arrow up
Ж | Ž
Pretraga
Close this search box.
Ж | Ž

Kajmakčalan kao kapija slobode

Na današnji dan pre 108 godina pobedom Srpske vojske okončana je sudbonosna bitka na Kajmakčalanu u kojoj su učestvovali naši slavni preci – nosioci Albanske spomenice. Zauzećem Kajmakčalana naše pobedonosne trupe prvi put stupaju na zemljište svoje otadžbine. Čast za to pripada Drinskoj diviziji. Ovako je u zvaničnim srpskim izveštajima na Solunskom frontu u septembru 1916. godine obznanjeno svetu da je „otvorena kapija otadžbine i slobode“, da je planinski lanac i najjače utvrđenje, za koje su Bugari imali naređenje da brane do poslednjeg vojnika, zauzela vojska vaskrsla posle stradanja u Albaniji. Drinskom divizijom komandovao je Zlatiborac, pukovnik Krsta Smiljanić. Krvava drama trajala je 22 dana, uz grmljavinu topova, gušanje s

Kajmakčalan kao kapija slobode

Na današnji dan pre 107 godina pobedom Srpske vojske okončana je sudbonosna bitka na Kajmakčalanu u kojoj su učestvovali naši slavni preci – nosioci Albanske spomenice. Zauzećem Kajmakčalana naše pobedonosne trupe prvi put stupaju na zemljište svoje otadžbine. Čast za to pripada Drinskoj diviziji. Ovako je u zvaničnim srpskim izveštajima na Solunskom frontu u septembru 1916. godine obznanjeno svetu da je „otvorena kapija otadžbine i slobode“, da je planinski lanac i najjače utvrđenje, za koje su Bugari imali naređenje da brane do poslednjeg vojnika, zauzela vojska vaskrsla posle stradanja u Albaniji. Drinskom divizijom komandovao je Zlatiborac, pukovnik Krsta Smiljanić. Krvava drama trajala je 22 dana, uz grmljavinu topova, gušanje s

POZIVNICA: U Beogradu premijera dokumentarnog filma “Zasijaše grobovi Solunaca”

U dosadašnjem radu Udruženje za negovanje i čuvanje srpske baštine „Kajmakčalan“ i Udruženje „Od stećaka do krajputaša“ su postigli zavidne rezultate na planu negovanja kulture sećanja na pale srpske vojnike u ratovima 1912-1918. Bliskost obrađenih tema rezultirala je time da, u novi poduhvat, uđu sa zajedničkim snagama. Naime, Ministarstvo za rad, boračka i socijalna pitanja je, na prošlogodišnjem konkursu, prepoznalo važnost teme i odobrilo projekat Udruženja „Kajmakčalan“ (koje je sa partnerom Udruženjem „Od stećaka do krajputaša“) pripremilo filmsko ostvarenje pod nazivom „Zasijaše grobovi Solunaca“. Radi se o dokumentovanju tradicionalne aktivnosti članova Udruženja „Kajmakčalan“ na uređenju srpskih vojničkih grobalja u podnožju planine Nidže, koju prate izjave eminentnih istoričara, kao i neposrednih

Aleksandar Stanković: Sto kilometara duž Solunskog fronta

Foto-reportaža visokogorske akcije „100 kilometara grebenom fronta za 100 godina proboja Solunskog fronta“ Povodom stogodišnjice bitke na Dobrom polju i proboja Solunskog fronta, letos za Petrovdan učestvovao sam u visokogorskoj akciji „100 kilometara grebenom fronta za 100 godina proboja Solunskog fronta“ u organizaciji udruženja „Otadžbina pamti“ sa još 54-oro ljudi (i jednim psom!). Počev od 11. jula 2018. pa do 14. jula 2018. prešli smo peške 110 kilometara duž planinskog grebena gde su se pre 100 godina vodile najžešće borbe na delu Solunskog fronta koji je držala srpska vojska. Prvog dana pešačenja (11.7.2018) pošli smo od ski centra Kožuf na planini Kožuf da bismo preko vrhova Zeleni breg (2165 m),

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

“Sjećam se dobro i nikad neću zaboraviti 14. maj 1942.”

Iz knjige Svjedočanstva genocida u NDH 1941-1945. Đure Zatezala