arrow up
Ж | Ž
Pretraga
Close this search box.
Ж | Ž
kalendar_genocida.jpg

Kalendar genocida: 11. avgust 1941. i 1942. Stradanja Srba Hercegovine, Krajine, Slavonije..

Selo Drenova Glava, srez Krupa. Ustaše su u periodu 08-11. avgust 1941. godine u selu Drenova Glava poklali 180 Srba. Izvor: Strahinja Kurdulija, Atlas ustaškog genocida nad Srbima 1941-1945, Privredne vesti “Europublic” D.O.O., Istorijski institut SANU, Beograd 1993., str. 30. Selo Čavaš, Popovo polje. Ustaše su 11. avgusta 1941. godine, od 150 Srba mještana, ubili 101 lice od kojih je najmlađe imalo svega nekoliko dana, a najstarije 96 godina. U tom stradalničkom danu, od 57 članova porodice Milošević, preživjelo je samo dvoje, a od 23 člana porodice Mijatović preživjelo je troje, a stradali su i Miletići, Mihići, Mičete i Pivci. Izvor: SRBI – NAROD ŽIVIH Čavaški zločin nije počinjen u

dr. Đuro Zatezalo

Umro je dr Đuro Zatezalo

Zatekla nas je tužna vijest da je nesrećnim slučajem život izgubio dr Đuro Zatezalo, istoričar koji se godinama bavio istraživanjem stradanja Srba u vrijeme postojanja NDH, posebno onim na području kompleksa logora Gospić-Jadovno-Pag. Prema još uvijek nezvaničnim informacijama, u subotu 05. avgusta ugušio ga je dim tokom spaljivanja korova kod njegove rodne kuće u Donjim Dubravama. Njegovo tijelo je nađeno dan kasnije usred potpuno izgorjelog područja. Kako javljaju zagrebačke Novosti : “Oko kuće je izbio požar, a vatru je Zatezalo pokušao sam gasiti i našao se okružen vatrom i dimom. S obzirom na svoje zdravstveno stanje i veliku vrućinu, ovakvi slučajevi nesretnih stradanja nisu rijetkost.” Sahranjen je 10. avgusta 2017.

kalendar-genocida.jpg

Kalendar genocida: 09. avgust 1941. Stradanje Srba u Konjicu, Iloku, Miostrahu i Saborskom

Ivan planina, kod Konjica. Početkom avgusta lokalne ustaše i ustaše pristigle iz Ljubuškog, izvršili su hapšenja oko 90 muškaraca srpskog porijekla u Konjicu i selima: Borci, Bijela, Vrdolje, Blaca i Zagorice. Uhapšenici su likvidirani 09. avgusta 1941. godine na Ivan planini. Poznata su imena učesnika u zločinu, kao i imena jednog dijela stradalih. Savo Skoko, Pokolji hercegovačkih Srba ’41, Stručna knjiga, Beograd 1991., str. 253-254. Izvor: Vikipedia.org – Hronologija ustaških zločina 1941.  Pristupljeno 19. oktobra 2015. Sela istočno od Iloka. Prema NDH izvorima, 09. avgusta 1941. godine u Svilošu je uhapšeno 58 osoba, u Suseku 20, u Čereviću 20, a u Neštinu oko 20. Od ovog broja izvori NDH potvrđuju ubistvo

Koliko Srba su ubili komunisti?

U devetoj epizodi emisije “Srpska raskršća” gost je bio istoričar dr Srđan Cvetković, viši naučni saradnik sa Instituta za savremenu istoriju. Sa njim je voditelj emisije Nikola Jović razgovarao o komunističkoj represiji u Srbiji u periodu 1944 – 1991 , sa akcentom na masovna ubijanja u revolucionarnom teroru, Goli otok i ostale logore i zatvore, diktaturu Josipa Broza i političku represiju prema svima koji su proglašavani za nepodobne. Koja je konačna cifra stradalih Srba od strane komunista? Saznajte u ovoj emisiji: Izvor: Produkcija “Helm cast” – emisija “Srpska raskršća”

Bez tog krša i golog kamena, niti mogu, niti hoću

Očevi roditelji, moji baba i deda. Oboje stari preko 75 godina, oboje svojim životom svedoče tešku sudbinu Bosanskih Srba i naročito Bosanske Krajine u 20. veku. U Drugom svetskom ratu, kao deca, u majčinom naručju su bežali od ustaškog noža i nemačkih mitraljeza. Očeve su im ubile ustaše. Ujaci, stričevi i svi vojno sposobni rođaci su poginuli boreći se što u partizanskim, što u četničkim jedinicama. Posle rata su teškom mukom preživljavali i uspeli da othrane petoro dece, mog oca i još četvoro njih. U poslednjem ratu u BiH , oktobra 1995, doživeli su “Oluju” posle “Oluje”, kada su združene snage ArBiH, HV i HVO silovito napale srpske položaje što

Prebilovčani su ljudi sa najvećim srcem

Ima jedno selo, u opštini Čapljina. Nalazi se u južnoj Hercegovini, na lijevoj obali rijeke Bregave iznad sela Klepci. Selo, sa hiljadu duša, veoma razvijeno stočarstvom i predjelima bogatim ljekovitim i medonosnim biljem. Selo sa istorijom starom hiljadama godina. To lijepo selo, zove se Prebilovci. Prebilovci su bili ekonomska, duhovna i kulturna elita, koju je trebalo sasjeći i iščupati iz korijena… Ustaški zločin nad srpskim narodom u selu Prebilovci je jedan od najgorih i najsvirepijih događaja u ljudskoj istoriji. Najstradalnije selo u Evropi u Drugom svjetskom ratu. U prvim danima avgusta 1941. od ukupno hiljadu stanovnika ubijeno je 850, od kojih 600 žena i djece. Živi gurnuti u jamu Golubinka

Časni krst iz Jerusalima na mestu logora Slana na ostrvu Pagu. – Milenko Jahura aktivno učestvuje u svim akcijama udruženja „Jadovna 1941.″ Foto: Jadovno 1941.

JAHURA: SJEĆANjE NA ŽRTVE VAŽNO ZA SRPSKI IDENTITET

Predsjednik Srpskog nacionalnog društva Prebilovci Milenko Jahura ocijenio je da je sjećanje na žrtve veoma važno za opstanak Srba koji bi prema genocidu počinjenom nad srpskim narodom trebalo da se odnose kao Jevreji prema Holokaustu. “To pitanje treba sistematski riješiti i zatražiti poštovanje žrtava genocida. Istovremeno od BiH i Hrvatske treba tražiti da se oskrnavljena stratišta obnove i stave pod zaštitu”, izjavio je Jahura Srni. Jahura je rekao da svakog dana, a ne samo 6. avgusta, treba ponavljati da je nad srpskim narodom u Hercegovini, kao i cijeloj teritoriji NDH u Drugom svjetskom ratu počinjen genocid, posebno jer se Srbima, koji su u 20. vijeku podnijeli ogromnu žrtvu, više od

Dokument o masovnom pokolju Srba na području Čapljine

IZVJEŠTAJ DRŽAVNE KOMISIJE ZA UTVRĐIVANjE RATNIH ZLOČINA O ZLOČINIMA NDH NAD SRBIMA NA PODRUČJU ČAPLjINE Zemaljska komisija za utvrđivanje zločina okupatora i njegovih pomagača za Bosnu i Hercegovinu, u „Službenoj potvrdi“ D.br. 3478, izdatoj u Sarajevu 23.oktobra 1946. godine, „zvanično zasvjedočava da je: I – U masovnom pokolju Srba, koji je izvršen, između 22-28. juna 1941. god, izgubilo život oko 105 lica iz Čapljine, 43 lica iz sela Prebilovaca, 8 lica iz sela Počitelja, 1 lice iz sela Gnjilišta, 49 lica iz sela Klepaca, 8 lica iz sela Loznice, 3 lica iz sela Višića, 26 lica iz sela Dračeva, 44 licaiz sela Glušci Kljen, 52 lica iz sela Rečica, oko

kalendar-genocida.jpg

Kalendar genocida: 03. avgust 1941. Zločini nad Srbima Banije, Korduna, Gorskog kotara, Bos. Krajine..

Šušnjar, kod Sanskog Mosta. Ustaše su 03. avgusta 1941. godine strijeljali 45 stanovnika sela Dabar pokraj Sanskog Mosta na stratištu Šušnjar. Publikovani su poimenični podaci o stradalima. Početkom avgusta 1941. na stratištu Šušnjar ubijen je veliki broj srpskih stanovnika sa područja Sanskog Mosta. Milan Crnomarković, Dabar u Narodnooslobodilačkoj borbi, Sanski Most 1988., str. 40. Izvor: Vikipedia.org – Hronologija ustaških zločina 1941. Pristupljeno 12. oktobra 2015. Klenovac, kotar Perušić. Ustaše su 03. avgusta 1941. godine opkolile selo Klenovac. Zatečeno stanovništvo koje se spremalo za bijeg u zbjegove umirili su dajući obećanje da se nikome ništa neće desiti. Čim su utvrdili da su sve pohvatali, zatvorili su ih u štalu braće Branka

Sandra Blagić: Ne dozvolimo da nas opet kolju, protjeruju, da nam lome kičmu!

Dok drugi veličaju svoje zločince i zločine, raznim skupovima i koncertima, mi svoje žrtve zaboravljamo! Zaboravljamo ko smo, šta smo i odakle smo. Djecu liječimo preko SMS poruka, a vlada naručuje nova vozila, jer su im, kako kažu, stara dotrajala. Imam osjećaj da smo ponovo u komunizmu, samo što sad možeš da kažeš šta misliš. A, zarad mira ipak ćuti, jer zašto da se vraćamo u prošlost. Zašto da se sjećamo, nevinih civila i predugačkih kolona, žena, djece, staraca? Zašto da se sjećamo poklanih, prognanih, zaboravljenih? Zašto da se sjećamo, jer to je davno bilo? Bilo prije 25 ili 75 ili 350 godina, sjećati se moramo! Pokušavaju istinu preokrenuti, izvrnuti

DOKUMENT OZNA-e MIJENjA ISTORIJU: “Pobiti sveštenike, seljake, trgovce, bogataše …”

EKSKLUZIVNO PREDSTAVLjAMO DOKUMENT KOJI DOKAZUJE PLANIRANU LIKVIDACIJU “NARODNIH NEPRIJATELjA” OD STRANE TAJNIH KOMUNISTIČKIH SLUŽBI Dokument je naredba Službe bezbednosti u Sloveniji iz 1943. godine, a dobili smo ga dobrotom jednog slovenskog istoričara. Kompletan spis uskoro će biti objavljen u cijelosti. “Čim bude dan signal za uzbunu, u akciju moraju stupiti sve UHZ. Dužnost zapovjednika je da angažiraju sve svoje članove. Svi moraju imati spremno oružje. (U nedostatku vatrenog oružja može se upotrijebiti drugo kao što su noževi, sjekire, krampovi, čekići i slično). Napad na stanove onih koji će biti likvidirani mora biti brz, odlučan i temeljit. Svatko predomišljanje i oklijevanje shvatit će se kao izdaja … Grupe koje su na

Kalendar genocida: 29. jul 1941. Zločini na Baniji, Kordunu, Lici, Bosanskoj Krajini

Dugačka Luka, kod Topuskog, kotar Vrginmost. Ustaše su u periodu 28. jul – 03. avgust 1941. godine u Dugačkoj Luci ubile preko 256 Srba iz Starog Sela, Katinovca i Crnog Potoka.. Izvor: Dušan Baić, Kotar Vrginmost u narodnooslobodilačkoj borbi 1941-1945, Općinski odbor saveza boraca NOR-a Vrginmost, Beograd 1980, str. 814-844(Spisak žrtava Starog Sela). Đuro Zatezalo „Radio sam svoj seljački i kovački posao“ – svjedočanstva genocida. SKPD Prosvjeta, Zagreb 2005., str. 343. Petar Zinaić, Genocid na Kordunu i okolici, “Stručna knjiga”, Beograd 1996., str. 366-367(Spisak žrtava). Ličko Petrovo Selo. Drugu grupu Srba iz opštine Ličko Petrovo Selo pohapsile su ustaše 29. jula 1941. godine pod istim izgovorom “da idu na rad

Dejan Mikavica: Odgovor Dušanu Kovačeviću

„Dušan Kovačević je po mom skromnom mišljenju najbolji srpski scenarista i dramski pisac. Sasvim ga razumem kada kaže da se nikad ne bi mogao rukovati sa onim šiptarima kojima su ruke krvave. To je prirorodno i razumljivo osećanje sa kojim se većina od nas može i treba identifikovati. Razumem ga i kada iznosi stav da Srbima nije do rata. Ali ne razumem da ne želi da shvati jednu običnu, prostu istinu: Srbi ni jedan rat koji su vodili nisu prvi započeli. Osim eventualno rata na koji su primorani 1804. Srbi su ratovali uvek u tri slučaja: 1. Kada su ih neprijatelji hteli istrebiti 2. Kada su ih hteli pobediti i

Govor Predsednika Francuske Makrona na Vel d‘Iv komemoraciji u Parizu

Predsedniče vlade Izraela, dragi Bibi, hvala vam za vaše reči. Članovi vlade, Predsedniče Reprezentativnog saveta jevrejskih institucija u Francuskoj, Predsedniče Udruženja sinova i kćeri Jevreja deportovanih iz Francuske, Predsedniče Unije deportovanih u Aušvic, Predsedniče Fondacije sećanja na Holokaust, Predsedniče Francuskog komiteta za Jad Vašem, Veliki rabini, Gradonačelnice Pariza, Narodni poslanici, Prefekti, Predstavnici diplomatskog kora, Izabrani predstavnici, Dame i gospodo, Ovde sam danas sa vama, ovim tmurnim i svečanim povodom, kako bih sledio put kojim je 1995. godine krenuo Žak Širak, kome danas posebno želim da odam počast, a kojim su nastavili Dominik de Vilpen 2005, Nikola Sarkozi i Fransoa Fijon 2007, i konačno Fransoa Oland 2012.1 Nedavno su francuski politički

Obnovljeni spomenici roditeljima Nikole Tesle

Proteklih dana u Gospiću, ali i cijeloj Ličko-senjskoj županiji pozitivno je odjeknula informacija da je inicijativom paroha gospićko-smiljanskog jereja Dragana Mihajlovića, a zahvaljujući velikoj pomoći Duška Ljuštine i Rade Šerbedžije, došlo do obnove spomenika roditeljima Nikole Tesle. Prota Milutin Tesla službovao je pri hramu Svetih apostola Petra i Pavla u Smiljanu, a poznato je da se pored toga što je bio sveštenik bavio propovijedanjem i pjesništvom. Majka Nikole Tesle Georgina također potiče iz stare svešteničke porodice, od oca Nikole Mandića. Ovo je samo jedno od pozitivnih dešavanja, otkako je poslije 25 godina pauze Gospić ponovo dobio pravoslavnog sveštenika. Od tada Gospićko-smiljansku parohiju vodi Dragan Mihajlović koji je u Gospić došao

AUDIO: Zoran Mirković: Rasno zakonodavstvo u NDH

U emisiji NAUČNI SKUPOVI, možete slušati izlaganje Zorana Mirkovića „Rasno zakonodavstvo u NDH”. Snimak je zabeležen na konferenciji „Pravni poredak Nezavisne Države Hrvatske” koja je održana 30. marta na Pravnom fakultetu u Beogradu. Zoran Mirkovć u svom izlaganju ističe da nacistička Nemačka jeste stvorila ambijent za nasilje ogromnih razmera, ali su drugi učesnici u senci nemačke moći imali sopstvene interese i razloge za uništenje onih građana koji su smatrani nepoželjnim. Na primeru Hrvatske se vidi da su rasni zakoni i kasniji progon Jevreja i Roma usledili kao svesno i autonomno delovanje NDH, smatra Mirković. Progon Jevreja, uz zamerku da su bili produžena ruka srpskog režima, bio je zasnovan na želji

AUDIO: Miloš Jovanović i Ivana Krstić: Međunarodnopravni status NDH

U emisiji NAUČNI SKUPOVI, možete slušati izlaganja Miloša Jovanovića i Ivane Krstić „Međunarodnopravni status NDH” s konferencije „Pravni poredak Nezavisne Države Hrvatske” koja je održana 30. marta na Pravnom fakultetu u Beogradu. Miloš Jovanović i Ivana Krstić smatraju da pitanje da li je NDH bila država sa stanovišta međunarodnog prava, nosi sa sobom izvesne političke i pravne posledice. Naime, ukoliko se može smatrati državom, onda i aktivnosti preduzete tokom njenog postojanja povlače mnogo veći stepen odgovornosti. S druge strane, ukoliko se pokaže da je NDH bila samo instrument sila Osovine, u tom slučaju glavnu odgovornost za akte snosi okupator. Autori ističu da su dugo postojala dva oprečna mišljenja o ovom

Kalendar genocida: 25. jul 1941. – Dragotina, Banija

Dragotina, selo kod Gline, u julu 1941. ustaše poklale 7 žena i jedno dijete i zapalile u kući Evice Galjen i u kući Milke Sladović. Iste godine, 24. i 25. jula pohvatale su ustaše 157 muškaraca i ubile u logoru Jadovno na Velebitu. Pri tome popalile sve kuće i gospodarske zgrade. Izvor: Đuro Zatezalo „Radio sam svoj seljački i kovački posao“ – svjedočanstva genocida. SKPD  Prosvjeta, Zagreb 2005. Priredio: Arhiv UG Jadovno 1941.

Kalendar genocida: 24. jul 1941. – B. Luka, Bos. Krupa, Sisak

Banja Luka. Ustaški dovodnik Ljubomir Čorko uz pratnju deset ustaša sproveo je 24. jula 1941. godine iz Banja Luke u koncentraconi logor Gospić 8 “Srba – komunista” i 31 Jevrejina. Sprovedeni su: Ljubanić Stevo, Stajić Bogdan, Ševo Lazar, Morača Dušan, Sabljić Dušan, Bilbija Ljubo, Koščica Jovo i Đukić Maksim. Svi su mučenički postradali u logoru Jadovno jula 1941. godine. Izvor: Antun Miletić, Koncentracioni logor Jasenovac, Knjiga I, Narodna knjiga, Beograd 1986., str. 61-62(Poimenični spisak deportovanih Jevreja i Roma). Sela Vranjska, Mrkonjić i Vučijak, srez Bosanska Krupa. Ustaše i oružnici iz Krupe su 24. jula 1941. godine došli sa jednim kamionom u sela Vranjsku, Mrkonjić i Vučijak koja su pri tom

Kalendar genocida: 21. jul 1941.

Sela Ivanjska, Glavica, Baštra i Dobro Selo, srez Krupa. Ustaše su 21. jula 1941. godine pohvatali i odveli u logor Jadovno kod Gospića 105 ljudi iz sreza Krupa i to iz Ivanjske 42 mještana, iz Glavice 1, iz Baštre 4 i iz Dobrog Sela 58 mještana. Svi su ubijeni u logoru Jadovno. Izvor: +Dane R. Lastavica, Hrvatski genocid nad srpskim i jevrejskim narodom u koncentracionom logoru Gospić (Lika) 1941-1945, a Srbima 1991-…?, Novi Sad 2011., str 262-263 (Poimenični spisak stradalih). Kotar Velika Kladuša. Oko 21. jula 1941. godine žandari i ustaše su pohvatali 30 Srba iz grada Velike Kladuše i okolnih sela i odvezli ih u Gospić gdje su nastradali.

Godišnjica: Likvidacija viđenijih Srba plaščanske doline

Plaščanska dolina. U toku noći 19-20. jula 1941. godine ustaše su priključile transportu iz logora Danica u Koprivnici za Gospić, dve grupe zatvorenika koje su prethodno uhvatili. Kalendar genocida: 19-20. jul 1941. Prva grupa od šest zatvorenika je uhvaćena 15. jula 1941. godine i u njoj su bili: Vitas (Jakova) Dušan iz Počitelja, direktor građanske škole u Plaškom Šumonja (Rade) Rafajilo iz Vere, penzionisani žandar Grba (Rade) Lazo iz Međeđaka, mlinar Šušnjar (Ilije) Mane – Pećo iz Janja Gore, seljak Grba (Jelke) Mihajlo iz Ličke Jasenice, činovnik Momčilović (Ilije) Đuro iz Blata, pekar. Svi ovi su zatvoreni u štalu i dvorište sudije Milana Tomljenovića. Dva dana kasnije 17. jula 1941.

VIDEO – Dan sjećanja na Jadovno 1941-2017.

Kod Šaranove jame na Velebitu 01. jula 2017. je obilježen „Dan sjećanja na Jadovno 1941. godine“ i 76 godina od stradanja 38.000 Srba u kompleksu logora smrti Nezavisne Države Hrvatske, Gospić-Jadovno-Pag. Ovaj molitveni skup organizovalo je Udruženje „Jadovno 1941“ čiji je predsjednik Dušan Bastašić rekao da je istovremeno tužan i ponosan, jer se nalazi na srpskom stratištu i vidi nikad veći broj ljudi u bijelim majicama sa natpisom „Jadovno `41“. – Ova bijela boja na našim majicama pokazuje da ovdje dolazimo bez mržnje i čista srca punog ljubavi da se pomolimo za svoje sunarodnike i srpske novomučenike, koji strašno postradaše na ovom mjestu rajske prirode, a, u stvari, na tako

Nemanja Dević: Ovo bi valjalo znati pre nego što progovorimo o Nikoli Tesli

Dok spremam knjigu Teslinog prevoda Zmajevih pesama, sa vama delim neke od nikada prevedenih reči čoveka koji je menjao svet svojim izumima, ali i ostavio zlatan trag koji iz srca narodne tradicije vodi do večne istine. Na tom mestu Pupin i Tesla ne samo da su na istom putu, već njime koračaju jedan pored drugog. Nikola Tesla piše: ”Na Kosovu polju pao je Miloš Obilić, najplemenitiji od svih srpskih heroja, nakon što je ubio sultana Murata II posred njegove velike vojske. Da se ne zna da je ovo istorijska činjenica, moglo bi se pomisliti da se radi o mitu, stvorenom pod uticajem Grka i Rimljana. Jer u Milošu vidimo i

Mira Lolić Močević: Dan kada je oslobođena Srebrenica

Šta ja vidim u jedanaestom julskom danu od 1995 godine. Za mene je to dan kada su jedinice Vojske Republike Srpske oslobodile grad Srebrenicu od muslimanskih jedinica pod komandom Nasera Orića. Orićevci su od 1992. do 1995. godine izlazeći iz Srebrenice ubijali Srbe po Podrinju, otvorili logore za Srbe u centru Srebrenice, ubijali srpsko stanovništvo koje je ostalo u Srebrenici a prema tvrdnjama muslimanskih stanovnika koji su živjeli u gradu, ubijali i pripradnike sopstvenog naroda. Srpsku pravoslavnu crkvu su pretvorili u konjušnicu. Ono što je Srbima dan oslobođenja, Muslimani su uzeli da slave kao dan žalosti. Mogli su uzeti bilo koji drugi dan ali uzeli su baš ovaj, što je

Dr Dušan J. Bastašić fotografija: Frontal.SRB/DHS

Emisija: Jadovnička istina – VIDEO

Na RTRS-u je 05. jula 2017. emitovana emisija „U fokusu“ pod nazivom Jadovnička istina u kojoj je gost bio Dušan J. Bastašić, predsjednik udruženja građana „Jadovno 1941. Emisija je realizovana neposredno nakon što je kod Šaranove jame na Velebitu 01. jula 2017. obilježen „Dan sjećanja na Jadovno 1941. godine“ i 76 godina od stradanja 38.000 Srba u kompleksu ustaških logora smrti Gospić-Jadovno-Pag tokom postojanja Nezavisne Države Hrvatske. Udruženje Jadovno 1941, Banja Luka  

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

“Sjećam se dobro i nikad neću zaboraviti 14. maj 1942.”

Iz knjige Svjedočanstva genocida u NDH 1941-1945. Đure Zatezala