arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Bastašić: Broj žrtava Jasenovca je potpuno jasan, tu nema spora

VELIČINA ZLOČINA U JASENOVCU JE PRIKRIVENA A ISTINA JE UBIJENA VEĆ 1945. U Zagrebu se održava zasedanje IHRA. Hrvatska je na skupu Međunarodne alijanse za sećanje na Holokaust, u Zagrebu, kojoj prisustvuje 120 državnih zvaničnika i stručnjaka iz 35 država, predstavila inovacije koje planira u okviru jasenovačkog Spomen-kompleksa. Osim stručnjaka iz Muzeja žrtava genocida, srpsku delegaciju čine i predstavnici naših ministarstava spoljnih poslova i prosvete, kao i SPC. Ostale delegacije stručnjaka takođe su predvođene državnim zvaničnicima svojih zemalja, a dolaze mahom iz Evrope, ali i SAD, Izraela, Australije, Kanade, Argentine. Koncentracioni logori u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj zauzimali su naročito mesto u nizu mnogih sredstava i načina sprovođenja genocida nad srpskim

Radomir Bulatović: UTVRĐIVANjE PRIBLIŽNOG BROJA STRADALIH LICA U JASENOVAČKOM LOGORU

Kao najpotpuniji istorijski izvor za proučavanje tvornice smrti u Jasenovcu pokazalo se antropološko istraživanje. Ono kombinovano sa iskazima grobara, krpara, preživjelih logoraša i izvršilaca zločina omogućava da se utvrdi ne samo približan broj žrtava zakopanih u jasenovačkoj tvornici smrti, nego i više od toga. Iz knjige: Radomir Bulatović, Koncentracioni logor Jasenovac s posebnim osvrtom na Donju Gradinu, Svjetlost Sarajevo, 1990. godine. Uvodno slovo autora: U Zavodu za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa Bosne i Hercegovine počeo sam 1970. godine prikupljati građu o Donjoj Gradini. To je likvidacioni centar logora u Jasenovcu, koji se nalazi na bosanskoj strani. Pisanih izvora nije bilo dovoljno. Očekivana su antropološka istraživanja 1976, što je nastavak

Dejan Ristić: Beograd mnogo odgovornije od Banjaluke pristupa zaštiti srpskih nacionalnih interesa (VIDEO)

Banjaluka nema dovoljno snažan motiv za saglasje sa Beogradom. Piše: Dušan J. Bastašić U nedavnom gostovanju Dejana Ristića, direktora Muzeja žrtava genocida iz Beograda na BN TV, voditelj je postavio pitanje, ima li dovoljno mudrosti, znanja, strpljenja u glavama srpskih predstavnika u Bosni i Hercegovini. Ristić je iznio svoj, kako je naglasio, snažan utisak da u pojedinim situacijama kada su pojedine teme u pitanju, Beograd pokazuje potrebnu mudrost, strpljenje, državništvo i da u tom smislu mnogo odgovornije pristupa zaštiti srpskih nacionalnih interesa na čitavom srpskom etničkom prostoru. Imajući u vidu nedavno izraženu, snažnu podršku Predsjednice Vlade čitavom timu Muzeja žrtava genocida i odluci vladajuće partije da se Dejan Ristić postavi

Djuro_Zatezalo.jpg

Dr Đuro Zatezalo: BOTTOMLESS PITS – PLACES OF MASS EXECUTION IN THE COMPLEX OF JADOVNO USTASHA CAMPS

Presentation at the Fourth international conference on Jasenovac, held in Banja Luka in 2014. SRPSKI Jadovno camp and multiple bottomless pits are the places witnessing the biggest crime against humanity and international law, the law against newborn babies, grandparents, mothers, fathers, brothers and sisters, whose screams of horror resounded helplessly from bottomless pits of Velebit (t/n: the largest though not the highest mountain range in Croatia) and in places of mass execution on Pag (t/n: a Croatian island in the northern Adriatic Sea). The Ustasha camp in Velebit – Jadovno is a symbolic place, a place of death, horror, fright, screams and painful memories. This was one of the first

Bojan Vegara: JEDAN SKORO PA MIRAN DAN

Čitav dan nije pucalo, te smo se poslije ručka svi skupili u trpezariji za stolom. Brat i ja smo sjedili popola na tabureu, đed, baba, ujna i rođak Novica sjedili su za trpezariskim stolom, dok je mama kuvala kafu. Ujna i rođak preletili do nas i donjeli napunjene baterije za radio. Ustao sam da skinem vojnički džemper, jer bilo je baš vruće i rekao mami: -Smanji malo tu vatru. Moraću otvorit ova vrata od dnevnog, nek se malo rashladi. Majka klimnu glavom i prođara onu vatru. Ujna je pričala o nekoj ženi što sinu nije dala vreću brašna, te se nastavilo pričati o odnosu roditelja prema djeci. Đed samo otpuhnu

Jovan Ćulibrk: Ne, nije istina da je u Jasenovcu ubijeno 700.000 ljudi (VIDEO)

Vladika je dodao da su najnovije procjene i dalje divlje i da se kreću između sto i nešto hiljada do dvesta pedeset hiljada Na Drugoj međunarodnoj naučnoj konferenciji o medicini u Holokaustu i poslije, (WGC- Western Galilee College The Second International Scholars Workshop on Medicine in the Holocaust and Beyond) održanoj od 7-11. maja 2017. godine u Galileji, Izrael, Episkop slavonski Jovan Ćulibrk, predsjednik Odbora za Jasenovac SPC, izlagao je na temu: „Jevrejski medicinski radnici: Od učesnika u jugoslovenskom otporu do istoriografa holokausta“. Pored ostalog, episkop Jovan je rekao i slijedeće: „Ozloglašeno mjesto u Jugoslaviji tokom rata je koncentracioni logor Jasenovac. Neposredno poslije rata prve procjene su bile da je

Dr Dušan J. Bastašić fotografija: Frontal.SRB/DHS

Šta mogu a šta neće moći naučiti srpski učenici u Hrvatskoj iz karte koju im servira Srpsko narodno vijeće

Zašto je srpskim učenicima u Hrvatskoj kao dodatni materijal za upotrebu u nastavi na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu, od strane Srpskog narodnog vijeća ponuđena ova i ovakva karta, jasnije može biti samo onima koji pažljivije prate srpsko – hrvatske odnose u susjednoj nam državi i već više od četvrt vijeka dug period vladavine Milorada Pupovca i njemu bliskih saradnika tamošnjom, brojčano sve skromnijom srpskom nacionalnom manjinom. Piše: Dušan Bastašić Srpsko narodno vijeće iz Hrvatske, izradilo je istorijsku kartu “Izabrana mjesta sjećanja i kulture Srba u Hrvatskoj”, na kojoj se, po izboru Čedomira Višnjića nalazi 110 odabranih mjesta i spomenika, kao i ličnosti i događaja koji su obilježili istoriju i

SPC: Sudska presuda u Hrvatskoj nepravična, pravoslavna crkva pretrpela štetu i nepravdu

Srpska pravoslavna crkva je posle višegodišnjeg suđenja izgubila parnicu u Hrvatskoj, pretrpevši dvostruku štetu i nepravdu. Naime, šteta počinjena na rezidenciji mitropolita zagrebačkih, koja je tokom ratnih zbivanja devedesetih godina prošlog veka srušena minama, nije nadoknađena, a presuđeno je i da crkva državi Hrvatskoj mora da nadoknadi sudske troškove u iznosu od 100.000 evra, navode iz Srpske pravoslavne crkve. Pojedini mediji u Srbiji su objavili da je Trgovački sud u Zagrebu za 19. decembar zakazao ročište na kojem će se odlučivati o predlogu otvaranja stečaja nad SPC u Hrvatskoj, Mitropolijom zagrebačko-ljubljanskom, a vladika Kirilo (Bojović), administrator mitropolije, treba da dostavi popis imovine i obaveza eparhije. Povodom te parnice u SPC

Radivoje Kerović: ZAŠTO SAMO ĆIRILICA?

Ćirilično pismo svjedočanstvo je i potvrda istorijskog kontinuiteta i postojanja našeg naroda, oblik ispoljavanja njegovog misaonog, duhovnog i samosvjesnog bića. Ćirilica je matično i prvobitno, izvorno srpsko pismo, velike, iako još nedovoljno ispitane starosti, za koje su vezana najplemenitija osjećanja srpskog čovjeka i naroda duž cijele njegove povijesne egzistencije. Utoliko ona predstavlja bitni i prepoznatljivi simbol srpskog nacionalnog identiteta i samosvijesti, nacionalnog ponosa, dostojanstva i ljudskog integriteta. Ćirilica je blagosloveno i osvećeno pismo, kroz crkvenu upotrebu u liturgičkom životu i praksi Srpske pravoslavne crkve i njome su ispisane bogoslužbene knjige i najveći dio srpske književnosti. Ćirilica je ugrađena u naš sistem iskustva, razmišljanja i doživljavanja svijeta i ljudskog bitisanja, te

Vladimir Kolarić: „IMENA NAŠA ZAPAMTIĆE GOSPOD“ – POEZIJA JELENE KOVAČEVIĆ

Postoje tako veliki užasi za koje ne želimo ni da znamo i kojih ne želimo da se sećamo jer otkrivaju nešto užasno o čoveku. Razumljivo je da i svedoci užasa i njihovi naslednici žele užas da zaborave pa čak i negiraju, a ako je zaborav i negiranje usklađeno sa određenim ideološkim projektom koji ga opravdava, sve postaje mnogo lakše. Posebno kada taj ideološki projekat potomcima želi da ukine svest da su uopšte potomci, a ako i jesu oni su to samo po krvnom, biološkom srodstvu, koje je valjda manje važno od vere u neku apstraktnu ideju koja nam obećava svetliju budućnost. Uverio sam se u nekoliko navrata kako su potomci

Bojan Vegara: MUJICA I BROVING

Otac mu je poginuo na Crvenim stjenama. Nije ga Mujica ni upamtio i sve što mu majka ima je on, mali Mujica. A i njega je dobila u poznim godinama i čuva ga kao oči u glavi. U ljeto te 1994. bilo neko duže primirje. Sigurno dva mjeseca nije bilo neke žestoke pucnjave. A narod se potpuno opustio i zaboravio na rat. Niko nije pazio gdje se kreće i gdje boravi. Mi smo te periode maksimalno koristili i masa nas bi se iskupila u parku. Šutali bi lopte, razmjenjivali bi video kasete, muvali curice. Žene su sjedile ispred zgrada. Mala djeca su trčkarala. Dan ko i svaki drugi, u zadnja

Drago Pilsel: Put do Argentine i sreće omogućio mi je moj drug, zapravo moj brat Porfirije, patrijarh srpski

Ja, unuk jednog ustaše i jednog gestapovca, sin jednog od Pavelićevih ”momaka” u Buenos Airesu, jer odbacih ustaštvo i prigrlih antifašizam, u Argentini, malo kao vodič, malo kao prevoditelj, malo kao neformalni savjetnik Srbina na čelu SPC. Izvor: Autograf.hr/Snimak ekrana Misli o mom bratu Porfiriju iz Patagonije, mjesto spokojstva Kao što sam najavio prošli tjedan, pišući iz Resistencije, pokrajina Chaco, gdje sam stigao u pratnji patrijarha Porfirija koji je u Argentini boravio u pastoralnoj posjeti od 2. do 10. studenoga (malo kasnije o tomu), ovu kolumnu pišem iz Patagonije, toponim mojeg djetinjstva i rane mladosti, gdje mi žive sestra, njeno peto dijete, sestrična i njena obitelj (koje sada obilazim), iz

Sve što sam radila – radila sam za moju Srbiju

Sretna sam što su deca poslušala moje savete, odnosno savete još mog pokojnog oca koji leži tamo na dnu neke jame u Jadovnu jer je stradao kao žrtva ustaškog genocida. Jedan od poslednjih intervjua prof. dr Smilja Avramov dala je Geopolitici, povodom svog 100 rođendana. U tom intervjuu, pored tema ustaškog genocida nad Srbima, Trilateralne komisije,  i drugih, profesor Avramov je govorila i o manje poznatim događajima i pojedinostima iz svog privatnog života; o tome kako je kao dobrovoljna bolničarka lečila ranjene vojnike Vojske Kraljevine Jugoslavije u aprilskom ratu 1941. godine, o svom ocu koga su ustaše ubile a koji je bio osnivač Srpske banke u Zagrebu i društva “Privrednik”,

Mika Bundalo – Brigita Knežević

Svjedočanstvo da u bezumlju rata i velikog stradanja, postoje ljudi koji su pružili ruku stradalnicima i spašavali njihove živote iako su bili Srbi. Brigita je rođena 25. aprila 1940. godine u selu Mirkovci kod Kozarske (Bosanske) Dubice u porodici Bundalo. Za vrijeme neprijateljske ofanzive na Kozaru u ljeto 1942. godine s porodicom je dospjela u logor Staru Gradišku gdje je zajedno s brojnom djecom nasilno odvojena od njihovih roditelja. Zahvaljujući Diani Budisavljević i njezinim saradnicima spašena je iz logora i odvedena u zagrebački Zavod za gluhonijeme. Ondje ju je posvojila porodica Fistrić koja joj je dala ime Brigita. Istinu o svom pravom porijeklu Brigita Fistrić je saznala puno godina nakon

MOLBA VLADICI NIKODIMU I SINODU SPC: Parohijani hrama sv. Nikole u Bratiškovcima mole da se ne komercijalizuju crkvene prostorije

880 parohijana crkve Svetog Nikole u Bratiškovcima, sela koje se nalazi sedam kilometara sjeverno od Skradina u Šibensko-kninskoj županiji, uputilo je 27. septembra 2023. godine pismo dalmatinskom vladici Nikodimu sa molbom da se prostorije koje su tik pored hrama ne izdaju u zakup i da se ne vrši njihova prenamjena u vinariju ili neke druge komercijalne svrhe. Ukoliko se to desi, parohijani će ostati bez jedinog mjesta u kome se nakon vjerskih obreda okupljaju i druže. Naime, lokalna samouprava je prethodno nekadašnji omladinski dom i školu pretvorila u centar za rehabilitaciju osoba sa posebnim potrebama. Uznemirenost parohijana je još veća nakon nezvaničnog saznanja da je nekadašnja crkvena kuća (dom u

NAJNOVIJE VIJESTI

ZVIJEZDA I KRST U IVANOVIĆ JARKU

Kad se vukovi ostrve na stado stradaju ovce s kraja. Nikad one uz pastira ili sredine. Piše Željko Kresojević Hije me bilo u Ivanović jarku skoro pa četrdeset godina. Ljeto

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.