arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Željko Obradović: Željeli smo zaštititi svoj narod

Niko od nas nije ušao u rat kao dobrovoljac ili specijalac. Pored ološi, bitangi i kriminalaca kojih je bilo u našim redovima, najveći dio nas bili smo normalni ljudi, nikakvi teroristi, plaćenici. Nismo htjeli bježati kao što su mafijaši iz Krajine sklanjali svoje sinove Već kad se desio Bljesak znali smo da će cijela priča završiti stradanjem, počinje svoje kazivanje Željko Obradović, koji je početak Oluje dočekao kao vojnik Krajine na planini Plješevici. Piše: Nenad Jovanović – Imali smo tu nesreću da smo živjeli gdje smo živjeli i niko od nas nije ušao u rat kao dobrovoljac ili specijalac. Mi smo štitili svoj narod; pored ološi, bitangi i kriminalaca kojih

Jovan Ranisavljev: Hrvate ignorisati i smatrati bivšim Srbima

Uz ovu mapu popisa stanovništva Habzburške monarhije iz 1846. (obratiti pažnju na stavku 4 među Slovenima, i njene podstavke a, b, c), razmišljam kako su naša bivša braća zapadni Srbi – od Vatikana projektovani kao Hrvati (čast izuzecima pravim Hrvatima čakavcima i kajkavcima, i pošokčenim, pa pohrvaćenim Nemcima, Mađarima i Česima od Osijeka do Daruvara – razni Šeksi i Fehiri), u Drugom svetskom ratu igrali na sve opcije: – Ako pobjede ustaše i Hitler, imamo Pavelića, istrijebili smo Srbe, dobili oprost, umirili savjest, jer smo „stali na branik kršćanske i zapadne civilizacije“. – Ako pobjede partizani, imamo Tita, dotukli smo Srbe, proći ćemo kao pobjednici, mi smo ljevičari od početka,

Milorad Dodik

Dodik: Hrvatska napreduje u nazadovanju

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je Srni da hrvatska vlast mora preuzeti oštre mjere da bi se promijenio društveni ambijent u toj državi, u kojoj su sve glasniji oni koji šire mržnju i ekstremizam prema Srbima. “Hrvatska napreduje u nazadovanju”, izjavio je Dodik povodom događaja u Kninu prilikom obilježavanja “Oluje”. Dodik je istakao da paljenje zastave Srbije u Kninu, veličanje ustaštva i fašističke ideologije, širenje neprijateljstva i poniženja prema Srbima, strah i zebnja koji se siju prema Srbima koji žive u evropskoj Hrvatskoj, mora što prije stati. “To mora i zbog mira u regionu, jer ako se ovako nastavi i ako se tome hitno ne stane u kraj, onda

OBESMISLITI POLITIKU HRVATSKE OKUPACIJE REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE

Lider Srpske liste Dobrilo Dedeić ocijenio je da srpska politička elita mora sinhronizovati konkretne aktivnosti koje se tiču “obesmišljavanja politike hrvatske okupacije” i progona na teritorijama na kojima su Srbi bili nesporna većina stanovništva do 1995. godine. “Mi Srbi u Crnoj Gori dužni smo da našim budućim generacijama u koje ubrajam i potomke raseljenih sa prostora Republike Srpske Krajine koji su našli utočište u Crnoj Gori, objasnimo da je od suštinskog nacionalnog značaja da razumiju razloge koji su doveli do zločina ustaša i NATO-a u tada zapadnim srpskim pokrajinama i okupacije prostora koji je za 4.000 kvadratnih kilometara veći od Crne Gore”, rekao je Dedeić u intervjuu Srni. On smatra

Političarima u Hrvatskoj NDH je ideal teritorijalnog i društvenog organizovanja

Direktor Veritas-a Savo Štrbac ocijenio je da je danas vidljivo da je za sve političare u Hrvatskoj, bez obzira na opciju, NDH prisutna u svijesti kao ideal teritorijalnog i društvenog organizovanja. On je naglasio da se ne može generalizovati da svi Hrvati tako razmišljaju, istakavši da ima primjera koje treba pozdraviti kao što su nevladine organizacije koje su ukazale na stradanje Srba, ali tu je riječ o grupi, uglavnom mladih ljudi kojima nije bilo dozvoljeno da kažu šta misle. Štrbac je izjavio Srni u Novom Gradu na obilježavanju 21 godine od stradanja Srba u operaciji “Oluja”, da postoji kontinuitet loših odnosa Srbije i Hrvatske, ali da je situacija ove godine

Vječno srpsko čuđenje ustaštvu

Da li je moguće da u 21. vijeku neko pjeva o tome kako će piti krv, da slavi ubijanje djece i koncentracione logore, a da čitava država na čelu sa predsjednikom to podržava? Moguće je. U tzv. Islamskoj državi možda, a u Hrvatskoj sigurno. Mene ne čudi što to Hrvati pjevaju, čudi me što se nakon svega Srbi tome čude. Neki mogu otići još dalje, pa pitati “nakon čega svega”? Povijest hrvatsko-srpskih odnosa je povijest teških riječi. I još težih djela. Povijest hrvatsko-srpskih odnosa je povijest hrvatske mržnje i netolerancije. I povijest stalnog srpskog praštanja. I čuđenja. Pa praštanja, pa opet čuđenja. Na svaku srpsku ispruženu ruku bratstva i pomirdbe

Sećanja na „Oluju”: Još hodamo u koloni užasa

Zora Radičić, iz Reljinog Sela kod Livna, o avgustu 1995. i danima golgote koji i dalje traju: Samo me smrt može osloboditi slika stradanja. Jednom smo se vratili, kamen na kamenu nije ostao Poljubila sam kuću i pala na prag. Da li se zauvek rastajemo, kućo moja? Cvilim, jecam, jaučem. Prstima grabim zemlju. Grebem, da je pod noktima ponesem. Suprug me podiže. Govori mi: “Vratićemo se, samo da ovo prođe. Za dan-dva.” A ja sam imala strašan predosećaj koji me je oborio. Početak avgusta 1995. godine, početak “Oluje”. Zora Radičić, iz Reljinog Sela kod Glamoča, tako se rastala, kaže, sa jednim jedinim životom. Sve što je posle tog života sledilo

garavice-stratiste.jpg

Na Garavicama danas parastos i komemorativni skup

U Garavicama, kod Bihaća, danas će prigodnim programom biti odata pošta Srbima, Jevrejima i Romima koje su ubile ustaše u tadašnjoj Nezavisnoj Državi Hrvatskoj /NDH/. U 11.00 časova biće održan istorijski čas, a u 11.15 časova služen parastos za srpske, jervejske i romske žrtve. U 12.15 časova planirano je obraćanje zvaničnika, a u 12.30 časova obilazak humki, prisluivanje svijeća i polaganje vijenaca. Organizacioni odbor ovogodišnjeg tradicionalnog pomena garavičkim žrtvama, poziva građane Bihaća i bihaćkog kraja, kao i narod susjednih opština Like, Banije i Korduna, predstavnike svih nivoa vlasti, vjerske službenike i medije, sa osnovnim ciljem da nakon 75 godina od počinjenog zločina, odamo pomen, kako garavičke žrtve i zaslužuju sa

Hram Vaskrsenja Hristovog u Prebilovcima. FOTO: Prebilovci selo na internetu.

U Prebilovcima počelo obilježavanje 75 godina od stradanja Srba Hercegovine

Svetom arhijerejskom liturgijom u hramu Hristovog Vaskrsenja u Prebilovcima pored Čapljine jutros je počelo obilježavanje 75 godina od stradanja Srba sa područja južne Hercegovine. Ujedno se obilježava i godina dana od izgradnje ovog hrama, koji je posvećen mučenicima prebilovačkim i donjehercegovačkim. Svetu arhijerejsku liturgiju predvodi Njegovo preosveštenstvo vladika zahumsko-hercegovački i primorski Grigorije, uz saslužnje brojnog sveštenstva. Obilježavanju prisustvuje više stotina ljudi, među kojima je srpski član Predsjedništva BiH Mladen Ivanić. Prebilovci u opštini Čapljina je selo koje je najviše stradalo u Drugom svjetskom ratu u Evropi. Njegova svetost patrijarh srpski Irinej 8. avgusta prošle godine je, uz sasluženje brojnih vladika i sveštenstva, osveštao Hram Vaskrsenja Hristovog, koji je sagrađen u

Prebilovci, na dan osveštanja Hrama vaskrsenja Hristovog.

Najava: Dan Prebilovački, 6. avgust 2016.

U periodu od 05 – 08. avgusta 2016. u Prebilovcima će biti obilježen Praznik Svetih Prebilovačkih i donjohercegovačkih mučenika povodom: –  75 godina od  stradanja Srba iz Prebilovaca i Donje Hercegovine u genocidu NDH –  25 godina od prve sahrane žrtava genocida NDH iz jama Donje Hercegovine –  Prve godišnjice Hrama Vaskrsenja Hristovog u Prebilovcima   Program: 5. avgust 2016. -pokloničko putovanje iz Novog Sada i Beograda za Prebilovce -Večernja služba u Hramu Vaskrsenja u Prebilovcima u 19:30 časova -Promocija  knjige Milana Bekana „Oči u oči“, amfiteatar Hrama u Prebilovcima u  20:30 časova 6. avgust 2016. Sveta Arhijerejska Liturgija u Hramu Vaskrsenja u Prebilovcima u 9:00 časova Poslije podne obilazak

Nedeljko Mitrović

Mitrović: Organizovanjem festivala u vrijeme godišnjice srpskog stradanja u “Oluji”, pljuje se po svemu što se dogodilo 1995. godine

Organizacija porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Republike Srpske saopštila je da se, uz izraz ogorčenja i oštrog protivljenja, pridružuje peticiji za odgađanje “Nektar freš vejv” festivala u Banjaluci. “Tih dana sjećamo se stotina hiljada ubijenih i protjeranih Srba tokom hrvatske vojne akcije `Oluja`”, navodi se u saopštenju. Iz Organizacije poručuju da se organizovanjem ovakvog festivala “pljuje po svemu što se dogodilo 1995. godine”. U vrijeme obilježavanja 21 godine od srpskog stradanja u “Oluji”, Gradonačelnik Banjaluke Slobodan Gavranović boraviće sa delegacijom u Rumuniji. “Zar treba da ostanemo nijemi na patnje ovih nesrećnika? Tužno je i žalosno što smo dovedeni u situaciju da ovih dana raspravaljamo o ovome, umjesto

Izbjeglička kolona

Program obilježavanja godišnjice stradanja Srba avgusta 1995.

PROGRAM OBILjEŽAVANjA dvadesetprve godišnjice stradanja Srba u agresiji Hrvatske na Republiku Srpsku Krajinu u avgustu 1995. godine („Operacija Oluja“)     BANjA LUKA Srijeda, 3.8.2016. Saborni Hram Hrista Spasitelja 20.30 Paljenje svijeća i 21.00 Duhovno umjetnički program Četvrtak, 4.8.2016. 09.45 Perduvovo Groblje – Polaganje cvijeća ispred spomenika 11.00 Hram Svete Trojice – Parastos 12.00 Kolo srpskih sestara – Daća Petak, 5.8.2016. 19.00 Dom omladine – Projekcija danskog dokumentarnog filma „15 minuta – masakr u Dvoru“ i tribina „Šta se zaista desilo u Dvoru 8. avgusta 1995?“ NOVI GRAD Subota, 6.8.2016. 10.00 Hram Sv. Apostola Petra i Pavla – Parastos 10.45 Paljenje svijeća prema “mostu spasa” i spuštanje vijenca u rijeku

Nisu zaboravljene žrtve ubijene u Bajića jamama kod Kostajnice

U ponedeljak, 01. avgusta 2016. poslije podne unatoč lošem vremenu služen je parastos, na “Bajić jamama”, nedaleko bivše ciglane i željezničke stanice u Hrvatskoj Kostajnici. Služio je protojerej-stavrofor, Dalibor Tanasić. Na ovom mjestu nedaleko grada, ubijeno je od 1941-1945. godine oko 2ooo lica, stanovnika sela sa obe strane Une. U noći 31.7.1941. ubijena je prva grupa, 16 seljaka iz obližnjih sela Čukura i Panjana.Tokom slijedećeg dana, 1.8.1941. streljano je 3o stanovnika Bosanske Kostajnice a potom i 23 lica iz sela opštine Majur i 16 iz Utolice,  da bi se nakon toga nastavila gotovo stalna pogubljenja. U vrijeme trajanja ofanzive na Kozari 1942. godine u privremeni logor kod Šumarije dotjerano je

Akademik Vasilije Krestić Foto N. Fifić

Šta hoće Veljko Đurić Mišina?

Tekstom “Čemu zamajavanje javnosti s popisom srpskih žrtava”, koji je objavljen u Politici 28. jula, Đurić želi da osujeti rad na popisu postradalih Srba u dvadesetom veku. On priznaje da je takav popis neophodno obaviti, pa da je i sam pokušavao da organizuje rad na tom poslu, ali da njegov predlog „nije naišao na interesovanje u visokim organima državne uprave”. Sad, kad se tog posla prihvatilo Društvo za podizanje Memorijalnog centra srpskim žrtvama genocida u XX veku i kada je Sveti sinod Srpske pravoslavne crkve, prepoznavši plemenitu potrebu takvog posla, odlučio da posredstvom svojih parohija pomogne Društvu u prikupljanju imena postradalih Srba, Đurić je to ocenio kao „zamajavanje javnosti”. Štaviše,

U Lamincima otkriven renovirani spomenik poginulim bircima

U Lamincima kod Gradiške danas je služen parastos i položeni su vijenci na renovirani spomen-kompleks poginulim borcima odbrambeno-otadžbinskog i Narodnooslobodilačkog rata i žrtvama fašističkog terora iz ovog kraja. Vijence su položili načelnik opštine Gradiška Zoran Latinović, predstavnici opštinske i mjesne boračke organizacije, SUBNOR-a, mjesne zajednice Laminci, predstavnici SDS-a i porodice poginulih boraca. Načelnik opštine Gradiška Zoran Latinović izrazio je zadovoljstvo što je na Ilindan, kada se obilježava hramovna slava i narodni zbor u Lamincima, otkriven renovirani spomenik poginulim borcima odbrambeno-otadžbinskog rata i na dostojanstven način odan pomen svim srpskim žrtvama u proteklim ratovima. “Opština se potrudila da izgradnjom novih puteva, dovođenjem vodovoda i drugim aktivnostima stvori primjerene ulove za život

NAJNOVIJE VIJESTI

ZVIJEZDA I KRST U IVANOVIĆ JARKU

Kad se vukovi ostrve na stado stradaju ovce s kraja. Nikad one uz pastira ili sredine. Piše Željko Kresojević Hije me bilo u Ivanović jarku skoro pa četrdeset godina. Ljeto

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.