arrow up
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
POMOZITE NAŠ RAD DONACIJOM
Pretraga
Close this search box.
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
Sedište Hrvatske-radio televizije (arhivska fotografija)

HRT mora da vrati na posao novinara otpuštenog zbog filma o masakru u Dvoru

14.06.2018

Hrvatska-radio televizija je, prema odluci suda, dužna da na posao vrati novinara Sašu Kosanovića, koji je pre dve godine dobio otkaz, a obrazloženje je da je takva odluka doneta nezakonito. Novinar Saša Kosanović je na Fejsbuk profilu objavio da je dobio pravosnažnu presudu suda, na osnovu koje HRT mora hitno da ga vrati na posao. “O raspletu ove tragikomedije, pokorno ću javljati i dalje”, napisao je Kosanović. Kosanović je na HRT-u otkaz dobio zbog učestvovanja u filmu “15 minuta – Masakr u Dvoru”. On je tada izjavio da je službeno dobio redovan otkaz zato što, kako tumači poslodavac, nije imao pisanu dozvolu generalnog direktora HRT-a Gorana Radmana za rad na filmu u

KUD Masleša Foto: RTRS

Radojičić: Banjaluka ponosna na antifašističku borbu

14.06.2018

Gradonačelnik Banjaluke Igor Radojičić rekao je da je Banjaluka ponosna na antifašističku borbu i da već decenijama njeguje tradiciju i sjećanje na narodnog heroja Veselina Maslešu. “Veselin Masleša je narodni heroj, intelektualac, puiblicista i jedno od najpoznatijih imena Banjaluke iz vremena Narodnooslobodilačkog rata /NOR/”, podsjetio je Radojičić u Banjaluci u obraćanju povodom obilježavanja 75 godina od pogibije narodnog heroja Veselina Masleše. Radojičić je podsjetio da se Masleša u ranoj mladosti priklonio idejama ljevice i antifašizma. “Masleša je prošao period školovanja od Beograda, preko Frankfurta do Pariza i zbog svog naprednog stajanja već tada je bio prvo protjeran iz Francuske za Beograd, a zatim iz Beograda nazad u Banjaluku”, rekao je

Milan Mandić (Foto: novi.ba)

Sudbina 350 sarajevskih Srba i dalje nepoznata

14.06.2018

Na pomoćnom stadionu Koševo u Sarajevu na najmonstruozniji način su ubijani i sahranjivani Srbi u proteklom ratu, a u ovom gradu su nestala 842 srpska civila, od kojih se još traga za oko 350, rekao je predsjednik Udruženja porodica poginulih i zarobljenih boraca i nestalih civila Sarajevsko-romanijske regije Milan Mandić. “Taj podatak je približan tačnom broju, jer i sam Alija Izetbegović, a kasnije Sulejman Tihić i Vlada Federacije BiH izjašnjavali su se da je 6.500 stanova napušteno i da nije tražen povrat imovine. Onda možete misliti o koliko je porodica riječ i koji je tačno broj nestalih Srba u Sarajevu”, izjavio je Mandić Srni. On kaže da se postavlja pitanje

Filmski reditelj iz Češke Vaclav Dvoržak sa saradnicima počeo je da snima materijal za dokumentarni film o srpskom stradanju u Srebrenici u proteklom otadžbinskom ratu.

Dvoržak počeo da snima film o srpskom stradanju u Srebrenici

14.06.2018

Zbog istorijske istine potrebno je da se demantuje serija laži o navodnom genocidu nad srebreničkim Bošnjacima i da se ispriča priča o srpskim žrtvama u Srebrenici za koje šira javnost ne zna, ističe Dvoržak. Razgovarao: Miro PEJIĆ Filmski reditelj iz Češke Vaclav Dvoržak sa saradnicima počeo je da snima materijal za dokumentarni film o srpskom stradanju u Srebrenici u proteklom otadžbinskom ratu. Dvoržak je izjavio Srni da je prije osam godina počeo da radi na snimanju razgovora i kadrova, te prikupljanju građe za dokumentarni film o stradanju srebreničkih Srba, ali da je posao prekinut zbog nedostatka finansisjkih sredstava. “Taj materijal je nestao jer je umro snimatelj sa kojim sam sarađivao.

Kako je NDH u Potkozarju pokatoličavala Srbe? (VIDEO)

14.06.2018

Trećinu ubiti, trećinu protjerati, ostale pokatoličiti, to je bio plan nekadašnje NDH u Drugom svjetskom ratu. Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 17. aprila 2016. godine. O tome i danas govore preživjeli svjedoci. I zbog toga, kažu, u Prijedoru u to vrijeme nije bilo građana pravoslavne vjere. Jedni su ubijeni u pokolju krajem jula i početkom avgusta ’41. ili završili u Jasenovcu. Drugi protjerani u Srbiju, a preostali Srbi pokršteni u katoličku vjeru. Dokazi o pokatoličavanju Srba , tvrde svjedoci, mogu se naći u svakoj školi na prostoru bivše NDH, gdje su sačuvane matične knjige. O pokrštavanju pravoslavaca u Prijedoru svjedoči porodica Ostojić.

Patrijarh Gavrilo Dožić

Patrijarh srpski Gavrilo Dožić o zločinima koje su činile austrougarske trupe koje su se povlačile kroz Bosnu i Hercegovinu

14.06.2018

Gavrilo Dožić (1881-1950), episkop pećki (potonji Patrijarh srpski) piše o zločinima koje su činili austrougarske trupe koje su se povlačile kroz Bosnu i Hercegovinu nakon sramotnog poraza u Cerskoj bitci, kada su potučeni od strane herojske i skoro goloruke srpske vojske: „Nedavno sam se vratio iz Bosne i Hercegovine, kuda sam putovao sa drinskim odredom. Bio sam na nekoliko kilometara od Sarajeva. To što sam video nemoguće je opisati ljudskim jezikom. Naši dušmani u svojem divljaštvu, niskosti i surovim zverstvima prevazišli su Atilu i Alariha i sve užase istorije čovečanstva do 20. veka. Sve sveštenike, učitelje i sve viđenije Srbe u oblastima koje smo oslobodili oni su umorili pre našeg

(Foto: http://www.carsa.rs)

Izložbom u Brčkom Bošnjaci i Poljaci podmeću Rusiji zločin koji je počinio Gestapo (Video)

13.06.2018

Brčko – Ekspozicija prethodno bila u Sarajevu (13. aprila) i Potočarima (15. maja 2018.). Njome se tvrdi da je SSSR u toj šumi pobio 14.500 poljskih oficira i podoficira i još 7.000 civila Poljski ambasador u Sarajevu Andžej Kravčuk iskoristio je priliku da ustvrdi da je i Bosna i Hercegovina doživela u proteklom ratu genocid, pa da je zato izložba „zajednički krik s porukom – da se slične stvari ne dogode više nikad i nikome“ Ali, juna 2012. je Evropski sud za ljudska prava iz Strazbura okončao sudski proces „Janovec i drugi protiv Rusije“. Tužbu su podneli rođaci ubijenih Poljaka u Katinskoj šumi 2007. i 2009. godine. Tužitelji su bili

Pismo sa Kosova: Miličine suze

13.06.2018

Zatvoreni po selima, bez slobode i osnovnih prava, mi ne možemo ništa sami da uradimo, i nema nikoga da nam pruži ruku Kada sam pitala meštane Starog Gracka šta se ovog puta dogodilo na sportskom terenu – znam da su provokacije i šikaniranja svakodnevni – prvo što su mi rekli jeste da ih još uvek progoni vrisak i plač male Milice Matović. Njenog starijeg brata Petra su Albanci prvo udarili loptom, a potom prostački vređali njenu majku i sve ostale Srpkinje koje su izvele decu da se igraju. Njen brat je i maleni Andrej, beba od šest meseci, koji se gušio od suzavca. Starograđani pričaju da je u trenutku kada

Vladimir Lazarević

Lazarević: „Strela“ bila invazija na Srbiju

13.06.2018

Kamo sreće da sam izmislio kopnenu invaziju NATO snaga na Kosmetu 1999, jer onda ne bi bilo stradalih. O tome je pisao i njihov glavnokomandujući Vesli Klark u svojoj knjizi, pa, ako ne vjeruju meni, neka pročitaju te „svoje“ kojima vjeruju. Ovako general Vladimir Lazarević, nekadašlji komandant Prištinskog korpusa VJ, odgovara na navode nekih vojnih analitičara da je izmislio kopnenu invaziju NATO na Srbiju. Do potvrde mogu doći i preko vojnih izvještaja s terena. Više je od hiljadu dokumenata koja o tome govore, a ima i živih svjedoka. Ne pričam o udarima iz Rumunije, Mađarske ili BiH, gdje je NATO imao svoje snage, već o napadu iz Albanije, kazao je on. Lazarević navodi

“IGRA”: Ko ubije više Srba – osvaja Knin

13.06.2018

Uz mesta kojima je prolazila Hrvatska vojska, upisani su tenkovi, srpski vojnici, ali i hrvatski vojnici koji su prikazani kao veći, jači i opasniji od srpskih Josip Brnić patentirao je novu hrvatsku društvenu igru “Oluja 1995”  koja je slična igrici “Čoveče, ne ljuti se”, a pobednik je onaj ko pobije više Srba i prvi uđe u Knin. “Na ideju sam došao pre tri godine, slušajući što se sve negativno priča o Oluji. Nisam želeo da se zaboravi taj bitan događaj za Hrvatsku, objašnjava privrednik Josip Brnić (47) iz okoline Zagreba. “Oluja 1995” hrvatska je igrica  “Čoveče, ne ljuti se”, a cena od 14 kuna,  oko 220 dinara. Mogu da se

Zaigrajmo za Prebilovce

13.06.2018

Poziv sportistima, sportskim klubovima i društvima da podrže akciju pod sloganom „Zaigrajmo za Prebilovce“. Slogan je poziv svim sportistima da se uključe u projekat izgradnje prvog sportskog terena u Prebilovcima, mesta gde tuga i žalost ne biva, nego gde se vaskrsenje zbiva. „ Da unesemo loptu pod koš i pred gol tamo gde je još nema“ Izvor: Slobodna Hercegovina Vezane vijesti: Prebilovci: Izgradnja višenamjenskog sportskog terena Umesto cveta i sveće na kamenu prebilovačkom prilažem, za sada, reč VIDEO: Prebilovci u Hristovom naručju Mesto srpskog vaskrsa

Laž kao nož i metak

12.06.2018

Ideja nekih od revizionista da Hrvatska treba da preduhitri srpsku stranu i prva snimi film o Jasenovcu kako bi predočila “pravu istinu” nije nikakva prazna prijetnja. Piše: Nenad TADIĆ Brojni desničarski i konzervativni portali u Hrvatskoj nastavljaju ofanzivu na istorijsku istinu o koncentracionom logoru Jasenovac, uz stalne pokušaje da se žrtve svedu na minoran broj, a Jasenovac pokaže kao stratište “hrvatskih domoljuba”, koje su ubili partizani. Ni osude iz svijeta, iz srpske i jevrejske zajednice, ali ni sve češći izvještaji evropskih mediji o ustašizaciji Hrvatske nisu zaustavili svakodnevnu bjesomučnu kampanju za reviziju istorije i negaciju svih dosadašnjih relevantnih naučnih radova o ustaškoj Nezavisnoj Državi Hrvatskoj /NDH/. Komentari ovih /čitanih/ portala

Iz Hrvatske izbegao traktorom, bežao od bombi 1999, a sada igra na Svetskom prvenstvu

12.06.2018

Sidnej – Miloš Degenek ima poprilično nezavidnu priču iza sebe, ali sa srećnim krajem. Rođen u Hrvatskoj, zbog rata izbegao u Srbiju sa porodicom, na traktoru, a tamo ga dočekalo bombardovanje i sakrivanje po skloništima. Međutim, sada živi novi život, a naći će se na Svetskom prvenstvu u Rusiji, sa svojom zemljom Australijom.  “Nisam ovde rođen, nisam znao engleski kada sam došao. Da budem iskren, ovo mesto mi se činilo poprilično čudnim kada sam ga prvi put video. Ali… Australija je udomila moju porodicu i dala nam nadu kada ju nam je rat oduzeo. Dala nam je priliku da naporno radimo, kupimo kuću i izgradimo novi život. Pokazala mi je

Saborna crkva u Sarajevu prije Drugog svjetskog rata

Mitropolit dabrobosanski Nektarije (Krulj) o ustašama

11.06.2018

Hrabri mitropolit dabrobosanski, g. Nektarije Krulj, jedan je od velikodostojnika Srpske pravoslavne crkve koji su dali značajan doprinos u borbi za istinu o ustaškim zločinima. Na suđenju katoličkom svešteniku dr Dragu Dujmušiću (po kome je Rimokatolička crkva nazvala novootvoreni studentski dom u Sarajevu), mitropolit Nektarije Krulj dao je iskaz i time pokazao kako se ne libi da, umesto bilo koje ideologije, iznošenje istine zameni oportunim ciljevima. „Kad su ustaše provele svoj program, onda su pristupili teroru koji će kulturna historija slavenska napose žigosati kao nekršćansko, nečovječno i nekulturno djelo, kakvo povijest nije zabilježila na svojim stranicama ni kod najezde Vandala i drugih barbarskih naroda. Ova nekulturna djela grozno pojačava i

Kotor Varoš - pomen Foto: SRNA

Obilježeno 26 godina od formiranja Kotorvaroške brigade

11.06.2018

Služenjem parastosa i polaganjem vijenaca kod Spomen-obilježja poginulim borcima u Kotor Varošu danas je obilježeno 26 godina od formiranja Prve lake kotorvaroške pješadijske brigade, čijih je 109 pripadnika dalo život za odbranu Republike Srpske. Parastos za poginule borce služio je jerej Živko Ilić koji je istakao da je Prva laka kotorvaroška pješadijska brigada imala izuzetan značaj u sudbonosnim vremenima jer je zaštitila Srbe na ovom području i pomogla odbrani Republike Srpske. Predsjednik opštinske Boračke organizacije Gosto Trivunović istakao je da su 363 pripadnika Kotorvaroške brigade teže ili lakše ranjena u odbrambeno-otadžbinskom ratu. “Da nije bilo njih danas ne bismo živjeli u slobodi koju imamo. Uvijek smo kao prioritet stavljali borbu

Baba, koliko je Stanića ubijeno u ratu?

11.06.2018

Dobro se sećam da je moja baba rekla da je mnogo Stanića stradalo od ustaša, više od 20-30 ljudi. Ja sam uvek smatrao te brojke verovatno preteranim… bože koliko sam bio naivan. Sedoh pre neki dan malo da pogledam nešto iz istorije i naletim na sajt Muzeja genocida i tu pronađem javno dostupne popise ljudi stradalih u II svetskom ratu po republikama. Setim se kako je baba pričala da je u ratu pobijeno mnogo Stanića, pa pomislim kako bi bilo dobro da udarim jedan search i vidim koliko je taj broj tačan. Skinem .pdf fajlove za Bosnu i Hrvatsku kod sebe na komp. Iznenadim se koliko su veliki ti fajlovi (33 i

Završena obnova spomenika u Veljunu

11.06.2018

Završena je obnova veljunskog spomenika. U obnovi je značajnom financijskom pomoći sudjelovalo i Srpsko narodno vijeće. Spomenik je više puta devastiran, ukradene su ploče sa imenima žrtava koje su kasnije prodane kao sekundarna sirovina. Daljnja devastacija je zaustavljena, a počinioci su pronađeni. No, netragom je nestalo prvih 16 ukradenih ploča s imenima 109 ubijenih žrtava. Zahvaljujući pomoći pokojnog karlovačkog istoričara dr. Đure Zatezala, ipak se došlo do imena stradalih civila tako da ih se sada opet na spomeniku nalazi njih 525. Autor: M.C. Izvor: PORTAL NOVOSTI Vezane vijesti: Sa Svetim Vukašinom u Veljunu na Kordunu | Jadovno 1941. Zaboravljeni pravednici sa Korduna Sveta Petka i Srbi u Plamenu Gdje leže kosti kolarićkih mučenika

Vasa Čubrilović

Pripadnik “Mlade Bosne” i akademik

11.06.2018

Na današnji dan 1990. godine, umro je srpski akademik i član “Mlade Bosne” Vasa Čubrilović, jedan od učesnika atentata na austrougarskog prestolonasljednika Franca Ferdinanda 1914. godine u Sarajevu. Osnovnu školu i gimnaziju pohađao je u Sarajevu. Za vrijeme gimnazijskih dana upoznao se sa Danilom Ilićem, kojeg su mnogi smatrali “mozgom” organizacije “Mlada Bosna”. Nakon atentata na Ferdinada, zbog maloljetnosti, sud ga je poštedio smrtne kazne i osudio na 16 godina teške tamnice, koju je izdržavao u Sarajevu. Poslije raspada Austrougarske monarhije, krajem 1918. godine, oslobođen je i odlazi u Srbiju. Diplomirao je, a kasnije i doktorirao istoriju na Beogradskom univerzitetu. Do početka Drugog svjetskog rata radio je kao profesor na

Dve trećine Srba tuguje zbog Kosova

11.06.2018

Zamrznut konflikt najbolje je rešenje za 63 odsto građana, a više od polovine je za upotrebu vojne sile radi zaštite naroda na KiM, pokazuje anketa agencije „Faktor plus” Da bi zamrznuti konflikt bio trenutno najbolji razvoj događaja na Kosovu i Metohiji misli čak 63 procenta građana, pokazuje istraživanje agencije „Faktor plus”. Petina građana, tačnije 21 odsto, smatra da bi najbolje rešenje u ovom trenutku bio dogovor kojim će i Srbi i Albanci nešto dobiti, odnosno izgubiti, dok devet odsto njih ocenjuje da treba postići dogovor između Beograda i Prištine po svaku cenu. Njih sedam odsto nema stav o ovom pitanju, koje se, naglašava direktor agencije Vladimir Pejić, ne tiče krajnjeg

Herojski govor kapetana koji ledi krv u žilama: „Ljudi, mi noćas ima da izginemo“

10.06.2018

Priča koja će učiniti da se osetite ponosnim što ste Srbin. Kapetan Cvijović i njegova tri voda trebalo je da budu žrtvovani da bi se svi ostali mogli izvući, ali oni su ipak savladali brojniju bugarsku vojsku, stoga je jednu prelepu priču tim povodom napisao i postavio na svoj Fejsbuk profil novinar Darko Nikolić, a mi je prenosimo u celosti. Lepši govor od majora Gavrilovića ili “Ljudi, mi noćas ima da izginemo” „Ovu sto godina staru priču nećete naći u mom romanu o Gvozdenom puku. Ne može u njega sve da stane. Ali, sto godina otkako se desila, eto je. Da podseti na nešto važno. Ovo je priča o onima

Foto: Dokumentacija "Novosti" i foto-arhiv "Borba"

Evropa nije htela Jugoslaviju!

10.06.2018

Sve kontroverze povodom stvaranja Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Niška deklaracija naišla na loš prijem kod sila Na kraju godine koja je pred nama navršiće se tačno sto leta od formiranja države koja je sedam decenija funkcionisala, s malim prekidom u toku Drugog svetskog rata, najpre kao Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca, a potom kao Jugoslavija. Njen nastanak, u zavisnosti od političkih, ideoloških, nacionalističkih, monarhističkih i inih okolnosti, bio je raznoliko tumačen i objašnjavan. Pogotovo nakon raspada zemlje i raznoraznih nacionalističkih euforičnih doterivanja političke prošlosti. Provejavaju razne opcije i objašnjenja, ali jedna od onih nastala u glavama čelnika Kominterne i Komunističke partije Jugoslavije, da je to, zapravo, bila okupacija Hrvatske,

Obilježeno 26 godina od formiranja Kneževske brigade

10.06.2018

Polaganjem vijenaca i cvijeća u Spomen-sobi Lake kneževske brigade Vojske Republike Srpske /VRS/, danas je u Kneževu obilježeno 26 godina od formiranja ove jedinice, koja je tokom rata imala 19 poginulih i veći broj ranjenih boraca. Vijence i cvijeće su tim povodom položili načelnik Kneževa Goran Borojević, prvi komandant brigade Marinko Ćelić, njeni pripadnici, predstavnici lokalne Boračke organizacije, porodice palih boraca ove brigade i drugih jedinica. U Crkvi Rođenja Presvete Bogorodice u Kneževu ranije je služen parastos za sve poginule borce ove brigade i Kneževa. Predsjednik Boračke organizacije Kneževa Ranko Vučić rekao je Srni da je ova brigada osnovana 10. juna 1992. godine u sastavu Prvog krajiškog korpusa VRS, te

U prisustvu više stotina poštovalaca Narodno-oslobodilačke borbe i danas je u Dolini heroja na Tjentištu, polaganjem vijenaca i kulturno-umjetničkim programom, obilježeno 75 godina od Bitke na Sutjesci.

Obilježeno 75 godina od herojske epopeje na Sutjesci

10.06.2018

U prisustvu više stotina poštovalaca Narodno-oslobodilačke borbe, danas je u Dolini heroja na Tjentištu, polaganjem vijenaca i kulturno-umjetničkim programom, obilježeno 75 godina od Bitke na Sutjesci. Sa svečanosti, koju je organizovao Odbor Vlade Republike Srpske za njegovanje tradicija oslobodilačkih ratova, poručeno je da je Bitka na Sutjesci simbol borbe za slobodu jugoslovenkih naroda i nesalomivog duha partizanskih boraca, koji su uz ogromne gubitke uspjeli da se odupru šest puta brojnijem neprijatelju, što je kasnije imalo velikog uticaja na konačan slom fašizma. Predsjednik Odbora i ministar rada i boračko invalidske zaštite Republike Srpske Milenko Savanović naveo je da borbu partizana protiv fašizma ne treba poistovjećivati sa slabostima bivše države. “Ovdje je

Obilježeno 26 godina od osnivanja Druge oklopne brigade VRS

10.06.2018

Polaganjem vijenaca i cvijeća na spomenik generalu Vojske Republike Srpske /VRS/ Slavku Lisici danas je u Banjaluci obilježeno 26 godina od osnivanja Druge oklopne brigade Vojske Republike Srpske /VRS/, koja je dala veliki doprinos u odbrani i stvaranju Srpske. Vijence i cvijeće su na spomenik Lisici na banjalučkom groblju Sveti Pantelija položili ratni komandant Druge oklopne brigade VRS Miko Škorić, kao i generali Mirko Tepšić i Stamenko Novaković. Počast prvom komandantu Druge oklopne brigade Slavku Lisici odali su i njegovi ratni saborci, prijatelji i članovi porodice. Za sve poginule i umrle pripadnike Druge oklopne brigade VRS ranije je u Spomen-sobi ove jedinice u banjalučkom univerzitetskom kampusu služen parastos. Ratni komandant

Obilježeno 26 godina od osnivanja Gradiške i Srbobranske brigadeFoto: SRNA

Obilježeno 26 godina od osnivanja Gradiške i Srbobranske brigade

10.06.2018

Služenjem parastosa i polaganjem vijenaca kod Centralnog spomen-obilježja u Gradišci je danas obilježeno 26 godina od osnivanja Prve gradiške lake pješadijske brigade i 19. srbobranske pješadijske brigade. Kod Centralnog spomen-obilježja danas su osveštane i spomen-ploče na kojima su ispisana imena 611 poginulih boraca. Načelnik opštine Gradiška Zoran Adžić rekao je da je postavljanjem ploča sa imenima poginulih boraca otadžbinskog centralni spomenik u Gradišci dobio izgled kakav zaslužuju borci koji su ugradili živote u temelje Republike Srpske. On je naglasio da 611 poginulih boraca ne smiju biti zaboravljeni, da se treba posvetiti pažnja njihovim porodicama i obezbjediti posao njihovoj djeci. Ratni komandant Prve gradiške lake pješadijske brigade general Boško Gvozden podsjetio

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

PRETRAGA

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

PRETRAGA

“Sjećam se dobro i nikad neću zaboraviti 14. maj 1942.”

Iz knjige Svjedočanstva genocida u NDH 1941-1945. Đure Zatezala

Prijavite se
na naš bilten

Jadovno-logo-bijeli 1

Udruženje

Kompleks Jadovno

POMOZITE NAŠ RAD DONACIJOM

Zapratite nas na društvenim mrežama:

Pratite našu analitiku: