arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Obeležen Dan sećanja na Jadovno

Udruženje “Jadovno 1941” iz Banjaluke obeležilo je trinaestu godinu zaredom Dan sećanja na to stratište. U kompleksu logora smrti Gospić–Jadovno–Pag na teritoriji Nezavisne Države Hrvatske, samo tokom 1941. godine ubijeno je 40.000 Srba, Jevreja i Roma. Pomen nevinim žrtvama služili su sveštenici Srpske pravoslavne crkve. Autor: Milenko Marković Skrivena u velebitskoj šumi, nalazi se zloglasna Šaranova jama, jedno od mesta gde su ustaše već u prva četiri meseca od proglašenja Nezavisne Države Hrvatske na najsuroviji način ubile hiljade Srba. Obeležen Dan sećanja na Jadovno Obeležavanju tog zločina prisustvovalo je oko dve stotine građana, od kojih su mnogi rođaci ili potomci žrtava. Otac Varnava Damjanović iz manastira Treskavica, koji je služio

Dušan J. Bastašić: Zar je činjenica da se mnoga stratišta Srba danas nalaze van granica Srbije i Srpske, dovoljna za zaborav?

U subotu 02. jula 2022. na Velebitu i Ličkom polju, trinaestu godinu za redom, u organizaciji UG Jadovno 1941. iz Banje Luke, obilježen je Dan sjećanja na Jadovno 1941. Nakon parastosa i intoniranja himni “Bože pravde” i “Moja Republika”, okupljenima se obratio predsjednik udruženja Jadovno 1941. Pomoz` Bog braćo i sestre, Časni Oci, gospodine bivši Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda srpskog naroda, poštovani gosti, dragi Jadovničani. Danas smo se sabrali kod Šaranove jame, mjesta gdje su naši članovi porodica, sunarodnjaci, pravoslavni Srbi, mučeničkom smrću okončali svoj ovozemaljski život i svojim stradanjem zaslužili Carstvo nebesko. Naši sveti novomučenici Jadovnički. U krilu Gospodnjem, mole se za naše spasenje, za nas

Pođimo na Jadovno 02. jula 2022. jer nismo zaboravili

Sa blagoslovom Njegovog Preosveštenstva, Episkopa gornjokarlovačkog g. Gerasima, povodom osamdeset i prve godišnjice od početka Pokolja, biće obilježen „Dan sjećanja na Jadovno 1941 – 2022.“ Bez obzira što se ovo stratište danas nalazi van granica Srbije i Srpske, smatramo našom dužnošću da njegujemo kulturu sjećanja na naše stradalnike, bez obzira gdje su postradali. U subotu 02. jula 2022, nad Šaranovom jamom na Velebitu, sa početkom u 11 časova, biće služen parastos za ne manje od 38.010 pravoslavnih Srba, pobijenih u kompleksu logora smrti NDH, Gospić – Jadovno – Pag. Nakon parastosa, uputićemo se u pravcu Gračaca, prema crkvi Sv. Petra i Pavla u mjestu Štikada. ( Zločin u ličkom selu

Srpsko narodno vijeće sa hrvatskim veteranima kod Šaranove jame na Velebitu

Domovina ne puca, ne ubija i ne protjeruje svoju djecu, ne diže im u vazduh i pali kuće, ne siječe rafalima njihove izbjegličke kolone i ne raketira ih. Nedavno, 24. juna ove godine u organizaciji Srpskog narodnog vijeća iz Zagreba, obilježen je Dan sjećanja na Jadovno 1941. Niko od govornika u komemorativnom dijelu okupljanja a ni kasnije u publikovanim reportažama nije pomenuo da je taj Dan sjećanja i taj datum ustanovilo udruženje Jadovno 1941. iz Banje Luke još 2010. godine. Mnogo toga što se moglo čuti i vidjeti tom prilikom kod Šaranove jame, zaslužuje komentar. Ipak, to ćemo ostaviti za drugu priliku jer u subotu 02. jula naše udruženje trinaestu

Dan sećanja na Jadovno – RTS – RADIO BEOGRAD 1

U petak 24. juna, navršila se 81 godina od uspostavljanja gospićke grupe logora Gospić – Jadovno – Pag u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj. U taj kompleks su, tokom 4 meseca postojanja logora, dovođeni, a potom i ubijani Srbi i Jevreji sa čitave teritorije NDH-a. U velebitskim jamama, ali i na kamenitim obalama Paga ustaše su za samo 132 dana, od 11.aprila do 21.avgusta 1941. ubile više od 40 hiljada muškaraca, žena i dece. Od toga 38 hiljada Srba! Njih 2000 koji su preživeli do trenutka zatvaranja logora, transportovani su u novootvoreni logor Jasenovac. O predstojećoj jadovničkoj ekspediciji koja će krenuti put Gospića i Gračaca na obeležavanje Dana sećanja na Jadovno 1941.

ZBOG PJESME U ZATVOR? Na pet mjeseci osuđeni Risto Lečić i Slavko Aleksić

Apelaciono vijeće je u nepravosnažnoj presudi, koju je danas izrekla sutkinja Azra Miletić, utvrdilo da su Sladojević, Aleksić i Lečić svojim aktivnostima na skupu “ravnogoraca” u Višegradu veličali četnički pokret i Dražu Mihailovića, te pjevajući pjesme koje u svom tekstu pozivaju na prijetnju i nasilje, počinili krivično djelo “izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti”. Suđenje im je počelo u julu 2021, a prvostepenom presudom iz decembra prošle godine Sud Bosne i Hercegovine oslobodio ih je optužbe da su se okupili u jutarnjim satima 10. marta 2019. godine na Trgu palih boraca u Višegradu, u organizaciji višegradskog opštinskog odbora “Ravnogorskog pokreta”, na kojem je bilo pripadnika pokreta iz

Milenko Jahura: Svjesni da će biti ubijeni, mnogi Prebilovčani su se predali ustašama, nakon saznanja da su im svi članovi porodica ubijeni u jami

„Morin otok je mesto strašnog zločina koje se sada, zbog izmena toka Bregave nalazi u koritu reke u ataru Tasovčića, iznad Starog, kamenog mosta, pored asfaltnog puta za Prebilovce. Od magistrale je udaljeno oko 300, a od centra Prebilovaca oko 2900 metara. U noći 14/15 avgusta ovde je ubijeno oko 50 Prebilovčana oba pola i svih uzrasta. Zaklani su noževima i glave su su im otsečene i zakopane na licu mesta, odvojeno od tela. Ove žrtve su od ustaša pohvatane i zatvorene u seoskoj školi posle pokolja na Šurmanačkoj jami i na drugim mestima. Mnogi su se predali na lažni poziv o amnestiji, utučeni saznanjem da su im svi članovi

Sjećanje na ubijene na Miljevačkom platou

U Crkvi Svetog Marka u Beogradu služen je parastos za 40 Srba koje su pripadnici hrvatske vojske i policije ubili 21. juna 1992. godine na Miljevačkom platou kod Drniša. Nakon pomena ubijenima na Miljevačkom platou, položeni su vijenci i cvijeće u Tašmajdanskom parku na spomenik Srbima poginulim u ratovima devedesetih godina. Iz Udruženja porodica nestalih i poginulih lica “Suza” podsjetili su da se prije 30 godina na području Miljevačkog platoa desio monstruozan zločin nad pripadnicima srpske teritorijalne odbrane u prisustvu Unprofora. Prema podacima Dokumentaciono-informacionog centra Veritas, na Miljevačkom platou likvidirano je 40 srpskih teritorijalaca, a većina ih je masakrirana. Predsjednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta je istakao da u Hrvatskoj

Liturgija i parastos u Kamničkoj Bistrica (Slovenija) borcima JVuO, i narodu iz zbjega iz Crne Gore, Boke, Hercegovine i Istočne Bosne, postradalim posle kraja rata 1945.

I ove godine smo se sjetili žrtava, koje su pola vijeka nasilno bile brisane iz pamćenja našeg naroda (tek poslije raspada SFRJ, 1994. godine, počelo se prvi put sa obilježavanjem stratišta u Kamničkoj Bistrici). Vječnaja pamjat! I ove godine je u Kamničkoj Bistrici, blizu gradića Kamnika, u okolini Ljubljane, na desetak kilometara od austrijske granice, održana liturgija sa parastosom borcima Jugoslovenske bojske u otadžbini (JVuO) i narodu iz zbjega sa područja Crne Gore, Boke, Hercegovine i Istočne Bosne, postradalim na području Slovenije posle kraja Drugog svjetskog rata, maja i juna 1945. Liturgiju je služio o. Aleksandar Obradović, arhijerejski zamjenik za Sloveniju Mitropolije zagrebačko-ljubljanske. Na žalost, osim uobičajenih listića – letaka,

Posle predavanja o Holokaustu u zaječarskoj Muzičkoj školi ostala tišina

U organizaciji Srpsko-jevrejskog pevačkog društva, Muzičke škole u Zaječaru i Gimnazije Zaječar u Muzičkoj školi „Stevan Mokranjac“ minulog vikenda održan je čas na temu „Da se ne zaboravi, Holokaust, da se nikad ne ponovi“. Ovoj temi učesnici su pristupili iz ugla istoričara, socijalnog psihologa i osobe koja je holokaust preživela. Predavanje i svedočenje pratile su muzičke ilustracije. Na početku predavanja predstavljeno je poreklo Jevreja, njihov jezik, način života, muzika koja je izvršila uticaj na različite muzičke žanrove širom sveta. Dr Sanja Petrović Todosijević, naučna saradnica Instituta za noviju istoriju Srbije, svoje izlaganje je započela predstavljanjem života Jevreja u periodu kada su živeli u miru i lojalnosti u evropskim državama. “Oni

Bekstvo iz kolone za Jasenovac kozaračkog dečaka Vasilija Karana

Vasilije Karan čekao je više od 20 godina da napiše roman o stradanju naroda Kozare u ustaškoj NDH. Posle prve, napisao je još 40 knjiga i danas tvrdi da nije sve rekao o patnjama, bolu i zločinu počinjenom u Jasenovcu. Sve je počelo njegovim bekstvom iz kolone za Jasenovac, u kome se našla cela njegova porodica. Vasilije je i danas sa 88 godina posvećen svom narodu i zavičaju – Potkozarju. Sreli smo se u Banjaluci i zabeležili njegova strašna sećanja na rat, ali i pouke o praštanju i zajedništvu. Poslušajte snimak intervjua: Urednik i voditelj Ana Tomašević. Izvor: RTS Vezane vesti: DUBOKE RANE UVIJEK BOLE – Piše Vasilije KARAN Vasilije

Dr Đuro Zatezalo: Pokolj u Lici na području Donjeg Lapca i Srba

Đuro Zatezalo: „Radio sam svoj seljački i kovački posao” – SVJEDOČANSTVA GENOCIDA U NDH 1941. – 1945. II dopunjeno izdanje SVJEDOČANSTVA GORSKI KOTAR I LIKA DONjI LAPAC I SRB Savka Vlatković Stojanović, Donji Lapac  „Radije u smrt! Nećemo se pokrštavati!” Savka Vlatković-Stojanović svedoči o stradanju svoga oca Jandrije Vlatkovića: „Prije rata mi smo živjeli u Donjem Lapcu. Moj otac Jandrija bio je trgovac. Tu smo dočekali i uspostavljanje Nezavisne države Hrvatske 1941. godine. Čim su ustaše preuzele vlast u Lapcu, odmah su nam oduzele trgovinu i sve što smo imali. Sve su odnijeli i opljačkali, a ono što je ostalo uništili su. Čak su i slike sjekli bajonetima. Meni je

Svirepa mučenja Srba u Hrasnici bez adekvatne kazne i nakon 30 godina (VIDEO)

Nakon što je beogradsko pravosuđe potvrdilo desetogodišnju zatvorsku kaznu Huseinu Mujanoviću, upravniku jednog od najmanje pet logora za Srbe u sarajevskom naselju Hrasnica, sarajevsko pravosuđe privodi kraju tužbeni proces protiv Senada Gadže, Zaima Laličića i Sulje Hebiba, pripadnika tzv. Armije BiH. I oni su, prema svjedočenjima, baš kao i Mujanović učestvovali u zatvaranju, premlaćivanju, sakaćenju i ubistvima hrasničkih Srba i torturama nad Srpkinjama. Čak i srpskom djecom. A hrasničkih “mujanovića”, “laličića”, “gadža” i “hebiba”, još mnogo uživa u slobodi! Počelo je mnogo prije krvavog aprila. Još dok su se u mir i suživot javno zaklinjali, a Jugoslovenska narodna armija bila jedina legitimna vojna sila! Pod budnim okom tvorca Islamske deklaracije

Jovan Mirić: Kratak razgovor krvnika i preživele iz jame Ravni Dolac

Kada se spoji zla pošast i sila nad kojom se nema moć, onda narod ima više razloga da govori kao preživeli iz jame Ravni Dolac, misleći možda na tadašnju državu Hrvata, možda na hrvatstvo, ili na ustaštvo. Na Ognjenu Mariju, 30. jula 1941. godine, Hrvati iz komšiluka isterali su iz kuća 218 žena i dece iz Gornjih i Donjih Rujana kod Livna i žive pobacali u jamu Ravni Dolac, u planini Dinari. Muškarce starije od 16 godina odveli su i pobili dan-dva ranije. Od ovih 218 žena i dece preživelo je četrnaestoro, trinaest ženskih i jedan muški. Izvađeni su posle 45 dana provedenih u jami, moreni ranama, kamenjem i bombama,

Radomir N. Saičić: Otvoreni dopis Izvršnom odboru SANU

Svoj „doprinos“ reviziji jasenovačkog pitanja daje i Srpska Pravoslavna Crkva, čiji episkop Jovan Ćulibrk izjavljuje da je tvrdnja o 700.000 ubijenih Srba nemoralna, dovodeći pri tom u pitanje i zvaničan srpski stav o Alojziju Stepincu! Poštovane kolege, Jasenovac, koji je vrhunac i tragični simbol stradanja srpskog naroda, Jevreja i Roma, nije na adekvatan način predstavljen ni domaćoj, ni međunarodnoj javnosti. Po stepenu surovosti, demonske mržnje prema zatvorenicima, sadističkom uživanju u nepodnošljivim patnjama nevinih žrtava, uključujući žene i decu, Jasenovac prevazilazi druge logore uništenja predstavlja kulminaciju zla u svekolikoj ljudskoj istoriji. U bivšoj Jugoslaviji, represivan odnos prema istraživanjima i javnom iznošenju istine o ovom logoru smrti bio je posledica delovanja Brozovog

NAJNOVIJE VIJESTI

ZVIJEZDA I KRST U IVANOVIĆ JARKU

Kad se vukovi ostrve na stado stradaju ovce s kraja. Nikad one uz pastira ili sredine. Piše Željko Kresojević Hije me bilo u Ivanović jarku skoro pa četrdeset godina. Ljeto

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.