Održano književno veče Momira Krsmanovića

U Beogradu je večeras održano književno veče Momira Krsmanovića koji je kao devetogodišnjak preživio ustaški pokolj u Drugom svjetskom ratu i autor je više knjiga i romana koje se bave tematikom stradanja Srba u BiH.

Tokom književne večeri autora, koji je porijeklom iz Višegrada, prikazan je i kratki film Radio-televizije Srbije o stradanju Srba na Drini kod Višegrada u Drugom svjetskom ratu.

Srpski akademik Matija Bećković rekao je Srni da se Momir Krsmanović usudio da napiše “ono što se šaputalo i o čemu se ćutalo”.

“Od rata do danas, ne da se o tome nije pisalo, nego se nije smjelo ni govoriti”, rekao je Bećković, koji je prisustvovao književnoj večeri.

Prema njegovim riječima, autor se u svojim djelima nije mnogo bavio estetskim problemima i pitanjima književne forme i poetike, nego se trudio da što više svjedoči o tim zločinima, da se više o tome ne ćuti.

“Išao je za živim svjedocima, pitao ih da mu neposredno svjedoče. I on je sam junak svoje sopstvene priče i preživio je sve te događaje koji prevazilaze ljudsku maštu i pamet”, dodao je Bećković.

On je istakao da Krsmanovićevi romani pokreću bitne stvari u književnosti ali i izvan nje i da su ušli u sam narod.

Bećković ocjenjuje da će roman kod onih koji su ga čitali dobiti značaj jedne svete knjige, koja će se u svakoj kući držati na posebnom mjestu, kao jedna vrsta čitulje.

On je podsjetio i na stihove narodnog pjesnika Radovana Bećirovića, koji je još u toku rata napisao jednu pjesmu u kojoj je pobrojao sve jame i stradanja srpskoga naroda.

“U toj njegovoj pjesmi postoje stihovi – ‘Drino vodo još jedno stoleće Srbin vode s tebe piti neće, Drino vodo amanet ti teški, sačuvaj nam naš zavet viteški, nemoj pričat Dunavu i Savi za naš pokolj i za nož krvavi’ “, podsjetio je Bećković.

Momir Krsmanović je autor više knjiga i romana koje se bave tematikom stradanja Srba u BiH – “Teče krvava Drina”, “Tragovi mrtve braće”, “Nezarasle rane” i druge.

Govoreći o dokumentarnom filmu koji je prikazan tokom književne večeri, on je rekao da film svjedoči o stradanju 6.000 Srba na Drini kod Višegrada u Drugom svjetskom ratu.

“Pavelić je imao u planu da očisti sve Srbe iz istočne Bosne, da popali sela, da istjera narod i da od Foče, Zvornika i Bijeljine postavi granicu Hrvatsku, a od Šapca do Zemuna Savom da sve pripadne hrvatskoj teritoriji i to je čuvena ofanziva Jure Francetića”, objasnio je Krsmanović.

On je dodao da je to bilo početkom aprila 1942. godine i da je u starom Brodu podignut spomenik za više od 6.000 nastradalih Srba u ofanzivi na Drini.

Podignuta je crkva i gradi se spomen-kuća, u kojoj će na panoima biti dokumentovana priča o stradanju Srba u tom kraju.

Književno veče održano je u sali Matice iseljenika i Srba u regionu, koja je uz podršku Predstavništva Republike Srpske u Srbiji i organizovala skup.

Izvor: SRNA