čovek koji se drži principa i kad mu isti ne idu u prilog. Takvog, istina, možemo nazvati časnim pa i moralnim čovekom, mada je ovo principijelan najtačnije. Postoji u srpskom društvu, politici pre svega, kategorija koja svoje delovanje brani visokim principima, pa se predstavljaju kao veliki zaštitnici svega i svačega, od prirodnih resursa, preko privrede, kulture, sporta do Srba na Kosovu. Pritom se, ovo je posebno interesantno, danas pozivaju na prošlost, ali isključivo tuđu. Pa drugome kažu: govorio si to i to, radio to i to, obećavao

Kamenko i Pavle Paja Jovanović (Foto Istorijski arhiv Pančevo)

Golgota braće Jovanović

Često se u pančevačkom kraju pominje rumunski Arad i njegova tvrđava. Oko 5.000 ljudi ostalo je tokom Velikog rata među njenim zidinama, mestu stradanja pre svih Srba, pod vlašću Habzburgovaca, zapisaše zemljaci u dijaspori, u Rumuniji. Rekoše – bila je to golgota, a najviše progonjenih i utamničenih nacionalnih nevoljnika dadoše Banat, posebno grad Pančevo. Užareno je leto 1914. godine. Nedelja, 28. jul. Ugledni Pančevci – štampari i knjižari – braća Kamenko i Pavle Paja Jovanović, među prvima su uhapšeni. Obojica bolesni, toliko da su Paju žandarmi na nosilima odneli u pančevački zatvor, a nedugo obojica se nađoše u transportu „političkih sumnjivaca” najpre za Temišvar, na poslednjem putu u aradski pakao.

NAJNOVIJE VIJESTI

ZVIJEZDA I KRST U IVANOVIĆ JARKU

Kad se vukovi ostrve na stado stradaju ovce s kraja. Nikad one uz pastira ili sredine. Piše Željko Kresojević Hije me bilo u Ivanović jarku skoro pa četrdeset godina. Ljeto

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.