arrow up
Ж | Ž
Pretraga
Close this search box.
Ж | Ž

VELIKO STRADANjE SREMA U NDH

Arhiv Vojvodine je nedavno objavio obimni popisnik žrtava Srema u periodu 1941–1945 sa gotovo 42.000 imena. Taj spisak nije konačan, ali je do sada najpotpuniji i jasno ukazuje na razmere genocida koji je NDH sprovela između Save i Dunava, kaže sagovornik „Pečata“. Piše: Vladimir Dimitrijević  Stevo Lapčević, politikolog i istoričar, zaposlen je u Muzeju Srema u Sremskoj Mitrovici, gde se bavi istraživanjem međuratne političke istorije tog grada i Srema, sa ciljem da se osvetli stradanje sremskih Srba tokom Drugog svetskog rata. Tokom 2022. organizovao je veliku izložbu „Narod žrtva zločina“ povodom 80 godina od akcije ustaša Viktora Tomića u Sremu, kada je u avgustu i septembru 1942. ubijeno i u

Slavko Vasić iz Adaševaca, preživeli zatočenik Jasenovca

Pokušaćemo da iznesemo potresni deo jedne životne istorije, kratku istinu čoveka koji pune tri godine nije nosio zvučno ime – čovek – jer to nije bio – ne svojom krivicom. Živeo je pod okolnostima gde se ljudski život nije cenio – bio je bezvredan. Nosio je samo broj kao zatočenik Jasenovca. Spasao se poslednjeg dana iz „fabrike smrti“, iz strašnog pakla, 1945. godine, ispred poslednjeg krvavog obračuna ustaša nad preostalim zatočenicima, pred njihovo bezglavo povlačenje i izbezumljeno bekstvo sipred jedinica Narodnooslobodilačke vojske. Hteli su svaki trag i svedoke da unište, što im je samo delimično uspelo. Slavko Vasić, ćurčija u krojačkoj zadruzi u Šidu, pričajući otresnu priču o užasnim nedelima

Stevo Lapčević: Hrvatsko satiranje pravoslavlja na prostoru Sremske Mitrovice

Naročito je važno istaći primer stradanja šišatovačkog igumana Svetog Rafaila Momčilovića i ležimirskih mučenika, stradalih u Crkvi i Porti od strane ustaša. Opšte razmatranje: Srem, najstradalije područje Srbije U godini kada se obeleževa 78 godina od okončanja Drugog svetskog rata, stiče se utisak, jedinstvene interpretacije događanja koji su počev od 1939. do 1945. potresli Evropu i Svet više nema. Na talasima razilaženja velikih pobednika, oličenih u zapadnom svetu i Rusije, sve je učestalije iskrivljeno tumačenje istorije od strane „malih“ država, među kojima, evidentno je, prednjače one koje su tokom Drugog rata bile na stranama poraženih. Ovakva praksa vremenom je evoluirala, pa se od postavljanja pitanja u vezi odgovornosti za rat,

Obeležavanje 80 godina od stradanja u crkvi u Ležimiru: Naučna konferencija u Sremskoj Mitrovici

Ove godine, 27. novembra navršava se 80 godina od kako su ustaške i nacističke trupe u ležimirskom Hramu Svetog Velikomučenika Georgija ubile 100 meštana ovog sela, od čega 22 deteta, uzrasta od dve do 18 godina života. Ovaj zločin, po svojoj suštini jedan od najtežih koje su okupatori i njihove sluge u Sremu počinili nad srpskim narodom, došao je kao odmazda nakon sukoba koje su Nemci vodili sa partizanskim jedinicama u reonu Grgurevaca. Tim povodom, u nedelju 26. novembra, u Ležimiru biće služena Sveta Arhijerejska Liturgija i Parastos za ubijene Ležimirce i Grgurevčane koji su u Ležimir stigli tražeći spas od nemačko-hrvatske osvete, a nakon toga biće upriličeno otkrivanje i

Slavko Vasić iz Adaševaca, preživeli zatočenik Jasenovca

Pokušaćemo da iznesemo potresni deo jedne životne istorije, kratku istinu čoveka koji pune tri godine nije nosio zvučno ime – čovek – jer to nije bio – ne svojom krivicom. Živeo je pod okolnostima gde se ljudski život nije cenio – bio je bezvredan. Nosio je samo broj kao zatočenik Jasenovca. Spasao se poslednjeg dana iz „fabrike smrti“, iz strašnog pakla, 1945. godine, ispred poslednjeg krvavog obračuna ustaša nad preostalim zatočenicima, pred njihovo bezglavo povlačenje i izbezumljeno bekstvo sipred jedinica Narodnooslobodilačke vojske. Hteli su svaki trag i svedoke da unište, što im je samo delimično uspelo. Slavko Vasić, ćurčija u krojačkoj zadruzi u Šidu, pričajući otresnu priču o užasnim nedelima

NAJPOTRESNIJI STIH SRPSKE ISTORIJE: Mlada Srpkinja u ustaškom logoru je svojom krvlju ispisala ove reči!

Ako se ne zaboravi, istina nikada ne umire. A dr Jovan Babić (81), lekar radiolog i profesor Medicinskog fakulteta u Novom Sadu, nikada nije zaboravio kako su februara 1947. godine, kada je bio sedmogodišnjak, u njegovu porodičnu kuću u Šidu banuli oficiri Ozne. Odveli su njegovog oca Dušana i odneli sav materijal koji je on, kao predsednik posleratne Komisije za ispitivanje zločina ustaša i nacista, do tada prikupio u sremskim selima, ali i u Jasenovcu. Dušanov dokazni materijal o žrtvama i zločincima oznaši su uništili u ime bratstva i jedinstva novoformirane Jugoslavije. Činilo se to uništenje nepovratnim, sve dok posle višedecenijskog traganja dr Babić nije pronašao treći primerak svedočenja preživelih

Ljubiša Šulaja: Stradalnici naš najbolji putokaz

Sremci su svoju istoriju omeđili manastirima. Njih su zidali despoti, svetitelji, i ustaše su znale da će, dokle god su ti manastiri živi, biti živ i srpski identitet. Spomen ploča advokatu Jevremu Vidiću koji je već početkom ustaško-nacističke okupacije Sremske Mitrovice odveden u logor Jadovno i tamo ubijen, biće postavljena ovog petka. Na ploči, koja će se nalaziti na kući Vidića, kod prolaza na pijacu, uz Jevrema stajaće i pomen svim žrtvama ustaškog zločina počinjenog u gradu na Savi. Inicijativa za postavljanje ploče potekla je od mitrovačkog lekara Dimitrija Stojšića, a svoju punu podršku dao je i mitrovački Zavod za zaštitu spomenika kulture. Za Ljubišu Šulaju, čelnika Zavoda, ovaj događaj

Stevo Lapčević: Hrvatsko satiranje pravoslavlja na prostoru Sremske Mitrovice

Naročito je važno istaći primer stradanja šišatovačkog igumana Svetog Rafaila Momčilovića i ležimirskih mučenika, stradalih u Crkvi i Porti od strane ustaša. Opšte razmatranje: Srem, najstradalije područje Srbije U godini kada se obeleževa 75 godina od okončanja Drugog svetskog rata, stiče se utisak, jedinstvene interpretacije događanja koji su počev od 1939. do 1945. potresli Evropu i Svet više nema. Na talasima razilaženja velikih pobednika, oličenih u zapadnom svetu i Rusije, sve je učestalije iskrivljeno tumačenje istorije od strane „malih“ država, među kojima, evidentno je, prednjače one koje su tokom Drugog rata bile na stranama poraženih. Ovakva praksa vremenom je evoluirala, pa se od postavljanja pitanja u vezi odgovornosti za rat,

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

“Sjećam se dobro i nikad neću zaboraviti 14. maj 1942.”

Iz knjige Svjedočanstva genocida u NDH 1941-1945. Đure Zatezala