arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
sargovac-skola.jpg

Milošević: Dužnost nam je da čuvamo sjećanje na žrtve

Odbornik u Skupštini grada Banjaluka Darko Milošević poručio je povodom obilježavanja 7. februara, dana Pokolja srpskog naroda u Drakuliću, Šargovcu, Motikama i rudniku Rakovac, da je dužnost ove generacije da čuva od zaborava nevine žrtve ustaškog terora. – Za Šargovac, svaki 7. februar je dan žalosti. 1942. godine, ustaše su u našoj školi ubile svu djecu srpske nacionalnosti i to pred učiteljicom i pred ostalom djecom. Pored strašne činjenice da su uopšte postojala stvorenja poput Gutića, Mišlova i fra Filipovića, možda je jedino strašnije što je u narednih 50 godina silom nametano ćutanje o ovom zločinu. Dakle ne samo da nisu prikupljani dokazi i izjave živih svjedoka, nego se o

Nikola Kalabić

Srbija: Odložen početak suđenja o Kalabiću

U Višem sudu u Valjevu danas je za 19. mart odložen prvi pretres u okviru ponovljenog suđenja o zahtevu za rehabilitaciju četničkog vođe iz perioda Drugog svetskog rata Nikole Kalabića, nakon što je Apelacioni sud u maju 2018. ukinuo prethodno rešenje o rehabilitaciji i vratio na ponovni postupak. Pretres je odložen na zahtev advokata porodice Kalabić koja je tražila da se ponovo sasluša istoričar Bojan Dimitrijević kao i istoričar Veselin Đuretić. Viši javni tužilac je u predhodnom postupku tražio veštačenje stručnjaka Savremenog istoriskog instituta u Beogradu, te je sudija Višeg suda Dragan Obradović danas naložio da se Javno tužilaštvo u roku od petnaest dana konkretno izjasni o kom istoričaru je

Nemanja Dević

Ej, ljudi, sve je izmišljeno!

Komunističkih manipulacija i falsifikata ima toliko da se bukvalno svemu što su u vremenu socijalizma pisali mora prilaziti sa skepsom i nevericom… Ne znamo, tako, šta je za nas istraživače bolje: da su činjenice skrili od nas, ili da čitamo ono kako su ih oni tumačili. I to smo znali preispitujući glavne istorijske tokove – ali to je slučaj i sa bukvalno svakim detaljem mikroistorije naših gradova, sela, ulica, sa imenima ”narodnih heroja” koja su i danas utisnuta na naše škole i obrazovne institucije u kojima smo stekli prva znanja, sa fabrikama u kojima su naši roditelji započeli karijere i čijeg se poslovanja sa setom sećaju… Radeći na spiskovima žrtava

VERSKO I KULTURNO PRISUSTVO SRBA u Zapadnoj Slavoniji

Široko područje panonske nizije još u XIII veku dobilo je ime Slavonija. Germani to područje nazivaju ”Vindišlend”, a latinski izvori ”Sklavonija”. To plodno prostranstvo između Save i Drave, reka koje ujedno čine severnu i južnu granicu Slavonije, počeli su masovnije naseljavati Srbi već posle Kosovske bitke /1389/, a naročito u XV i XVI veku.   O prisustvu Srba u Slavoniji od davnina već smo objavili nekoliko tekstova. Slavonija i šire područje južne Panonije upravo su zbog srpskog stanovniptva koje je tu živelo često nazivani Rascijom ili Rasijom. Dolaskom Turaka i zauzimanjem jednog dela Slavonije 1543. godine to područje podeljeno je na Donju i Gornju Slavoniju. Donja Slavonija, sa glavnim administrativnim

Spomen_ploca_srpskim_zrtvama_u_Drakulicu.jpg

Selak: 7. februar je najtužniji dan u istoriji Banjaluke

Povodom obilježavanja 77. godina od ustaškog pokolja u Drakuliću, Šargovcu i Motikama, poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srpske Goran Selak, izjavio je da je 7. februar najtužniji dan u banjalučkoj istoriji, te da Banjaluka i Republika Srpska imaju veliku obavezu da čuvaju sjećanje na stradale. Goran Selak Foto: RTRS – Banjaluka u svojoj dugoj istoriji nema tužniji dan od 7. Februara, ni težu godinu od 1942. godine. Bilo je uvijek nesreća, prirodnih katastrofa, raznih okupatora i ratova, ali nema ničeg što može da se poredi sa pokoljem koji je izvršen nad našim narodom u Banjaluci te 1942. Godine. 2300 civila, među kojima 551 dijete, pobijeni su na kućnim pragovima, u školskim

Levajac: Priča o nastanku ”Priče koja luta svietom”

Jednog dana, čini mi se da je mart bio, 2003. godine, jednog dana koji je bio jednak drugim danima, jednog dana kao što je ovaj današnji, u mom stanu, na osmom spratu, telefon, zazvoni. Dignem slušalicu, a u slušalici glas izdaleka, iz velike udaljenosti, čak iz Vankuvera. Zove Dragan Andrejević, vlasnik ”Kišobrana”, najzapadnijih srpskih novina u dijaspori, s kojim se lično znam, koji je prvi objavio moje zapise o Kanadi, pod imenom ”Sanjao sam Kanadu”, pa sa mnom intervju pravio. Kaže da uskoro u Banjaluku treba da dođe papa Jovan II Vojtila, a on dopisnika iz Republike Srpske nema, pa me moli da za njegove novine pošaljem neku priču o

Sandra Blagić: Blago onom narodu koga znaju po žrtvama, a ne po zločinima!

Prije 77 godina, tačnije 7. februara 1942. godine dok su mještani sela Šargovac, Motike i Drakulić spavali, ustaše su krenule u odmazdu. Prvo su ušle u rudnik Rakovac i tamo pobile na najmonstruozniji način 65 rudara, koji su se zatekli na poslu. Ubijali su sve redom! Nisu marili za žene dijecu, starce, nemoćnu čeljad. Vođa krvoločnih zvijeri, željne krvi, bio je fratar Miroslav Filipović, poznatiji kao fra Satana. Tragovi vode i do osnovne škole “Đura Jakšić” u Šargovcu. Uz govor fra Satane: ” Ustaše ovo je u ime Boga, pokrštavam ove izrode, a vi slijedite moj put. Ja prvi primam sav grijeh na moju dušu, a vas ću ispovjedim i

BASTAŠIĆ: POKOLj DA BUDE ODREDNICA ZA ZLOČIN GENOCIDA NAD SRBIMA U NDH

Predsjednik Udruženja “Jadovno 1941” Dušan Bastašić izjavio je danas Srni da najšira društvena i stručna zajednica treba da usvoji Pokolj kao terminološku odrednicu za zločin genocida koji je nad pravoslavnim Srbima počinila Nezavisna Država Hrvatska /NDH/, što bi bio značajan iskorak na polju kulture sjećanja i pamćenja. “Želeći da istakne važnost ovog pitanja, Skupština udruženja `Jadovno 1941.` odlučila je da zločin genocida počinjen nad pravoslavnim Srbima tokom Drugog svjetskog rata od NDH bude imenovan kao Pokolj”, rekao je Bastašić. On je podsjetio da se do sada institucije srpskog naroda, naučna i stručna javnost, kao i srpsko društvo u cjelini, nisu terminološki odredili prema zločinu genocida koji je NDH počinila nad

Nikola Žutić: Antisrpski falsifikati u udžbenicima istorije s po­seb­nim osvr­tom na fal­si­fi­ka­te o ge­no­cid­nom stra­da­nju Sr­ba

Me­mo­ran­dum SA­NU je na­stao zbog ne­sno­snog po­lo­ža­ja Sr­ba u SFRJ, u svim obla­sti­ma ma­te­ri­jal­nog i du­hov­nog ži­vo­ta dr­ža­ve i dru­štva, a na­ro­či­to zbog an­ti­srp­skih fal­si­fi­ka­ta u isto­ri­o­gra­fi­ji. Po­sle ge­no­cid­nog sa­ti­ra­nja u NDH na­stao je od 1944. ko­mu­ni­stič­ki te­ror nad Sr­bi­ma i u „no­voj” Sr­bi­ji i dru­gim srp­skim ze­mlja­ma „kom-so­ci­ja­li­stič­ke” Ju­go­sla­vi­je. Kul­tur­ni i du­hov­ni et­no­cid na­sta­vljao se to­kom us­po­sta­ve an­ti­srp­skog Bro­zo­vog re­ži­ma, ko­ji se na­ro­či­to oko­mio na bo­ga­tu srp­sku na­rod­nu i ver­sku tra­di­ci­ju… Re­la­ti­vi­zi­ra­na je srp­ska na­ci­ja (na­rod) i u svom „isto­ri­ci­zmu” iz­jed­na­če­na sa in­stant (ve­štač­kim) na­ci­ja­ma na­sta­lim ot­pad­ni­štvom od Sr­ba to­kom 19. i 20. ve­ka. Uzor ko­mu­ni­sti­ma, iz­me­đu osta­lih, bio je i po­gu­ban Sker­li­ćev po­gled na srp­ski „na­ci­o­nal­ni ro­man­ti­zam”, ko­ji

Pokolj: Zločin genocida počinjen nad pravoslavnim Srbima tokom Drugog svetskog rata od strane Nezavisne Države Hrvatske

Institucije srpskog naroda, naučna i stručna javnost kao i srpsko društvo u celini, do sada se nisu terminološki odredili prema zločinu genocida koji je počinjen nad pravoslavnim Srbima od strane Nezavisne Države Hrvatske. Dok je genocid nad Jevrejima imenovan i planetarno poznat kao Holokaust (ili Šoa) a genocid nad Romima već decenijama poznat kao Porajmos, genocid nad srpskim narodom do danas nije imao prepoznatljivu i ekskluzivnu terminološku odrednicu. Motivisani i vođeni navedenim činjenicama a želeći istaknuti važnost ovog pitanja, Skupština udruženja Jadovno 1941. iz Banjaluke odlučila je da zločin genocida počinjen nad pravoslavnim Srbima tokom Drugog svetskog rata od strane Nezavisne Države Hrvatske imenuje kao: Pokolj S tim u vezi,

Zagreb – Knjiga Jadovno 1.

Prva hapšenja Srba i Jevreja su u Zagrebu izvršena na sam dan proglašenja Nezavisne Države Hrvatske. Njemačke trupe su ušle u Zagreb 10. aprila 1941. godine nešto prije 16 sati, a već oko 17 sati su agenti Gestapoa upali u stan dr Jojela Rozenbergera, s namjerom da ga uhapse. Međutim, on je nešto ranije otišao u Palestinu. Sutradan su uhapšeni dr Aleksandar List i dr Hinko Gotlib, funkcioneri zagrebačke jevrejske općine, te Slavko Majer, dr Dragutin Švarc i Oskar Tauber. Oni su zajedno sa sarajevskim nadrabinom dr Levijem otpremljeni u Grac, osim Majera, koji je odveden u Dahau, gdje je i ubijen. Tom prilikom je u jevrejskoj općini izvršena premetačina

Ruski dobrovoljci koji su dali živote za Republiku Srpsku

Oleg Valecki, Rus, pripadnik Vojske Republike Srpske u Odbrambeno-otadžbinskom ratu je izjavio: Ruski dobrovoljci su ojačali srpsku vojsku ne samo brojno, već i psihološki, davali su Srbima veliku moralnu podršku i zato je neprijateljska propaganda nastavljala da tvrdi da u borbenim dejstvima učestvuju hiljade “ruskih plaćenika”. Broj dobrovoljaca za sve vreme rata nije premašio 600-700 ljudi”. Poginulo je 37 ruskih dobrovoljaca. Prvi spomenik ruskim dobrovoljcima je podignut u Višegradu. Spomenik je podignut sredstvima donatora iz Rusije, sredstvima Vlade Republike Srpske, a u organizaciji udruženja građana srpsko-ruske zajednice “Zavet” iz Bijeljine.   Predsednik udruženja građana srpsko-ruske zajednice “Zavet” iz Bijeljine, Savo Cvijetinović je istakao: Moramo znati da je u to vreme

Ranko Gojković: “KRVAVA CRKVA” PROTIV CRKVE HRISTOVE

– “U Crvenoj Hrvatskoj (Srbija i Bugarska – CroatiaRubea) živi jedan narod ilirski, ili slovinski ili hrvatski” – Pavle Vitezović Riter[1] – “U Hrvatskoj je samo jedan politički narod: hrvatski, u Hrvatskoj se ne priznaje nikakva srpska narodnost, niti srpsko ime.” (Ante Starčević)[2] – “Saopćuje Vam se, da se grko-istočnjaci (Srbi) koji su prešli na rimokatoličku vjeru – smatraju Hrvatima te se kao takvi imadu upisivati u službenom postupku” – Akt Predsedništva vlade NDH upućen Ministarstvu unutrašnjih poslova.[3] Ova tri citata plastično odražavaju činjenicu koja bi se mogla nazvati istorijskom konstantom, koja već skoro jedan milenijum odslikava odnos Vatikana prema Srbima kao pravoslavnom narodu. Od kako je Sveti Sava skinuo

Silos

SUTRA SE NAVRŠAVAJU 23 GODINE OD ZATVARANjA NAJZLOGLASNIJEG LOGORA U BiH

Sutra će se navršiti 23 godine otkako je zatvoren posljednji koncentracioni logor u BiH – “Silos” u Tarčinu iz koga su na Svetog Savu 1996. godine izašla posljednja 44 preživjela logoraša i to dva mjeseca od parafiranja Dejtonskog mirovnog sporazuma i predviđenog roka za raspuštanje logora u BiH. Najzloglasniji logor u proteklom ratu u BiH otvoren je 11. maja 1992. godine, a zatvoren istog datuma kada i zloglasni fašistički logor iz Drugog svjetskog rata “Aušvic”. U koncentracionom logoru smrti “Silos” bilo je zatvoreno više od 600 srpskih civila, uglavnom sa područja Pazarića i Tarčina, a logoraši su tu mučeni na 167 načina. Prema svjedočenjima logoraša, ubijena su 24 srpska zatočenika

Ranko Gojković: ALOJZIJE STEPINAC – RATNI ZLOČINAC ILI SRPSKI DOBROVOLjAC

Napomena autora: Na Sedmoj međunarodnoj konferenciji o Jasenovcu koja je 22. i 23. maja održana u Banja Luci, Predsednik Republike Srpske Milorad Dodik je u nadahnutom obraćanju istakao da učesnici konferencije i celokupna srbska patriotska javnost moraju razbijati sve mitove i pokušaje revizije mnogostradalne istorije srbskog roda. Ovaj tekst je reakcija na jedan od takvih lažnih mitova koje su između dva rata pa do današnjeg dana proturali Vatikan i jezuiti, o tome da je Alojzije Stepinac bio navodno srbski dobrovoljac. Sada su taj mit počeli proturati i srbski sveštenici. Od malih nogu sam naučen da poštujem svešteničku mantiju i nadam se da otac Radivoje Krulj ovu argumentovanu reakciju na potpuno

NAJNOVIJE VIJESTI

ZVIJEZDA I KRST U IVANOVIĆ JARKU

Kad se vukovi ostrve na stado stradaju ovce s kraja. Nikad one uz pastira ili sredine. Piše Željko Kresojević Hije me bilo u Ivanović jarku skoro pa četrdeset godina. Ljeto

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.