arrow up
Ж | Ž
Pretraga
Close this search box.
Ж | Ž

Osvećenje spomen-mauzoleja na Drini do kraja juna

Izgradnja i uređenje Spomen-mauzoleja, na Starom Brodu na Drini, kod Višegrada, koji podižu dobrotvori Spasoje Albijanić i Miodrag Davidović Daka, pri samom su kraju Izgradnja i uređenje Spomen-mauzoleja, na Starom Brodu na Drini, kod Višegrada, koji podižu dobrotvori Spasoje Albijanić i Miodrag Davidović Daka, pri samom su kraju i osvećenje, koje će predvoditi patrijarh srpski Irinej, kao i pomen biće održani do kraja juna, iformisao je akademika Matiju Bećkovića Spasoje Albijanić, jedan od dobrotvora. Bećkovićeve besede, minulih godina o neviđenoj drami u proleće 1942. godine, kada je iz Sarajeva krenulo 10. 000 ustaša s namerom da proteraju i pobiju srpsko stanovništvo sa područja Sarajava, Pala, Olova, Klasnja, Sokolca, Han Pijeska,

Luko Paljetak, Šantićeva nagrada i jedna prevara prilikom prevođenja

Hrvatski književnik Luko Paljetak, poznati pesnik, pisac knjiga za decu i prevodilac, dobio je Šantićevu nagradu za 2018. godinu. Osvrnućemo se s tim u vezi na jednu stvar moralne prirode, prevaru prilikom Paljetkovog prevođenja Prešerna sa slovenačkog na hrvatski i to u vrlo osetljivoj temi – dubrovačkog govora odnosno srpskog jezika. Veliki slovenački pesnik France Prešern je 1847. u svojoj zbirci „Pesme“ („Pesmi“) objavio i epigrame (on ih naziva „Zabavljivi napisi“) posvećene Ljudevitu Gaju, izdavaču zagrebačke „Danice“ i njegovim „Daničarima“ („Daničarjem“). Prvi od tih epigrama je „Dobrovski“ (Ljubljana 1847. str. 113) a u njemu veliki slavista Dobrovski tobož pita Vukovog mentora Jerneja Kopitara (koji inače Prešernu nije bio simpatičan) kojim

Na Krfu obeležena godišnjica i odata pošta srpskim vojnicima

Na Krfu je obeležena 155. godišnjica prisajedinjena Jonskih ostrva Grčkoj, a svečanosti su prisustvovali gradonačelnik Krfa Konstantinos Nikolouzos, visoki vojni i državni funkcioneri Grčke kao i mnogi građani, zvaničnici i delegacije iz drugih zemalja među kojima i član Gradskog veća Beograda Fadilj Eminović. Nikolouzos je istakao značaj povezanosti gradova u oblasti kulture, privrede, obrazovanja kao i produbljivanju prijateljskih odnosa među njima, saopštio je gradski Sekretarijat za informisanje, prenosi Tanjug. „Krf je za našu istoriju od velikog značaja jer je bio „ostrvo spasa” kada su tu našli utočište srpski vojnici nakon povlačenja preko Albanije u Prvom svetskom ratu. To je grad kojem mnogo dugujemo”, rekao je tom prilikom Eminović. On je

Tubić: Tragična smrt 12 beba ne smije biti zaboravljena

Sekretar Udruženja “12 beba” Željka Tubić poručila je danas da je tragična smrt 12 beba u Kliničkom centru Banjaluka 1992. godine zbog nedostatka kiseonika, događaj koji se ne smije nikada zaboraviti. “Ovaj događaj ne smije biti izbrisan iz sjećanja i pominjanja, jer je obilježio tok rata i jedan dio istorije na ovim prostorima”, rekla je Tubićeva novinarima nakon parastosa i polaganja cvijeća na Novom groblju u Banjaluci povodom obilježavanja 27 godina od tragične smrti 12 banjalučkih beba. Tubićeva je rekla da članove porodica preminulih beba tješi to što ovaj događaj ne pada u zaborav, već suprotno, svake godine koja dolazi više se o tome priča i govori u javnosti, pišu

„Mi tada nismo gledali koja sila napada i koja je jačina te vojske, mi smo branili svetinju, Srbiju, do zadnjeg“

Da nije bilo pobeda na Košarama i Paštriku, mi ne bismo imali kumanovski Vojno-tehnički sporazum o prekidu neprijateljstava, imali bismo bezuslovnu kapitulaciju iz koje ne proizilazi Rezolucija 1244 Dokumentarno-igrani film „Ratne priče sa Paštrika“ premijerno će biti prikazan u Domu Garde na Topčideru, 23. maja u 20 časova. Film će, takođe, premijerno biti emitovan na dvadestogodišnjicu početka borbi na Paštriku, 26. maja u 21 čas na Prvom programu RTS-a. Bitka na Paštriku je primer vojničke snage, veštine, profesionalizma, besprimerne hrabrosti, i pobede, ali i deo naše zaboravljene istorije, planski i namerno zaboravljane, koja na ovaj način postaje deo našeg svakodnevnog života. Najveći deo Srbije nije čuo ni za planinu pod

Služen parastos za 12 banjalučkih beba

Na Novom groblju u Banjaluci danas je služen parastos i položeno cvijeće povodom obilježavanja 27 godina od stradanja 12 beba u Kliničkom centru zbog nedostatka kiseonika, koji nije mogao biti dopremljen ovoj zdravstvenoj ustanovi kopnom zbog ratnih djestava, a ni vazdušnim putem jer je na snazi bila zabrana Savjeta bezbjednosti UN za letove iznad BiH. Parastosu, koji su služili sveštenici Eparhije banjalučke, prisustvovali su i cvijeće na grobnicu 12 banjalučkih beba položili izaslanik predsjednika Republike Srpske Miladin Dragičević, ministar porodice, omladine i sporta Sonja Davidović, te poslanici u Narodnoj skupštini Davor Šešić i Srđan Mazalica. Parastosu su prisustvovali i članovi Republičke i Gradske organizacije porodica zarobljenih, poginulih boraca i nestalih

Hronologija NATO zločina: 22. maj – bombardovana termoelektrana „Kolubara“

Prema podacima Pentagona, za 60 dana agresije na SRJ NATO avijacija je dejstvovala sa više od 14 000 vođenih i nevođenih bombi Na meti NATO agresora šezdesetog dana bombardovanja Savezne Republike JUgoslavije našla su se elektroenergetska postrojenja. Bombardovana je termoelektrana „Kolubara“ u Velikim Crljenima. U napadu je povrijeđeno 11 ljudi. Gađana su ista mjesta na koja je u prethodna tri napada dejstvovano grafitnim bombama. Pogođena su i razvodna postrojenja trafo-stanica u blizini. Oko 2.30 sa četiri grafitne bombe pogođena su postrojenja „Elektroistoka“ u Brzom Brodu. Karbonskim vlaknima pokriveno je oko 15 hektara zbog čega je došlo do lančanih kratkih spojeva koji su prouzrokovali raspad mreže. Niš, Leskovac, Vranje i Prokuplje

U VENAMA ONIH KOJI SE ZALAŽU ZA VELIKU ALBANIJU TEČE POGANA USTAŠKA KRV! Kapetan Dragan poslao pismo SRBIMA

“Slavim svako povlačenje nezavisnosti Kosova”, napisao je… Dragan Vasiljković, poznatiji kao Kapetan Dragan, koji je osuđen na 13 i po godina robije zbog navodnih ratnih zločina tokom rata u Hrvatskoj, ističe da u ćeliji slavi svako povlačenje priznanja nezavisnosti lažne države Kosovo, prenose beogradske medije. Vasiljković u pismu naglašava da su Hrvati prvi u istoriji koji su proterali jedan narod, a zatim ga optužili za genocid i agresiju. Takav ‘ustaški recept’, dodaje Vasiljković, danas se primenjuje na Kosovu. * Njegova ekselencija ministar inostranih poslova RS Ivica Dačić, zahvaljujući postignutim rezultatima u diplomatiji za period 2018-2019. godine, postao je jedan od mojih najomiljenijih Srba. Mi smo u nacističkom logoru Lepoglava u

SEĆANjE NA HEROJA SA KOŠARA: Odata počast Goranu Ostojiću

U Jagodini je u utorak održana komemorativna svečanost povodom pogibije komadanta 63. padobranske brigade Gorana Ostojića na Košarama u borbi sa albanskim teroristima U Jagodini je u utorak održana komemorativna svečanost povodom pogibije komadanta 63. padobranske brigade Gorana Ostojića na Košarama u borbi sa albanskim teroristima. Svečanost je održana na terenima osnovne škole, koja nosi ime Ostojica, a učestovali su padobranci 63. padobranske brigade Vojske Srbije, pripadnici specijalne vojne jedinice, karatisti Jagodine i Gornjeg Milanovca, izviđači… Njih je pozdravio major 63. padobranske brogade Milovan Ilić, a svečanost je počela polaganjem venaca na spomen bistu Ostojiću u holu škole i padobranskim skokovima. Padobranci su nosili zastavu Srbije i zastavu 63. padobranske

Romanijske brigade imale slavan put i velike zasluge

 Prva pješadijska i Druga romanijska motorizovana brigada učestvovale su na svim ratištima, a kroz njihove redove prošlo je oko 23.000 boraca, od kojih je 1.100 ugradilo svoje živote u temelje Srpske, rečeno je prilikom obilježavanja 21. maja – Dana ovih jednica Vojske Republike Srpske. Predsjednik Boračke organizacije opštine Sokolac Miladin Gašević rekao je novinarima da je sa područja ove lokalne zajednice poginulo 286 srpskih boraca na ratištima širom Srpske i da ima više od 350 ratnih vojnih invalida. On je naglasio da je zadatak Opštinske boračke organizacije da u narednom periodu dodatno pomogne kod zapošljavanja demobilisanih boraca i u rješavanju pitanja penzionisanja onih koji zbog ratnih dešavanja nisu stekli uslove

Danas promocija knjige “Šta su skrivile” o smrti 12 beba

Republički centar za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica predstaviće danas u Banjaluci knjigu “Šta su skrivile?” o stradanju 12 banjalučkih beba u Kliničko-bolničkom centru u maju i junu 1992. godine. Autor knjige je Nikola Borković, a promocija će biti održana u 19.00 časova u Banskom dvoru, najavljeno je iz ovog centra. Publikacija predstavlja istraživački rad Borkovića i svjedočanstvo majki koje su izgubile djecu zbog nerazumijevanja međunarodne zajednice. Odlukom Savjeta bezbjednosti UN u pomenutom periodu bili su zabranjeni međunarodni letovi, čak i oni sa bocama kiseonika iz Beograda za Banjaluku, zbog čega je preminulo 12 tek rođenih beba koje su bile u inkubatorima. Vojska Republike Srpske je, nakon

Obilježeno 27 godina od stradanja srpskih boraca i civila u Žutici

Boračka organizacija u Milićima obilježila je danas 27 godina od stradanja osam srpskih boraca i civila, među kojima su bile i žene, ubijenih u napadu muslimanskih paravojnih snaga 21. maja 1992. godine u milićkom naselju Žutica. Tog dana ubijeni su Slobodan Zečić /26/, Milenko Kovačević /32/, Mićo Lazarević /18/, Obrenija Ilić /34/, Milja Obradović /54/, Nedeljko Kandić /36/, Mlađen Petković /40/ i Vojislav Šarac /68/. Muslimanski ekstremisti mučki su napali kamion koji je prevozio radnike preduzeća “Boksit” i mještane sela Podravanje, a nekoliko putnika u kamionu je bjekstvom u šumu uspjelo da izbjegne sigurnu smrt. Predsjednik milićke Boračke organizacije Dragoljub Đuričić novinarima je rekao da je žalosno što do danas

Vladan Ivković: Srbi imaju pravo na nacionalnu srdžbu, ma šta ona u budućnosti izazvala

Povodom teksta Viktora Ivančića „Slučaj Kusturica: Mozak na službenom putu“, prenetog i na „Stanju stvari“ Izvor: Srpski tjednik Novosti Pravo na nacionalnu srdžbu Ovo je izašlo iz pera Hrvata Viktora Ivančića, nekadašnjeg urednika splitskog „Feral tribjuna“, dakle, jednog takoreći umjerenog Hrvata i nekada oštrog kritičara Tuđmanovog režima. Upućeno je srpskom režiseru Emiru Kusturici. Međutim, nije da nema i Srba, onih koje je genijalni Slobodan Antonić nazvao „slučajnim“, koji misle isto. Čitav slučajnosrpski glibovski[1] kabal, onaj koji voli Ivančića, a mrzi Kusturicu, se decenijama upinje da srpske žrtve, žrtve srbocida, umanji ako ne može da ih negira. Kad ne može da ih negira ili umanji, onda digne dreku oko nekog srpskog stvarnog ili navodnog zločina, udesetostruči

Tuzlanska kapija (Foto: Arhiv/VN)

U Beogradu premijera dokumentaraca i događaju na Tuzlanskoj kapiji

U Domu vojske Srbije u Beogradu u petak, 24. maja, biće prikazan dokumentarni film “Svedočenje” o događajima na Tuzlanskoj kapiji 25. maja 1995. godine, prema scenariju generala Ilije Brankovića i u režiji pukovnika Branislava Glušice. Tim za odbranu generala Vojske Republike Srpske Novaka Đukića pozvao je sve zainteresovane na premijeru ovog filma u Domu vojske Srbije u 14.00 časova. General Novak Đukić je pred Sudom BiH pravosnažno osuđen na 20 godina zatvora zbog događaja od 25. maja 1995. godine kada je na trgu u Tuzli od posljedica eksplozije stradalo 71, a nekoliko stotina ljudi ranjeno. Sud BiH je prihvatio dokaze tužilaštva da je riječ o granati koja je ispaljena sa

Viktor Ivančić: Puca meni prsluk, Kusturice, za tvoj Jasenovac!

Snimi li Emir Kusturica film o Jasenovcu, bit će to umjetnički doprinos ekonomiji nacionalne srdžbe: redatelj će žrtve genocida investirati u buduća krvoprolića Emir Kusturica, redatelj, graditelj i savjetnik Milorada Dodika, reagirao je na portalu Iskra.co (‘elektronske novine Andrićgrada’: ‘svetla strana sveta’) na fragment mog eseja iz knjige ‘Iza sedam logora’ – fragment u vidu pisma, inače u cijelosti izmišljenog, a to će reći u cijelosti istinitog, što ga je ratni zločinac Milan Lukić iz zatvora u Estoniji poslao projektantu ‘srednjovjekovnog grada inspirisanog djelima i likovima nobelovca Ive Andrća’ u Višegradu – i kada sam to autorsko štivo pročitao (bolje rečeno: pokušao pročitati), uvidjeh u kakvu sam se gustu i

Kome smeta istina o stradanju srpskog naroda u Tuzli?

Uvijek kada se pomenu srpska stradanja, srpske žrtve i zločini nad srpskim narodom u BiH, odmah kreće orkestrirana “vatra” neutemeljenih i davno otrcanih fraza o “zločincima” i “žrtvama”, “nacionalistima” i “normalnima”, “agresorima” i “braniteljima”, a sve te prazne priče imaju cilj da odbrane davno osmišljenu i nametnutu “crno-bijelu” sliku o ratu u BiH, saopšteno je iz Zavičajnog udruženja Tuzlaka u Bijeljini. U saopštenju proslijeđenom Srni ističe se da je na toj slici samo jedna “žrtva”, a sa druge strane jedan narod kao kolektivitet predstavljen je kao “zločinac”, “nacionalista” i “agresor”. – Dežurni čuvari lika i djela autora ove slike, vjerovatno bogato plaćeni za svoj rad, uvijek su spremni da ispale

Albanci na jugu Srbije ponovo slave teroristu Ćazimija

Na zvaničnoj stranici Opštine Bujanovac najavljena je “tradicionalna manifestacije Dani komandanta Lešija”, odnosno Ridvana Ćazimija, jednog od vođa “Oslobodilačke vojske Preševa, Medveđe i Bujanovca” koji je poginuo u sukobima sa srpskim snagama bezbjednosti 24. maja 2001. godine u okolini Velikog Trnovca. On je komandovao grupom od 600 do 700 terorista /112. brigada/ koja je izvršila najviše terorističkih napada tokom sukoba na jugu Srbije. Po agendi, objavljenoj na stranici opštine, obilježavanje “Dana komandanta Lešija” će početi 23. maja literarnim časom u bujanovačkom Domu kulture. Na kraju četvorodnevne manifestacije biće položeni vijenci na njegov grob i održana komemoracija, prenio je Portal “Jugpres”. Na ulazu u Veliki Trnovac lokalni Albanci su mu podigli

Suđenje Dudakoviću: Vratili se po invalidska kolica i ubijeni

Na suđenju Atifu Dudakoviću i pripadnicima tzv. Armije BiH svedokinja Mara Jeličić ispričala kako je ostala bez muža i devera: Čedo nestao 15. septembra, kada se sa bratom Jovom vratio u vikendicu Mara Jeličić, svedok tužilaštva na suđenju Atifu Dudaković i 15 pripadnika takozvane Armije BiH, ispričala je pred sudom da je njen suprug Čedo nestao 15. septembra 1995, kada se iz Sanskog Mosta vratio u selu Vrtače po invalidska kolica bolesnoj deci. Pojasnila je da su iz Bihaća, gde je živela sa suprugom i dvoje bolesne dece, otišli u vikendicu, u selu Vrtače, kod Bosanskog Petrovca. Iz sela su 19. avgusta otišli u Sanski Most. – Muž je sa

Srpski nacionalni forum: Najneobičniji genocid u istoriji

Ovo je prvi i verovatno jedini genocid u istoriji u kome se genocidirana strana umnožila, a strana koja je vršila genocid nestala, piše u saopštenju Srpskog nacionalnog foruma (SNF) iz Gračanice O tempora, o mores! Ova slavna Ciceronova rečenica se adekvatno može primeniti na poslednje odluke kosovske skupštine, koja je usvojila „Rezoluciju o genocidu, zločinu protiv čovečnosti i ratnih zločina Srbije na Kosovu“. Ni manje ni više. Da nije strašno, bilo bi smešno, ovako je morbidno. Štaviše, odluci je prethodila diskusija Fljore Brovine, koja je poslanicima pokazala sliku iz nekog iračkog pornografskog časopisa, tvrdeći da se radi o silovanju Albanki od strane Srba. Smešno? Strašno? Morbidno? Odlučite sami. Ovo je prvi i

Zašto je Al Džazira suspendovala novinare i kakve veze s tim ima Holokaust?

Medijska mreža Al Džazira suspendovala je dva novinara odgovorna za video-snimak u kojem se tvrdi da su Jevreji pogrešno predstavili razmere Holokausta. Na snimku koji je na internet postavio arapski servis Al Džazira plus se navodi da je od cionističkog pokreta prihvaćeno da su nacisti ubili šest miliona Jevreja. Jedan od direktora mreže Jaser Bišr izjavio je da je video-snimak uklonjen sa veb–sajta i da je bio u suprotnosti s uredničkim standardima Al-Džazire, prenose izraelski mediji izveštaje novinskih agencija. “Al Džazira se potpuno odriče uvredljivog sadržaja”, rekao je Bišr, najavivši da se neće tolerisati takav materijal ni na jednoj platformi mreže. Postavljen na veb-sajtu Al Džazire i na društvenim mrežama,

U Beogradu regionalna konferencija o procesuiranju ratnih zločina

U Beogradu je danas počela regionalna konferencija tužilaca Srbije, Crne Gore, BiH i Hrvatske o procesuiranju ratnih zločina kojoj prisustvuje i glavni tužilac Mehanizma za krivične sudove u Hagu Serž Bramerc. Na otvaranju skupa, tužilac Srbije za ratne zločine Snežana Stanojković izrazila je nadu da će ova konferencija predstavljati još jedan korak naprijed ka boljoj saradnji tužilaca u regionu. “Moramo zajedno privesti pravdi sve počinioce”, naglasila je Stanojkovićeva. Ona je posebno pohvalila saradnju sa Unsko-sankim kantonom, od kojeg je Srbija, kako je rekla, preuzela na desetine predmeta koji su okončani osuđujućim presudama, prenio je Tanjug. Ambasador Velike Britanije u Srbiji Denis Kif naglasio je da saradnja među tužiocima treba da

Prvo “pomjerili” Srbe u Ustavu, pa krenuli u nezavisnost

U Hrvatskoj se obilježava 29 godina od referenduma o samostalnosti, u kojem se 93 odsto birača izjasnilo da želi nezavisnu državu, i to po novom ustavu, u kojem su Srbi prestali biti narod i postali nacionalna manjina. U Ustavu SR Hrvatske iz 1974. godine navodi se da je “SR Hrvatska nacionalna država hrvatskog naroda, država srpskog naroda u Hrvatskoj i država drugih naroda i narodnosti koji u njoj žive”. Međutim, u Ustavu Hrvatske, koji je 1990. godine pisao tada vladajući HDZ, unesene su izmjene. “Republika Hrvatska ustanovljava se kao nacionalna država hrvatskog naroda i država pripadnika drugih naroda i manjina, koji su njeni državljani: Srba, Muslimana, Slovenaca, Čeha, Slovaka, Italijana,

Sutra 670 godina Dušanovog zakonika

Sutra se navršava 670 godina od donošenja Dušanovog zakonika, najvažnijeg i najstrožeg zakonika srpske srednjovjekovne države kojim su utvrđena opšta načela uređenja, a čiji je najpoznatiji moto “Oko za oko, zub za zub”. Jedini predstavnik svetorodne dinastije Nemanjića koji nije proglašen za sveca i prvi srpski car Dušan Silni bio je najveći vladar u Srbiji za vrijeme čije vladavine su granice obuhvatale čak osam današnjih država. Svoju vladavinu, pretposljednji vladar iz nemanjićke loze učvrstio je jakim zakonodavstvom, čiji je vrhunac Dušanov zakonik. Dušan je rad na Zakoniku počeo 1346. godine, odmah nakon krunisanja za cara, a do danas je poznato da postoji 24 prepisa. Ovaj najvažniji zakon srednjovjekovne Srbije donesen

Austrijanci protjerali ustaše

Hrvat koji je na Blajburgu podigao ruku za fašistički i ustaški pozdrav i uviknuo “Zig hajl!” provešće u austrijskom zatvoru nekoliko sedmica, platiće kaznu od 4.000 do 5.000 evra i više neće moći da uđe u Austriju. Lice, kojem ni austrijski ni hrvatski mediji ne navode ime, osim da je iz okoline Varaždina, munjevito je izdvojeno iz mase okupljenih, povodom obilježavanja godišnjice ubijenih ustaša i domobrana, u Blajburgu i uhapšeno, navode svjedoci akcije austrijskih organa reda. Ovo je jedini slučaj isticanja fašističkih obilježja ili korištenja ustaške i fašističke retorike na Blajburškom polju ove godine nakon što su uvedeni zakoni koji ustaše poistovjećuju sa teroristima i nakon što su austrijske vlasti

U subotu obilježavanje 27 godina od zločina nad Srbima

U Bradini kod Konjica u subotu, 25. maja, biće obilježeno 27 godina od zločina koji su nad Srbima u ovom selu počinile združene muslimanske i hrvatske snage. Tim povodom biće služena Sveta arhijerejska liturgija i parastos u Crkvi Vaznesenja Gospodnjeg, te položeni vijenci na spomen-obilježje u crkvenoj porti. Iz Srpske pravoslavne crkvene opštine Konjičke saopšteno je da bi obilježavanje stradanja Srba Bradine trebalo da počne u 10.00 časova liturgijom u obnovljenoj Crkvi Vaznesenja Gospodnjeg, koju će predvoditi Njegovo preosveštenstvo episkop zahumsko-hercegovački i primorski Dimitrije, a u 11.30 časova je predviđen pomen parastos žrtvama i polaganje vijenaca na spomen-obilježje u porti hrama. Na najbrutalniji način 25. maja 1992. godine u Bradini

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

“Sjećam se dobro i nikad neću zaboraviti 14. maj 1942.”

Iz knjige Svjedočanstva genocida u NDH 1941-1945. Đure Zatezala