arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
U Domu Vojske Srbije u Beogradu danas je prikazan dvodjelni dugometražni dokumentarni film o nacističkom logoru "Sajmište" u produkciji Muzeja žrtava genocida iz Beograda, kojim je obilježeno 75 godina od zatvaranja Jevrejskog logora Sajmište i početka rada prihvatnog logora za Srbe.

Prikazan dugometražni dokumentarni film o logoru Sajmište

Direktor Muzeja žrtava genocida Veljko Đurić Mišina izjavio je prilikom projekcije dugometražnog dokumentarnog filma o nacističkom logoru Staro sajmište da je teško utvrditi tačan broj ljudi koji su prošli kroz ovaj logor, ali da se pouzdano zna da ih nije manje od 32.000. Mišina, koji je i autor filma, rekao je da je u Sajmište dovedeno oko 8.000 Srba sa Kozare, koji su tu ili stradali ili završili u Jasenovcu ili su odvedeni u Norvešku i Njemačku na prisilni rad. On je podsjetio na to da se često prenebjegava činjenica da se logor Sajmište nalazio na teritoriji NDH kod Zemuna, a ne u Beogradu, te napomenuo da je bila namjera

Predsjednik Srpskog nacionalnog društva "Prebilovci" Milenko Jahura podsjetio je da su Prebilovci najstradalije selo u Evropi u Drugom svjetskom ratu.

Vratiti zemljište u Prebilovcima stanovnicima sela

Predsjednik Srpskog nacionalnog društva /SND/ “Prebilovci” iz Beograda Milenko Jahura zatražio je danas od načelnika opštine Čapljina Smiljana Vidića da javnosti objasni kako je zemlju koja je u vlasništvu 232 srpske porodice iz Prebvilovaca izdao trećim licima na 99 godina, te stavi van snage te ugovore i zemlju vrati selu i njegovim stanovnicima. “Pozivam vas da javnosti i nama predočite pravu sadržinu ugovora opštine sa Ivanom Jurkovićem iz Višića”, navodi Jahura u otvorenom pismu načelniku opštine Čapljina Smiljanu Vidiću. Jahura ističe da opština prebilovačko zemljište nije iznajmili samo jednom `domicilnom Prebilovčaninu`, kako je načelnik ranije navodio, već i Ivanu Jurkoviću iz Višića. “On je dobio mnogo veću površinu najkvalitetnijeg pašnjaka.

Spomenik streljanim đacima i profesorima u Šumaricama

Održan “Veliki školski čas” u Šumaricama

Komemorativna manifestacija “Veliki školski čas”, koja se održava u znak sjećanja na masovno strijeljanje civila u Kragujevcu 21. oktobra 1941. godine, održana je danas kod spomenika strijeljanim đacima i profesorima u kragujevačkim Šumaricama. Prije početka Velikog školskog časa, Njegovo preosveštenstvo vladika šumadijski Jovan i sveštenici Šumadijske eparhije služili su moleban, kome je prisustvovao i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, koji je zatim položio vijence na spomenik strijeljanim đacima i profesorima. Vijence ispred spomenika “Peto tri” položili su i premijer Ana Brnabić i ministri u Vladi Srbije, ambasador Njemačke Aleks Ditman, ambasador Rusije Aleksandar Čepurin i Austrije Johanes Ajgner, đaci Prve kragujevačke gimnazije, a prisustvovali su i diplomatski predstavnici Palestinske uprave, Slovačke,

Raspored promocija na Sajmu knjiga 2017

Uprava za saradnju sa dijasporom i Srbima u regionu Ministarstva spoljnih poslova organizuje tradicionalni štand dijaspore i Srba iz regiona na ovogodišnjem 62. Međunarodnom sajmu knjiga. Na štandu Uprave za saradnju sa dijasporom i Srbima u regionu Ministarstva spoljnih poslova u hali 4 Beogradskog sajma, u periodu od 23. oktobra do 28. oktobra biće predstavljeno preko pedeset autora iz dijaspore, regiona i Srbije. Raspored promocija možete preuzeti OVDE. Ovogodišnji 62. Međunarodni beogradski sajam knjiga biće održan od 22. oktobra do 29. oktobra 2017. godine pod sloganom “Ključ je u knjigama“, a zemlja počasni gost je Savezna Republika Nemačka. Izvor: Uprava za saradnju sa dijasporom i Srbima u regionu

Na današnji dan: Nemački zločin u Kragujevcu

21. oktobra 1941. – Nemci su u Kragujevcu u Drugom svetskom ratu streljali oko 2.800 civila, među kojima i učenike kragujevačke gimnazije Ni u samom Kragujevcu niti u njegovoj blizini nisu tih dana vođene borbe između Nemaca i partizana. Odmazda u Kragujevcu koja je bila izvršena 20. i 21. oktobra 1941. godine, posledica je napada partizana na Nemce koji su se vraćali iz Gornjeg Milanovca prema Kragujevcu. Pri povratku u Kragujevac, Nemci su na položajima Čačanskog partizanskog odreda kod Vraćevšnice ponovo napadnuti i u stopu gonjeni do sela Ljuljaka, odakle su gonjenje nastavili kragujevački partizani. Prema zvaničnom podatku u borbama sa partizanima kod sela Ljuljka ukupno su poginulo je 70

Deca Srebrenice u Beogradu

Pozivamo vas da 22.oktobra u 18 časova u sali Stamenković Centra za kulturu „Vlada Divljan“ – Palilula prisustvujete koncertu „Deca Srebrenice u Beogradu“. Udruženje Ćirilica je domaćin večeri folklora i srpske igre i pesme u kome učestvije SKUD „Sveti Despot Stefan Lazarević“ iz Srebrenice zajedno sa KUD-om Nikola Tesla iz Beograda i Prvim beogradskim pevačkim društvom.. U programu je predviđeno učešće i poznatih umetnika Ljubomira Manasijevića, pojca srpskih duhovnih i tradicionalnih pesama, Dragiše Simića sakupljača narodnih izreka, zdravica i izvornih pesma, Dejana Lazarevića, autora više knjiga o Despotu Stefanu kao i hora Srbskih pravoslavnih pojaca. KUD Nikola Tesla je osnovano 1926. godine u Beogradu i poznato je po tome da je upravo

Urednik programa SKC-a Vesna Kapor je dr Milana Micića predstavila kao istoričara čija su djela puna „literarnih nanosa”.

Dr Milan Micić o srpskim dobrovoljcima: Sjećanje na generaciju koja je unaprijed bila osuđena na smrt! (VIDEO)

U sklopu ciklusa Veliki rat i književnost 4. oktobra 2017. godine u Studentskom kulturnom centru u Beogradu predstavljeni su radovi istoričara dr Milana Micića koji opisuju srpski dobrovoljački pokret u Rusiji tokom Prvog svjetskog rata, borbu srpskih dobrovoljaca na frontu u Dobrudži 1916, njihovo izvlačenje iz Rusije i dolazak na Solunski front 1918. Srpski dobrovoljci 1914–1918, životi, sećanja je dokumentarna proza o srpskim dobrovoljcima nastala na temelju kazivanja potomaka.  – Svojim postojanim i dugogodišnjim radom dr Micić je zabilježio priče potomaka iz različitih dijelova nekadašnje Austrougarske monarhije u kojima su živjeli Srbi, a iz kojih se vidi da je motiv srpskih dobrovoljaca bila nataložena želja za slobodom i jedinstvom – rekla je Vesna Kapor. Otpisana

Tribina u Beogradu: “Koncentracioni logor Gospić i srpski ustanak 1941.”

Tribina je održana u Domu ratnih vojnih invalida Srbije – Klub „Tesla“ ( Savski trg 9.) u petak, 28. jula 2017. Tribinu je organizovalo Udruženje Srba iz Hrvatske – Beograd zajedno sa drugim izbjegličkim i zavičajnim udruženjima izbjeglih i prognanih Srba iz Hrvatske, povodom 76. godišnjice od ilindanskih ustaških pokolja nad Srbima u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj. Na tribini su govorili: Dr Nikola Žutić, dr Momčilo Diklić, prof. Mile Rajčević, prof. Dušan Đaković i istoričar Nikola Milovančev. Naučni rad dr Nikole Žutića pod naslovom “Koncentracioni logor Gospić i srpski ustanak 1941.”objavljen je u časopisu “Srpska slobodarska misao” (Broj 1-3, Beograd, Januar-jun 2017. godine.) Pogledajte video zapis sa tribine: Vezane vijesti: Nikola

Partizani na budućem Trgu republike. Foto: Wikipedia

„Oslobodili smo Beograd, krećemo za Zemun… Proslavite“

Beograd — Zajedničkom akcijom Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije i jedinica Crvene armije na današnji dan oslobođen je Beograd u Drugom svetskom ratu. Jugoslovenskom i sovjetskom vojskom komandovali su Peko Dapčević i Vladimir Ždanov, a odbranu je organizovala nemačka armijska grupa „Srbija“ kojom je komandovao general Gustav Felber. Operacija oslobađanja Beograda je trajala od 12. do 20. oktobra 1944. godine i predstavljala je deo opsežnog operativnog plana Trećeg ukrajinskog fronta Crvene armije i Prve armijske grupe NOVJ. U njoj je svoj život dalo više od 3.000 boraca, od kojih je oko 4.000 bilo ranjeno. U takozvanoj Beogradskoj operaciji učestvovalo je 80.000 boraca na strani jugoslovenskih jedinica i Crvene armije, dok je grad

Mlincic_Tuk.jpg

Film o bestijalnim zločinima

Srna u pet nastavaka, uz do sada nepoznate detalje, donosi feljton o strašnom ustaškom pokolju u Velikom Palančištu kod Prijedora u oktobru 1942. godine, kada su u jednoj noći, bez ispaljenog metka, ubijena 342 žitelja sela, među kojima 226 djece. Dokumentarni film “Da se njima nikad ne desi”, autora Zorana Radonjića, donosi priče četvero svjedoka ustaškog pokolja u Velikom Palančištu u oktobru 1942. godine. “Na premijeru filma, koja je održana 22. decembra u Muzeju Kozare u okviru izložbe `Godina stradanja – 1942`, od četvero mojih sagovornika došlo je troje. Četvrti, Dušan Babić, toga istog dana je umro”, kaže Radonjić Srni. “Odem u podrum i ležem pred volove, u jasle. Došla

Blajburg

Rozenzaft: Hrvatske vlasti da osude ponovni uspon ustaštva

Glavni pravnik-savjetnik Svjetskog jevrejskog kongresa Menahem Rozenzaft pozvao je hrvatske vlasti da osude ponovni uspon ustaštva u toj zemlji i najavio da će ovaj kongres organizovati međunarodnu kampanju koja će se pozabaviti situacijom u Hrvatskoj i fašizacijom društva. On ističe da je sadašnja Vlada Hrvatske daleko od toga da se može opisati kao reakcionarna ili neofašistička i da je ključni problem u tome što hrvatske vlasti pokazuju bezvoljnost da uvjerljivo osude sve koji slave ustaše i njihovu reinkarnaciju. “Što se tiče najnovijih događaja, duboko sam impresioniran hrabrošću hrvatske jevrejske zajednice koja je odbila da učestvuje u prethodne dvije vladine komemoracije Holokausta zbog neuspjeha /Vlade/ da zauzme snažan stav protiv istorijskog

Generali Božidar Delić ,Vladimir Lazarević, i Ljubiša Diković

Komandanti sa KiM predavaće kadetima

Visoki oficiri VJ IZ 1999. radiće na Vojnoj akademiji. Svoja iskustva će prenositi generali Lazarević, Delić, Diković… Najistaknutiji generali i visoki oficiri Vojske Jugoslavije, koji su komandovali u ratu na Kosovu i Metohiji 1998. i 1999. godine i tokom građanskog rata u Jugoslaviji biće vraćeni kao predavači na Vojnu akademiju – saznaju “Novosti”. Prema našim informacijama, oni će biti zaduženi da svoja ratna iskustva prenesu generacijama starešina koje se trenutno školuju na ovoj ustanovi. Tako bi među prvima pred kadete Vojne akademije trebalo da stane nekadašnji komandant Prištinskog korpusa i Treće armije VJ general u penziji Vladimir Lazarević. U krugu ličnosti koji će dobiti priliku da pitomcima prenesu svoja iskustva

Prvi oslobodioci Beograda – Da li je Beograd oslobodila Crvena armija i da li je preuveličana uloga Titovih partizana?

U godinama kada sam radio u jugoslovenskom Beogradu, a to su bile sedamdesete, više puta sam učestvovao u svečanostima povodom oslobođenja Beograda. I, svaki put me čudilo kako se u zvaničnim nastupanjima jugoslovenskih i beogradskih rukovodilaca mnogo pažnje posvećivalo ulozi boraca JNA u oslobađanju njihove prestonice i kako se skromno spominjala uloga istinskog oslobodioca ovog starog srpskog grada. Odnosno, veoma mnogo se govorilo o general-pukovniku JNA, tada još uvek živom, Peku Dapčeviću, koji je gotovo sam oslobađao Beograd, a veoma malo o general-majoru Crvene Armije, komandantu 4. mehanizovanog tenkovskog korpusa, Vladimiru Ivanoviču Ždanovu koji je, zapravo, i oslobađao jugoslovenski glavni grad od nemačkih trupa. A pukovnik (te daleke 1944.) Peko

Foto: Thinkstock

Strazbur prvi put o srpskoj imovini u Hrvatskoj

Strazbur — Evropski sud za ljudska prava odlučivaće u narednih 60 dana o zahtevu jednog srpskog privrednog društva za povraćaj otete imovine u Hrvatskoj, pišu “Novosti”. “Ukoliko odluka sudskog veća bude u korist Investbanke o čijoj imovini je reč presuda bi mogla da postane precedent, odnosno pravilo prema kojem će se rešavati svi slični slučajevi. Znači da bi Hrvatska morala da odlučuje i o ostalim srpskim zahtevima u skladu sa odlukom iz Strazbura i da vrati oduzeto”, piše list. Pravni zastupnik Zoran Ristić iz Advokatske kancelarije “Ristić i partneri” rekao je za taj list da su do sada predstavke preduzeća iz Srbije završavale u košu hrvatskih referenata pri sudu iz

Mladi_Franja.jpg

S. Živanović: Ko je bio fra Srećko Perić

U poslednje vreme veliki broj čitalaca i zainteresovanih ljudi obratili su mi se sa pitanjem: ko je bio Fra Srećko Perić i po čemu je poznat. Stvarno, 72 godine posle završetka II Svetskog rata i užasnog genocida protiv Srba, Jevreja i Roma u Hrvatskoj mnogi nikada nisu čuli za fra Srećka Perića, ma da se njegovo ime često pominje u knjigama i u pojedinim novinskim člancima. Ekumenisti u Srpskoj Pravoslavnoj Crkvi ponekad spominju njegovo ime jer je on bio rimokatolički župnik u Nišu sve do 25. maja 1937. godine, gde je radio kao veroučitelj u školi. Osnovao je dve rimokatoličke župe u Srbiji. Još pre kapitulacije kraljevine Jugoslavije, on je

NAJNOVIJE VIJESTI

ZVIJEZDA I KRST U IVANOVIĆ JARKU

Kad se vukovi ostrve na stado stradaju ovce s kraja. Nikad one uz pastira ili sredine. Piše Željko Kresojević Hije me bilo u Ivanović jarku skoro pa četrdeset godina. Ljeto

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.