arrow up
Ж | Ž
Pretraga
Close this search box.
Ж | Ž

Godišnjica stradanja Srba u akciji “Medački džep”

Juče se navršilo 29 godina od napada hrvatske vojske na sela u okolini Gospića. U akciji nazvanoj Medački džep ubijeno je 88 Srba, od kojih su 36-oro bili civili. Piše: Đurđica Dragaš Rođaci i prijatelji ubijenih okupili su se na parastosu u beogradskoj Crkvi Svetog Marka Iza naziva Medački džep kriju se tri srpska sela u okolini Gospića-Divoselo, Čitluk i Počitelj. Krije se nekoliko stotina ljudi koji su tog septembra 1993.godine proterani iz svojih kuća, ali najteže je što se kriju i tragične sudbine onih koji nisu uspeli da se spasu. Nešto naroda je uspelo da pobegne u Velebit, ali oni koji su ostali u svojim selima su uglavnom pobijeni.

DOKUMENTA OZNE NEDOSTUPNA I POSLE 80 GODINA: Peticiju kojim se traži otvaranje arhiva potpisali Matija Bećković i Dušan Kovačević

Neki od najpoznatijih domaćih istoričara i javnih ličnosti u Srbiji inicijalni su potpisnici peticije Udruženja “U ime naroda za slobodnu Srbiju”, kojom se traži jednak pristup građana istorijskoj građi Službe bezbednosti sa koje je skinuta oznaka poverljivosti. Iza peticije “Jednak pristup za sve” prvi su stali akademik Matija Bećković, prof. dr Ratko Ristić, prof. dr Leon Kojen, dr Kosta Nikolić, prof. dr Predrag J. Marković, dr Bojan Dimitrijević, prof. dr Čedomir Antić, prof. dr Jovica Trkulja, prof. dr Miloš Ković, akademik Dušan Kovačević, prof. dr Radoš Ljušić, istoričar Goran Davidović, Miloš Pavković, dr Srđan Cvetković i dr Nemanja Dević. “Zahtevamo od zakonodavnih organa i državnih institucija da se odredbe zakona

Sve barake u Slani bile su ograđene bodljikavom žicom u nekoliko redova

Na današnji dan zatvoren logor Jadovno

English Na današnji dan 1941. godine zatvoren je ustaški kompleks logora smrti Gospić-Jadovno-Pag, koji je bio preteča ozloglašenog jasenovačkog logora, podsjećaju iz Udruženja “Jadovno” Banjaluka. “Svega oko 2.000 preživjelih stiglo je 21. avgusta 1941. preko Jastrebarskog u Jasenovac”, rekao je predsjednik ovog udruženja Dušan Bastašić. Bastašić podsjeća da su zatočenici na željezničku stanicu Jasenovac stigli u 7.00 ujutro, gdje su ih ličke ustaše predale zločincima iz sastava 17. ustaške satnije. “Tek nakon sata pretraživanja i ispitivanja, istjerali su ih iz vagona, svrstali ih dva po dva, povezali žicom i poveli prema logoru, udaljenom od željezničke stanice oko pet kilometara”, naveo je Bastašić. On je rekao da je jedan od preživjelih

Prošla je 81 godina od krvavog ustaškog pira na Pagu i Jadovnu

Prije 81 godinu, u noći između 14. i 15. avgusta 1941, uoči katoličkog praznika Velike Gospe, ustaše su u logorima Slana na ostrvu Pagu i Jadovno na Velebitu izvršile masovnu likvidaciju preostalih logoraša. Na Pagu je pobijena najmanje 791 žrtva, a na Velebitu oko 1.500. “Zgrožene monstruoznošću zločina i brojem pobijenih zatočenika, italijanske okupacione snage preuzele su od NDH civilnu i vojnu vlast na tom području i naredile zatvaranje logora smrti”, kaže predsjednik Udruženja “Jadovno 1941.” Dušan Bastašić. Dodatni razlog za zabrinutost Italijana bio je masovni ustanak Srba u Lici protiv ustaške tiranije. “Želeći da unište tragove zločina i pobiju ostatak zatočenika u kratkom roku, ustaški naredbodavci su motivisali dželate

Kako su popunjavane velebitske jame

Aprila 1986, povodom predstojećeg suđenja ustaškom ratnom zločincu Andriji Artukoviću, nakon pisma primljenog od Rakić Pane, list “Dnevnik”, Novi Sad, objavio je članak: “Kako su popunjavane velebitske jame”. Donosimo faksimil objavljenog članka, kao i integralan tekst pisma pokojnog Rakić Pane. Uredništvu Redakcije lista „Dnevnik“, Novi Sad Povodom članka u Vašem listu: „Zašto je Artuković likvidirao Dr. Ješu Vidića“, kao i da se ne zna datum njegove pogibije u Jadovnom, javljam se jer je bitno i da se ovo sazna u vezi sa zlikovcem Artukovićem. Kao dečak – bolesnik sa 14 g. jula meseca 1941. g. nalazio sam se u bolnici u Gospiću. Bolnica se nalazi pored ceste koja prolazi prema

Svjedočanstvo o zločinu u logoru Slana na Pagu

Jedno od najstravičnijih svjedočanstava o ustaškom koncentracionom logoru Slana na otoku Pagu ispričao je devetnaestogodišnji ustaša Joso Orešković, kojeg su partizani uhvatili 1942. godine. Ovaj, do tada gospićki gimnazijalac, dospio je u ruke partizana upravo kao osposobljen za zadatke masovnog pokolja u okolici Korenice (Lika). Svjedočenje je posebno interesantno jer osim ostalog, daje najvjerniju ilustraciju nemogućnosti života u uslovima logora Slana u kojem se upravo preodgajalo i spremalo mladiće za koljačku službu. Joso Orešković: Još kao đak gospićke gimnazije stupio sam 1939 u vjersku organizaciju “križare”. Tu su nas pod firmom vjere odgajali u ustaškom duhu. Na naše sastanke su dolazili Jurica Frković i Juco Rukavina i držali nam predavanja

Jadovničani svoj deseti Časni krst podigli uz jamu Tučić ponor kod Gračaca

U subotu 02. jula 2022. na Velebitu i Ličkom polju, trinaestu godinu za redom, u organizaciji UG Jadovno 1941. iz Banje Luke, obilježen je Dan sjećanja na Jadovno 1941. Tom prilikom su Jadovničani uz blagoslov Oca Predraga Pantelića, paroha Gračačkog, uz jamu Tučić ponor postavili i osveštali Časni krst. Krsno znamenje našim postradalim Srbima, Svetim Novomučenicima Gornjekarlovačkim i Jadovničkim. Nakon parastosa i osveštanja Časnog krsta, stihove svoje pjesme “Oči Jovanove”, govorila je autor Đurđica Dragaš. Okupljenima se potom obratio Dušan J. Bastašić, predsjednik udruženja Jadovno 1941. iz Banje Luke. Braćo i sestre, Ovo je Jama Tučić ponor. Nalazi se između železničke stanice Gračac i sela Štikada kod naselja Vrace, udaljena

Alen Novalija: Još nas ima

Ove godine sam na poklonjenje svetim mučenicima u Jadovnu poveo i svoga sedmogodišnjeg sina. Za put se iskupilo jedva nas petnaestak s raznih krajeva Slovenije – živa slika uhvaćenosti naših ljudi u kolotečine svakodnevnice i poklonjenje ikonama u obliku različitih ekrana. Bez novčane podrške našeg ljubljanskog sveštenstva teško da bi nas bilo i ovoliko, pošto troškovi prevoza vrtoglavo rastu. Već sam prije nekoliko godina bio na ovakvom putovanju. I tada je bilo upečatljivo i potresno, ali ovaj put mi je sve u duši odjekivalo trostrukom snagom. Možda i zbog prisustva mog dječačića zbog kojeg su mi daleko doživljenija bila podsjećanja na hiljade takve bez milosti usmrćene djece čija tjelašca još

Dušan J. Bastašić: Zar je činjenica da se mnoga stratišta Srba danas nalaze van granica Srbije i Srpske, dovoljna za zaborav?

U subotu 02. jula 2022. na Velebitu i Ličkom polju, trinaestu godinu za redom, u organizaciji UG Jadovno 1941. iz Banje Luke, obilježen je Dan sjećanja na Jadovno 1941. Nakon parastosa i intoniranja himni “Bože pravde” i “Moja Republika”, okupljenima se obratio predsjednik udruženja Jadovno 1941. Pomoz` Bog braćo i sestre, Časni Oci, gospodine bivši Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda srpskog naroda, poštovani gosti, dragi Jadovničani. Danas smo se sabrali kod Šaranove jame, mjesta gdje su naši članovi porodica, sunarodnjaci, pravoslavni Srbi, mučeničkom smrću okončali svoj ovozemaljski život i svojim stradanjem zaslužili Carstvo nebesko. Naši sveti novomučenici Jadovnički. U krilu Gospodnjem, mole se za naše spasenje, za nas

Na čelu kolone nošen je krst osveštan u Molu, rodnom mestu vladike Save (Foto: lična arhiva)

Boris Begović: Uzdizanje krsta nad Katinom jamom

Povodom godišnjice mučeničke smrti episkopa gornjokarlovačkog Save, udruženje „Jadovno 1941” je na mestu njegovog stradanja postavilo časni krst iznad Brušana, podno Velebita Sve počelo u nedelju, na Duhove, 19. juna 2016. godine u Molu, u Crkvi Svetog Save, kada je, posle svete liturgije, osveštan krst koji će hodočasnici izneti do Katine jame, iznad Brušana, podno Velebita. Ne, nije tada, već je sve počelo u Molu, kada se jula 1884. godine u porodici Trlajić rodilo muško dete kome su nadenuli ime Svetozar. Dete je raslo, Svetozar je postao mladić, završio bogosloviju u Sremskim Karlovcima, pa onda Pravni fakultet Univerziteta u Beogradu. Odlučio se, međutim, da služi Bogu, ne pravu, i postao

Mira Radojević: Zlo Jasenovca i njegova duboka veza s vremenom u kome živimo

Broj žrtava mnogo je puta i sa različitih strana osporavan, da bi u savremenom dobu bio proglašen za mit, čije se poreklo netačno i često pripisuje „srpskim nacionalistima“. Ubijanje istorije Javnost u Srbiji je poslednjih meseci suočena s mnoštvom informacija iz novinskih i drugih tekstova, kao i iz televizijskih emisija posvećenih zloglasnom koncentracionom logoru Jasenovac, s naglaskom na pokušaj utvrđivanja broja njegovih žrtava i oštro suprotstavljena tumačenja zavađenih učesnika ove zahuktale diskusije. Nedovoljno upućeni čitalac ili gledalac televizije može biti iznenađen kako obnovljenim interesovanjem za to bolno pitanje iz nacionalne istorije tako žučnošću koja izbija iz njegove analize, a možda ponajviše novim, gotovo „revolucionarnim“ pogledima. Unutar nedoumica izazvanih sadržinom i

Srpski Velebit

Pokušavam da se setim kada sam prvi put čula za Jadovno. Bilo je to, čini mi se, u godinama kasnog detinjstva ili ranog devojaštva. Piše: Gordana Dostanić U našoj kući, tata i njegov prijatelj pričali su o vremenu NDH u Sremu, pominjali Pokretni preki sud i imena pobijenih komšija, Srba, nikome dužnih i nizašta krivih. Bar ne svojom voljom. Onda je mama pomenula Jadovno. Ona je u svakoj prilici sve svodila na meru lepote i tuge doživljene u njenoj Lici. Tako i tada reče da je na Velebitu bio logor u koji su odvodili Srbe. Iz njega, tog logora, niko se nije vraćao. Mnogo ljudi je na Jadovnu pobijeno. Ona

Radomir N. Saičić: Otvoreni dopis Izvršnom odboru SANU

Svoj „doprinos“ reviziji jasenovačkog pitanja daje i Srpska Pravoslavna Crkva, čiji episkop Jovan Ćulibrk izjavljuje da je tvrdnja o 700.000 ubijenih Srba nemoralna, dovodeći pri tom u pitanje i zvaničan srpski stav o Alojziju Stepincu! Poštovane kolege, Jasenovac, koji je vrhunac i tragični simbol stradanja srpskog naroda, Jevreja i Roma, nije na adekvatan način predstavljen ni domaćoj, ni međunarodnoj javnosti. Po stepenu surovosti, demonske mržnje prema zatvorenicima, sadističkom uživanju u nepodnošljivim patnjama nevinih žrtava, uključujući žene i decu, Jasenovac prevazilazi druge logore uništenja predstavlja kulminaciju zla u svekolikoj ljudskoj istoriji. U bivšoj Jugoslaviji, represivan odnos prema istraživanjima i javnom iznošenju istine o ovom logoru smrti bio je posledica delovanja Brozovog

Uz Svetog Vukašina po Lici i Velebitu

Cilj poslednje u nizu Jadovničke ekspedicije, bio je lociranje i obeležavanje tri mesta stradanja Srba u eri Pokolja u Drugom svetskom ratu, tri oskrnavljena ili potpuno srušena spomenika, dva u Gospiću i okolini i jedan u blizini Gračaca. Piše: Đurđica Dragaš I prođe maj… Još jedan maj u kojem preko noći otopli, ozeleni, zamiriše! I mogla bih da dodam- jedan običan maj – da nije bilo putovanja, takoreći hodočašća, na koje sam krenula s mojom braćom, Jadovničanima. Na dugo i pažljivo planirani put u Liku, krenuli smo 13. maja, Nenad i Dušan iz Banja Luke a Momčilo i ja iz Beograda. Cilj su nam bila tri mesta stradanja Srba u

Stari Brod: Obilježeno 80 godina od Pokolja u Starom Brodu kod Višegrada

Juče, uoči dana kada se praznuje Sv. novomučenik Vukašin Mandrapa, u Starom Brodu kod Višegrada, parastosom je obilježeno 80 godina od stravičnog zločina nad Srbima kada su hrvatske i muslimanske ustaše pukovnika NDH Jure Francetića, izvršile Pokolj nad više od šest hiljada srpskih civila. Najmasovnije ubijanje je izvršeno 22. marta 1942. godine, ali su ubijanja trajala i do početka maja. Ovom molitvenom i komemorativnom Sabranju, prisustvovala je i delegacija udruženja Jadovno 1941. iz Banje Luke kao i prijatelj udruženja i jedan od dvojice zadužbinara Memorijalnog centra, gospodin Spasoje Albijanić. Za podsjećanje, autor nebozemno lijepog, jedinog Memorijalnog centra posvećenog žrtavama Pokolja, je mladi arhitekta iz Zvornika Novica Motika. Pomenu za stradale,

XII SABOR BILOGORACA 29. MAJA 2022.

U pozivu za 11. Sabor Bilogoraca održanom krajem decembra prošle godine u Pančevu, napisali smo – Vremena su bremenita i ko zna šta nosi 2022. Kad ako ne sad? Sredinom ove godine, moto ovog poziva aktuelniji je, čini se, nego što je ikada bio. Na osnovu Odluke članova Organizacionog odbora prisutnih na sednici 16. aprila 2022. u Grockoj, Zavičajno udruženje „Bilogora“ organizuje XIISabor Bilogoraca u nedelju, 29. maja 2022. u Belom Potoku, Dugo Polje 1A (nedaleko raskršća Avalskog i Kružnog puta), sa početkom u 11,00 sati. Hotel “Sučević” (Tel. 011/390-7777) u kojem će se skup održati ima dovoljan broj parking mesta, a okolinu i putne pravce možete pregledati ako u Google maps

NOVA KNjIGA MILETA RAJČEVIĆA: Svjetla ugašenih ognjišta

Upravo je izašla iz štampe knjiga: Mile Rajčević: Svjetla ugašenih ognjišta u kojoj autor želi da ostavi pisani trag istoriji, da se ne „počupa korijenje i sačuvaju istine o srpskom narodu“ koji je vijekovima živio na ovim prostorima, imao svoju bogatu istorijsku i kulturnu baštinu. U knjizi se nalaze istine o zločinima koji su se dogodili srpskom narodu u nekadašnjoj opštini Gospić i okolnim srpskim selima koja su etnički očišćena, započeto u 2.svjetskom ratu 1941 – 1945.godine, a dovršeno u građanskom ratu u Hrvatskoj pedeset godina kasnije 1991 – 1995.godine. Čitaoci će u knjizi pronaći podatke o Kaznionici Okružnog suda u Gospiću, prvom koncentracionom logoru za Srbe 1941. godine, „Kristalnim

Vasilije Krestić: Bez stvarnih razloga, naučno sasvim neosnovano, smanjujemo broj žrtava postradalih u genocidu

Oni koji u ime države čine te i takve falsifikate, a u tome glavnu ulogu ima Muzej žrtava genocida (državna ustanova Srbije), odlikovani su ove godine Sretenjskim ordenom. To je još jedan nesumnjivi dokaz da država, iz svojih političkih razloga, stoji iza te nimalo časne falsifikatorske rabote. REČ AKADEMIKA VASILIJA KRESTIĆA NA KOMEMORACIJI ŽRTVAMA GENOCIDA DRŽANOJ 28. APRILA KOD KULE NEBOJŠE Pozdravljam zajednički istup  preživelih logoraša, više društava, udruženja, saveza i organizacija, koji su organizovali ovaj komemorativni skup. Ja danas neću ništa da govorim o samom genocidu, jer o tome se zna mnogo a nije lako reći nešto novo, značajno i nepoznato. Nemam nameru da bilo čime podstičem i podžarujem

Nikola Milovančev: Šta gđa ministarka Trivić treba da (sa)zna o srpskim žrtvama

Eufemizmi sakrivaju istinu, gospođo ministarko. Nemojte ići tim putem – pa Vi, kao šef resora prosvjete Srpske treba druge da učite. Piše: Nikola Milovančev U Kozarskoj Dubici je 29. aprila održana memorijalna akademija „Polja smrti“, posvećena žrtvama sistema ustaških logora smrti Jasenovac. Glavna govornica je bila gđa Natalija Trivić, ministar prosvjete i kulture Republike Srpske. Po navodima medija, ona je tom prilikom rekla: „Izučavanje i prezentacija istorijske građe i sjećanja na genocid i holokaust, nije samo civilizacijski dug prema žrtvama, već nesporno i značajan činilac u oblikovanju budućnosti… Večeras obilježavamo sjećanje u Kozarskoj Dubici, stradalnom mjestu, koja  je u Drugom svjetskom ratu izgubila čak 54 odsto stanovništva, samo zato što

Žarković: 1. maja 1995. godine 16.000 pripadnika hrvatskih oružanih snaga napalo je 15.000 Srba (VIDEO)

Prvog maja 1995. godine 16.000 pripadnika hrvatskih oružanih snaga napalo je 15.000 Srba u zapadnoj Slavoniji koja je bila pod zaštitom UN – rekao je Krsto Žarković, predsjednik Udruženja Srba protjeranih iz Zapadne Slavonije. Žarković je gostujući u Jutarnjem programu naše televizije naveo da su u momentu napada Srbi imali samo osnovno naoružanje, te da je on kao oficir bio glavni pregovarač da se zaustavi ofanziva. – Akcija “Bljesak” je nesporni ratni zločin bez presedana – poručio je Žarković koji je bivši komandant MUP-a Republike Srpske Krajine. Žarković je naglasio da su Srbi izgubili mnogo, odnosno sve u zapadnoj Slavoniji i da, kako vrijeme prolazi, ljudi koji su tamo boravili polako nestaju.

U Zagrebu, na sinoć otkrivenom spomeniku žrtvama Holokausta i ustaškog režima, ni jednom rečju se ne pominju Srbi i Romi

Upravo u vreme kad je otkrivan taj spomenik, u 18 časova na isti dan 1941. godine, u tu železničku stanicu ulazio je voz sa pohapšenim Srbima sa Kotara Grubišno Polje. To sinoć niko nije pomenuo, a sama koincidencija budi misao da se ne radi o slučajnosti. Piše: Aleksandar Milivojević U Zagrebu je sinoć otkriven spomenik žrtvama Holokausta i ustaškog režima, a povodom Dana stradanja i junaštva jevrejskog naroda. Spomenik je završen još pre godinu dana, ali zbog protesta jevrejske zajednice u Hrvatskoj koja je smatrala da spomenik ne može biti posvećen samo žrtvama Holokausta, on nije otkriven do sinoć. Međutim, u postignutom kompromisu oko natpisa na spomeniku se i dalje

Godišnjica proboja zatvorenika iz Jasenovca

Hiljadusedamdeset tri preživjela logoraša u zloglasnom ustaškom logoru Jasenovac pokušala su na današnji dan 1945. godine, u očajničkom jurišu na stražare, da se dokopaju slobode, ali je u tome uspjelo samo njih 169. U toj najvećoj “fabrici smrti” na Balkanu u Drugom svjetskom ratu ustaše su ubile stotine hiljada mahom Srba, Jevreja i Roma. Koncentracioni logor Jasenovac bio je najveći logor smrti u tadašnjoj fašističkoj Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, na prostoru okupirane Jugoslavije za vrijeme Drugog svjetskog rata. Formiran je u avgustu 1941. godine, a osmislio ga je jedan od najvećih ratnih zločinaca tog doba Maks Luburić, koji bio i prvi komandant logora. Logor su uništile ustaše aprila 1945. godine da

NAJMLAĐI STRADALNICI NATO AGRESIJE: 79 dečjih žrtava za 78 krvavih dana

Podsećanje na vreme kada su, pre dve decenije, bombama ubijani i mali anđeli. U dnevniku nezaborava i opomene “večernje Novosti” u spomenik na Tašmajdanu upisale i redni broj smrti Bombe su im prekinule zagrljaj sa roditeljima. Jedinim utočištem,poslednju toplinu. Presekle prvi dodir mladalačke ljubavi i prvi poljubac. Prvu setvu devojčice na očevoj njivi. Igru na mostu. Na putu do škole. U kupatilu, pogodile malenu Milicu Rakić. Zaustavile smeh i radost detinjstva u podrumu Milića, jedne obične surduličke kuće. Otrgle curicu od majke koja ju je na svet donela posle osam meseci borbe da u kolevci zaljulja jedino potomstvo. Projektili su ih zaustavili i u povratku kućama. To su albanska deca,

mitrovica.jpg

Stevo Lapčević: NEKOLIKO REDAKA O MITROVČANIMA UBIJENIM U JADOVNU

Ove godine, Sremska Mitrovica i Muzej Srema obeležiće osam decenija od stradanja Srba Srema u leto 1942, stradanja čije je đurđevdansko odvođenje najistaknutijih nacionalnih radnika u Jadovno bilo samo uvertira. Nakon što je 10. aprila 1941. proglašena NDH, a nakon što je tri dana kasnije u Sremkoj Mitrovici formirana nova vlast na čijem čelu će se, uz nekolicinu predratnih zakletih ustaša naći i kompletno rukovodstvo predratnog HSS-a (predvođeni advokatom dr Petrom Gvozdićem), počelo se sa formiranjem ustaške organizacije. Vrlo brzo, grad na Savi dobio je svoj ustaški Tabor i Logor, kao i svoju 16. Ustašku (pripremnu) bojnu. Iz svih javnih službi proteruju se Srbi, zabranjuje se upotreba ćirilice, ukidaju se

Ranko Radelić: BILOGORSKI PREZIMENIK – Ispravke i dopune 1. izdanja

U subotu, 12. marta 2022. u štampariji „Donatgraf“ u Grockoj završeno je 2. izdanje „Bilogorskog prezimenika“, odnosno, samo ispravke i dopune prvog izdanja objavljenog na 467 stranica. Tako sa novim informacijama imamo pun pregled bilogorske onomastike na 584 stranice. Integralni tekst ovog izdanja (117 str.) možete preuzeti na linku OVDJE, a za ovu priliku objavljujemo uvod u ovu publikaciju. „Večernja Moskva“ je u nastavcima počela objavljivati, čini mi se 1962, roman Mihaila Bulgakova Majstor i Margarita. Bila je to četrnaesta verzija knjige, a vjerovatno bi ih bilo još da autor nije poginuo 1943. Bilogorski prezimenik je profana knjiga koja svoju inspiraciju ne crpi iz nepreglednih pejsaža i trnovitih gustiša vlastite

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

“Sjećam se dobro i nikad neću zaboraviti 14. maj 1942.”

Iz knjige Svjedočanstva genocida u NDH 1941-1945. Đure Zatezala