arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Ljubodrag Dimić – Tako se zakoračilo u zločin (treći deo)

Kako je sveštenstvo Rimokatoličke crkve po nalogu viših crkvenih vlasti aktivno radilo na razbijanju jugoslovenske države? Nataša Jovanović: Intervju sa Prof. dr Ljubodragom Dimićem Izvor: PEČAT U danima Šestoaprilskog rata Stepinac je izrazio nadu da se hrvatski vojnici neće boriti, da će se predati Nemcima i zajedno s njima ratovati protiv Srba. Alibi za takvo ponašanje nalazio je u krivici Srba, njihovim „barbarskim“ postupcima, „nesnošljivoj“ jugoslovenskoj državi. Na dan proglašenja Nezavisne Države Hrvatske, 10. aprila 1941. godine, Stepinac je zapisao sledeće: „Veliki četvrtak. Današnji dan je prekretnica u životu hrvatskog naroda. Jugoslavija se raspada, a Hrvatska postaje nezavisna države… Narod je proglašenje (NDH) primio s velikim oduševljenjem… Isto tako narod

Čedomir Antić

Čedomir Antić: 40 godina

Na današnji dan u Beogradu se ne dešava ništa posebno. Država se ne oglašava, ustanove nauke i kulture, vlasne da predstavljaju narodno istorijsko pamćenje, ostaju tradicionalno neme. Tek u ponekom restoranu okupe se neobično obučeni sredovečni ljudi, a pred međunarodno najzanimljivijim muzejom okupe se autobusi iz kojih pohrle Slovenci. Pre tačno četrdeset godina zvanično je umro doživotni predsednik socijalističke Jugoslavije, vrhovni komandant narodne armije i generalni sekretar Saveza komunista, Josip Broz Tito. Brozovu istorijsku zaostavštinu definisao je nekoliko godina pred smrt on lično. Izjavio je da iza njega ostaju tri velike tekovine: samoupravljanje, bratstvo-jedinstvo i nesvrstavanje. Nepunih dvanaest godina kasnije samoupravljanje je propalo zato što su zapadne sile prestale da

BRANKO TEPIĆ, DJEČAK SA SKRIGINOVE FOTOGRAFIJE – IZBJEGLICA OD ROĐENjA

Dječak sa fotografije Žorža Skrigina, snimljene za vrijeme fašističke ofanzive na Kozaru, i danas je izbjeglica – u Hrvatskoj ne može da vrati svoje, u Republici Srpskoj nema gdje. Izvor: „Glas Srpske“, Banja Luka, 9. jul 2002. godine; Autor: Radovan Jović MRAKOVICA – Među brojnim učesnicima i gostima na Mrakovici, koji su prisustvovali obilježavanju 60. godišnjice bitke na Kozari, pronašli smo i Branka Tepića (60) iz Gradiške. Riječ je o licu sa poznate fotografije Georgija – Žorža Skrigina, koja na najupečatljiviji način svjedoči o kozarskoj epopeji. Skriginova fotografija pod nazivom „Zbjeg“, na kojoj se nalazi majka Kozarčanka sa dvoje maloljetne djece, obišla je čitav svijet i danas se nalazi u

RATKO DMITROVIĆ: Unučići Steve Krajačića, u „srpskim“ Novostima

Decenijama kod velikog broja Srba,  uključujući visokobrazovane, kojima se razumno, zrelo nacionalno opredeljenje ne može osporiti, živi simpatija za „momke iz splitskog nedeljnika Feral Tribjun“. Izvor: Intermagazin ; Autor: Ratko Dmitrović , 02. maj 2020. NAPOMENA: Svi navodi izneseni u ovom tekstu su lični stav autora i ne moraju odražavati stavove redakcije portala. U cilju sveobuhvatnijeg informisanja javnosti, objavljujemo i priloge od značaja za misiju udruženja Jadovno 1941. čak i kada su oni potpuno suprotni njegovim stavovima. Oni su bili na strani Srba kad drugi nisu; oni su najglasnije napadali HDZ i Tuđmana; oni su prvi javno i glasno progovorili o zločinima nad Srbima u Hrvatskoj; oni su izvrgavali ruglu

Ljubodrag Dimić – Razgovor gluvih (drugi deo)

Kako su tokom rada mešovite katoličko-pravoslavne komisije, osvetljavajući istorijsku ulogu Alojzija Stepinca, hrvatski istoričari isticali svoju nacionalnu, versku i stručnu unisonost. Nataša Jovanović: Intervju sa Prof. dr Ljubodragom Dimićem Izvor: PEČAT Ustaška vlast je u NDH vladala uz upotrebu ničim ograničene represivne sile, što je, samo po sebi, dovodilo u pitanje pravnu prirodu njenog državnog poretka. Vlast sile najdirektnije je ugrožavala opstanak čitavih kategorija građana (Srbi, Jevreji, Romi). Selektivno korišćenje prava dovodilo je u pitanje i pravnost i državnost NDH. Posebnu karakteristiku države predstavljalo je rasno zakonodavstvo (zakoni o državljanstvu, rasnoj pripadnosti, zaštiti arijevske krvi, časti hrvatskog naroda…), koje je delom prihvaćeno iz nemačke prakse (tzv. Nirnberški zakoni), a delom

Ljubodrag Dimić – Zapečaćena istina

Da li odluka pape Franciska da otvori Vatikanski arhiv, ma kako revolucionarna bila, može biti van onoga što dopuštaju kanoni Rimokatoličke crkve, onoga što je iznad i samog pape? Nataša Jovanović: Intervju sa Prof. dr Ljubodragom Dimićem Izvor: PEČAT Interesantni su „brzina“ i način na koji je odluka o otvaranju arhiva u Vatikanu doneta i obnarodovana, jer takve odluke institucija o kojoj govorimo ne donosi na brzinu i prelamajući „preko kolena“, a da nije privela kraju decenijsko „češljanje“ postojeće arhivske građe, precizno odvagala šta treba, a šta ne treba dati na uvid stručnoj javnosti, te da nije pripremila „armiju“ sebi naklonjenih istraživača i uticala na skorašnju pojavu knjiga i studija

OBILjEŽAVANjE STRADANjA PRIPADNIKA JNA U SARAJEVU BEZ PRISUSTVA GRAĐANA

U naselju Miljevići u Istočnom Sarajevu sutra će biti obilježno 28 godina od stradanja pripadnika JNA Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu 2. i 3. maja 1992. godine, ali bez prisustva građana zbog vanrednog stanja izazvanog epidemijom virusa korona i aktuelne zabrane masovnog okupljanja. Najuža delegacija Republike Srpske će u 11.00 časova položiti vijenac kod Spomen-krsta u naselju Miljevići, saopšteno je iz Ministarstva rada i boračko-invalidske zaštite Srpske. Ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Duško Milunović podsjetio je da je 2. i 3. maja 1992. godine u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu izvršen zločin nad pripadnicima JNA, kada su ubijena 42 vojnika, ranjen 71, a 207 zarobljeno i mučeno u logorima. Milunović

SPUŠTENI VIJENCI U RIJEKU SAVU

GRADIŠKA, 1. MAJA /SRNA/ – U rijeku Savu kod mosta u Gradišci spušteni su vijenci u znak sjećanja na sve ubijene i prognane Srbe iz zapadne Slavonije tokom hrvatske vojno-policijske akcije “Bljesak” 1995. godine. Vijence su u rijeku Savu spustili predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović, srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, ministar rada i boračko-invalidske zaštite Duško Milunović, gradonačelnik Gradiške Zoran Adžić, te predstavnici Srba izbjeglih iz zapadne Slavonije. Prethodno su položeni vijenci na spomen-ploču srpskim žrtvama iz zapadne Slavonije. Vijence su položili Cvijanovićeva, Dodik, Milunović, Adžić, te predstavnici Srba izbjeglih iz zapadne Slavonije. Hrvatske vojno-policijske snage 1. i 2. maja 1995. godine izvršile su akciju “Bljesak” na zapadnu Slavoniju,

Krsta Žarković

Žarković: Ni nakon 25 godina niko nije odgovarao za zločine u akciji “Bljesak”

Predsjednik Udruženja protjeranih Srba iz Zapadne Slavonije Krsta Žarković izjavio je Srni da ni nakon 25 godina od egzodusa Srba sa tog područja niko nije odgovarao za počinjene zločine, ali da ovo udruženje neće odustati od namjere da se procesuiraju odgovorni za zločine u akciji hrvatske vojske i policije “Bljesak”.  “Udruženje neće nikad odustati od namjere da se licu pravde privedu i procesuiraju odgovorni za ratne zločine počinjene nad Srbima u Zapadnoj Slavoniji u operaciji hrvatske vojske i policije Bljesak 1995. godine”, naglasio je Žarković. Žarković je rekao da će u petak, 1. maja, u Gradišci biti obilježeno 25 godina od egzodusa Srba iz Zapadne Slavonije, ali da će to

VERITAS: Godišnjica stradanja Srba iz Zapadne Slavonije 1. i 2. maja 1995. godine

Prvog maja 1995. godine hrvatske oružane snage izvršile su agresiju, pod kodnim nazivom “Bljesak”, na srpsku oblast Zapadna Slavonija, u sastavu Republike Srpska Krajina (RSK), u vrijeme kada je ova oblast bila pod zaštitom UN-a ( UNCRO – Sektor “Zapad”). Protiv zapadnoslavonskih Srba, sa oko 15.000 žitelja i sa oko 4.000 vojnika, krenulo je više od 16.000 pripadnika hrvatskih oružanih snaga. Zaštitne snage UN-a, na vrijeme upozorene od strane hrvatskih generala, povukle su se na bezbjedna mjesta, prepuštajući svoje štićenike na milost i nemilost agresoru. Narod zapadne Slavonije, sjećajući se Jasenovca iz ‘41. i Pakračke Poljane iz ‘91, krenuo je u egzodus prema Srpskoj. Na putu prema “mostu spasa” do

KAME U GLINSKOJ CRKVI

Hilmija Berberović ispričao isledniku na koji je način ubijeno oko 120.000 Srba. Izvor: JAVNOST – SASLUŠANjE UČESNIKA U UBIJANjU SRBA U GLINI ; Autor: Radoš Ljušić , 29. MART 1997. NAPOMENA: Svi navodi izneseni u ovom tekstu su lični stav autora i ne moraju odražavati stavove redakcije portala. U cilju sveobuhvatnijeg informisanja javnosti, objavljujemo i priloge od značaja za misiju udruženja Jadovno 1941. čak i kada su oni potpuno suprotni njegovim stavovima. Srbin Antonije Šavanja iz Zrenjanina, Trebinjac po rođenju, poslao nam zapisnik napravljen u Upravi grada Beograda, u policiji 1941. godine. Srpske vlasti saslušale su muslimana Hilmiju Berberovića koji je učestvovao u pokolju Srba u Glini. Kopiju zaisnika dao

Rados_Ljusic.jpg

Radoš Ljušić: Sava, reka srpskih žrtava iz Jasenovca

Diana Budisavljević (Obekser), spasavajući srpsku decu, uradila je više za srpstvo od srpske i jugoslovenske države i svih Srba. Izvor: DANAS ; Autor: Radoš Ljušić , 27. aprila 2020. NAPOMENA: Svi navodi izneseni u ovom tekstu su lični stav autora i ne moraju odražavati stavove redakcije portala. U cilju sveobuhvatnijeg informisanja javnosti, objavljujemo i priloge od značaja za misiju udruženja Jadovno 1941. čak i kada su oni potpuno suprotni njegovim stavovima. Podstaknut filmom o ovoj plemenitoj Austrijanki, napisah dva svoja doživljaja prožeta najvećom srpskom tragedijom. Sistem logora, pod imenom Jasenovac, najveće je stratište Srba i s najvećim pomorom dece na svetu. Plazulja, seoce uz grad Brčko, na putu prema Banjaluci.

USTAŠKI VIKAR I POGLAVNIK: Stepinac i Pavelić

Milanović u Jasenovcu, Stepinac u svakom domu: Na dan proboja logoraša HRT se „proslavio“

Odluka Zorana Milanovića, predsednika Hrvatske, da sa najvišim državnim vrhom i predstavnicima Roma, Jevreja i Srba obiđe Jasenovac na godišnjicu proboja logoraša, pala je u senku zbog odluke nacionalne televizije HRT da istog dana emituje dokumentarac o životu Alojzija Stepinca. Izvor: SPUTNIK SRBIJA ; Autor: Brankica Ristić , 27. aprila 2020. NAPOMENA: Svi navodi izneseni u ovom tekstu su lični stav autora i ne moraju odražavati stavove redakcije portala. U cilju sveobuhvatnijeg informisanja javnosti, objavljujemo i priloge od značaja za misiju udruženja Jadovno 1941. čak i kada su oni potpuno suprotni njegovim stavovima. Kardinal Stepinac je tokom Drugog svetskog rata podržavao ustaše i nacističku tvorevinu Nezavisnu državu Hrvatsku, koja i

Sjećanje na ubistvo 487 Srba iz Grubišnog Polja

Iz Udruženja “Jadovno 1941” iz Banjaluke, koje čuva sjećanje na pobijene Srbe tokom perioda Nezavisne Države Hrvatske /NDH/, napominju da se u julu navršava 79 godina od ubistva 487 Srba iz Grubišnog Polja u kompleksu logora smrti NDH Gospić-Jadovno-Pag. U saopštenju Udruženja se podsjeća da su ustaše u noći između 26. i 27. aprila 1941. godine uhapsile 504 Srbina, od kojih je 487 ubijeno u julu te godine. “Pod izgovorom da Srbi iz Grubišnog Polja spremaju `đurđevdanski ustanak` iz Zagreba je vozom u Grubišno Polje stiglo oko 120 hrvatskih ustaša, predvođenih šefom zagrebačke ustaške policije Ivicom Šarićem i ustaškim emigrantom Eugenom Didom Kvaternikom”, dodaje se u saopštenju. Ustaše su, kako

OBILjEŽENO 28 GODINA OD VELIKOG STRADANjA SRBA NA VASKRS NA ČARDAKU KOD DERVENTE

U Spomen-kompleksu Čardak kod Dervente juče je obilježeno 28 godina od velikog stradanja 37 Srba koje su na Vaskrs 1992. godine ubili pripadnici HVO-a i paravojnih hrvatsko-muslimanskih formacija i ugasili nekoliko porodica. Načelnik opštine Derventa Milorad Simić istakao je da je na Vaskrs 1992. godine izvršen pogrom nad ljudima i da su ubijeni srpski civili. On je istakao da su to bili ljudi koji nisu ni u jednu tuđu kuću ušli, već su samo čuvali svoju, a cijena čuvanja svog praga bila je velika, što Derventa neće zaboraviti. Simić je rekao da se ove godine sjećanje na stradale Srbe obilježava pod posebnim uslovima zbog virusa korona, a prethodnih godina bilo

NAJNOVIJE VIJESTI

ZVIJEZDA I KRST U IVANOVIĆ JARKU

Kad se vukovi ostrve na stado stradaju ovce s kraja. Nikad one uz pastira ili sredine. Piše Željko Kresojević Hije me bilo u Ivanović jarku skoro pa četrdeset godina. Ljeto

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.