arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
Prof. dr Svetozar Livada

ZLOČIN I ŠUTNjA

Budući da sam sva ratna bezumlja, masakre, razaranja, tribalne odmazde i dr. detaljnije opisao u svoje četiri knjige,* gdje sam empirijski spoznao, kao ruralni sociolog i istraživač, da na području Vojno-redarstvene akcije „Oluja“ nisam našao srpskog sela gdje netko nije ubijen ili nestao, ti su me zločini toliko sablaznili da sam jedva sačuvao čovjeka u sebi. Jer sveopća sotonizacija Srba dovela je do njihove potpune negacije kao ljudi. Zbog toga sam odlučio da to ilustriram jednim MEGAZLOČINOM, koji je u našoj javnosti potpuno prešućen, rekao bih ignoriran, iako je objavljen u jednom našem uglednom glasilu, nažalost danas ugašenom. Taj zločin nadmašuje sve do sada masovne zločine građanske strane rata u

Đurđica Dragaš: Usudio se Srbin da na Gazimestanu digne tri prsta!

Mi smo dobri samo kad ćutimo i kad se sklanjamo, kad se izvinjavamo i priznajemo sve što nam “stavljaju na teret”. “Gledaju nam kroz prste” samo kad igramo po njihovim pravilima. Nije Risto Jovanović, Srbin iz Podgorice, kako sam sebe predstavi pred sudom u Prištini, slutio da će se njegov put na Gazimestan završiti u kazamatu “nazovi države” Kosovo. Ali eto… učinio je Risto “neoprostivo”! Sugerisao je policajcima da, na Vidovdan, ne pretresaju monahinju koja je krenula na Gazimestan. Bilo je to dovoljno da na njega, kao na ozloglašenog teroristu, skoče specijalci. Njih deset na jednog Rista!!! Bahato, bezobzirno, nadmeno.. stavili su mu lisice na ruke i počela je još

Dušan Bastašić: Mada je prošlo 80 godina od Pokolja, našim dolaskom nad jame svjedočimo da pamtimo i da nismo zaboravili (VIDEO)

U organizaciji Udruženja “Jadovno 1941.” iz Banje Luke i Beograda, obilježen je Dan sjećanja na Jadovno 1941 – 2021, i 80 godina od Pokolja i likvidacije ne manje od 38.000 Srba u kompleksu hrvatskih logora smrti Gospić – Jadovno – Pag. Uz samu jamu Šaranovu jamu, parastos pravoslavnim Srbima pobijenim od strane hrvatskih ustaša u gospićkoj grupi logora služio je paroh gospićko – smiljanski Dragan Mihajlović u prisustvu osamdesetak potomaka i poštovalaca žrtava Pokolja pristiglih iz Srpske, Srbije i Hrvatske. Nakon parastosa, okupljenima se obratio Dušan Bastašić, predsjednik udruženja Jadovno 1941. iz Banje Luke. Pjesmu „Spavaj mirno Vukašine… tvoje je carstvo nebesko!!“, govorila je autor, Đurđica Dragaš. Priredio: Redakcija UG

Dušan Bastašić: Čemu dobrom je poslužio nerazuman postupak načelnika Karlobaga Borisa Smojvera? (VIDEO)

Od strane radnika Policijske Uprave ličko-senjske, na sam Dan sjećanja na Jadovno 1941, odgovornom licu organizatora okupljanja saopšteno je da je Boris Smojver, nedavno izabrani načelnik Opštine Karlobag, zabranio da se Časni krst postavi uz jamu Badanj jer se ista nalazi na području Parka prirode Velebit i da će policija djelovati sukladno toj naredbi. Zaprijećeno je ozbiljnim sankcijama ukoliko se organizator ogluši na naredbu. U organizaciji Udruženja “Jadovno 1941.” iz Banje Luke i Beograda, obilježen je Dan sjećanja na Jadovno 1941, i 80 godina od stradanja 38.000 Srba u kompleksu ustaških logora smrti Gospić – Jadovno – Pag. Uz samu jamu Badanj, osveštan je Časni krst posvećen pravoslavnim Srbima pobijenim

Komemoracija u Kamničkoj Bistrici Crnogorcima, Bokeljima i Hercegovcima umorenim maja i juna 1945.

U subotu 12. juna 2021. održani su u dolini Kamničke Bistrice, blizu Ljubljane, liturgija i pomen za duše između 3.500 i 6.000 žrtava koji tu leže, u šest masovnih grobnica, već 76 godina. Riječ je o monarhističkim borcima i ljudima pridošlim sa njima u zbjegu iz Crne Gore, Boke i Hercegovine, koji su ubijeni nakon kraja Drugog svjetskog rata. Priredio: Nikola Milovančev Dolina Kamničke Bistrice je jedna od brojnih lokacija na području Slovenije, na kojima se nalaze posmrtni ostaci brojnih pripadnika srpskog naroda, boraca nekomunističkih formacija i članova njihovih porodica, koji su odlukom Josipa Broza usmrćeni bez suda krajem maja i u junu 1945. godine. Bilo je to poslije završenog

Sandra Blagić: Još uvijek hodim stazama mučenika

Već treći dan pokušavam skupiti misli i emocije, pretočiti ih u slova, riječi i rečenice. Ne ide!Kako opisati emocije dok stojiš nad jamom i gledaš u njeno grotlo? Kako ih pretočiti u riječi? Nema straha. Postoji poštovanje prema nevino postradalim mučenicima, koji su tih ratnih godina, od 1992. do kraja 1993. završili na dnu Kazana. Kazani su jama u opštini Stari grad u Sarajevu, gdje se uske male uličice do same jame prepliću kao zmije otrovnice, a prozori kuća kao oči njihove. Gledaju, sikću i čekaju pogrešan korak. Koračajući, nije me bilo strah, neka tuga i spokoj u isti mah uhvati i ne pušta. To se naši mučenici raduju, jer

Đurđica Dragaš: Zemljaci, vi praštajte i zaboravljajte… ja ne mogu!

Jeste li se uplašili kad ste čuli skandiranje “ubij Srbina” na Vaskrs? – Ma, bojimo se, kako se ne bi bojali, al’ moramo ćutati. Razmišljam danima o ovom odgovoru koji je novinarki RTS-a dala starija žena, očito Srpkinja, u Borovu. Tema priloga, gle ironije, bili su izbori… taj praznik demokratije, kako ga često nazivaju analitičari i političari. Lokalni izbori u Hrvatskoj su u međuvremenu završeni. Rezultat: manje – više isti kao i ranije, ali nije to razlog zbog kojeg ovo pišem. Razlog je ona baka iz Borova i njene uplašene oči. Pitam se da li je uopšte imala hrabrosti da izađe na biralište i zaokruži neku od ponuđenih opcija. Da

Bastašić: Zlo koje je kulminiralo u Jasenovcu, počelo je u Gospiću, na Velebitu i Pagu i to ne smemo nikad da zaboravimo

U biblioteci “Vlada Aksentijević” u Obrenovcu, 13. maja 2021, otvorena je izložba, a potom održana i tribina o kompleksu logora Gospić – Jadovno – Pag u kojem je, tokom leta 1941. godine, surovo ubijeno više od 40 hiljada Srba i Jevreja. Piše: Đurđica Dragaš Ukoliko se pitate otkud izložba o tom logoru u Obrenovcu, predsednik udruženja Jadovno 1941. Dušan Bastašić ima jednostavan i sasvim jasan odgovor. U kompleks logora Gospić – Jadovno – Pag, čije je formiranje okončano 24. juna 1941, dovođeni su, a potom tu i ubijani, Srbi i Jevreji sa čitave teritorije Nezavisne Države Hrvatske. To bi svaki Srbin u Srpskoj, Srbiji i rasejanju, trebalo da zna. Dakle,

bastasic

Dušan Bastašić o tome zašto su stratišta srpskog naroda zapostavljena i zaboravljena (VIDEO)

Dušan Bastašić, predsednik udruženja „Jadovno 1941.“ je rekao da je veliki problem zbog kog su pojedina stratišta srpskog naroda kroz istoriju potpuno zapostavljena i zaboravljena taj što da bismo nešto zaboravili, prvo moramo to znati, a kroz naše obrazovanje se nije dovoljno govorilo o tim temama. Povodom osamdesetogodišnjice od početka Pokolja, genocida nad Srbima od strane Nezavisne Države Hrvatske i obeležavanju stradanja našeg naroda, pokrenuta su iznova važna pitanja poput: „Zašto su čak i neka od većih stratišta gotovo zaboravljena ili se za njih ne zna?“ i „Zbog čega se o ovim temama i danas uglavnom ćuti?“ Zamolili smo Dušana Bastašića, predsednika Udruženja Jadovno 1941. da prokomentariše navedeno. “Ono što

Đurđica Dragaš: Senka Nikole Tesle ponovo “šeta” ulicama mog rodnog grada

“Žao mi je, ali Tesla je bio Amerikanac”… reči američkog ambasadora u Beogradu Entonija Godfrija “motaju” mi se po glavi. Malo u šali, a više u zbilji, izgovorio ih je na aerodromu koji nosi baš Teslino ime, ispraćajući avion Er Srbije koji će za Njujork ubuduće leteti s Teslinim likom na trupu. Možda ste pomislili da ovo pišem zato što su me povredile ili naljutile njegove reči. Ne, nisu! Samo su ma podstakle na razmišljanje. U ovu rečenicu je, kako mi se čini, stala čitava američka “filozofija” kada su u pitanju nacija, pripadnost, odnos prema državi i životu uopšte. Lakonski, jednostavno i toliko svojstveno predstavniku velike sile, jedan Amerikanac usred

TV K3: Jasenovac – istorija i današnjica (VIDEO)

U emisiji “Potez” koja je emitovana 27. aprila 2021, pored ostalog je bilo riječi o osamdesetoj godišnjici od početka Pokolja, genocida nad Srbima od strane Nezavisne Države Hrvatske i memorijalizaciji stradanja našeg naroda, kao trajnog zadatka i obaveze potomaka žrtava ali i nadležnih institucija. U emisiji sudjeluju: Željko Vujadinović, istoričar i Dušan J. Bastašić, predsjednik Udruženja Jadovno 1941. Zašto su čak i neka od većih stratišta gotovo zaboravljena ili se za njih ne zna? Zašto ova tema nije u dovoljnoj mjeri zastupljena u školskim programima? Zbog čega se o ovim temama i danas uglavnom ćuti? REPRIZA EMISIJE: Srijeda 28.april 2021. u 14:00 časova Urednik i voditelj: Jelena Demonjić

Đurđica Dragaš: Dan u kojem smo morali da zastanemo… makar na minut!

Razmišljajući o Izraelcima koji, i posle osam decenija, stoje mirno i minutom ćutanja, uz sirene, odaju poštu svojim žrtvama, s gorčinom se setih pokušaja da se, pre nekoliko godina, na sličan način setimo žrtava Oluje! 8. april 2021. Izrael, Dan sećanja na žrtve Holokausta Minut ćutanja i dvominutno oglašavanje sirena širom zemlje. Izraelci su još jednom pokazali kako se sećaju i koliko poštuju šest miliona jevrejskih žrtava stradalih tokom Drugom svetskog rata.Bez pogovora, bez pitanja, na trenutak je “stao” život. Zaustavili su se se autobusi i automobili, pešaci su stajali u mestu.Radio i tv stanice emitovale su specijalni program koji je počeo prethodnog dana, odmah posle zalaska sunca. Restorani i

Đurđica Dragaš: Ja, izbeglica, i serija “Porodica”

Odavno neka serija nije digla toliko prašine kao što je to bio slučaj s “Porodicom”. Dugo najavljivana, iščekivana i neverovatno gledana, zatalasala je pomalo umrtvljenu srpsku javnost i otvorila stare rane. Verovali smo, očigledno pogrešno, da su te rane odavno srasle, da nas na njih podsećaju samo ožiljci, neprimetni i skriveni ispod naslaga godina, događaja i promena. Mislila sam i ja da me drama porodice Milošević i podsećanje na sve njene aktere neće mnogo uzbuditi, ali priznajem da je to bila loša procena. U umetnička dostignuća serije neću ulaziti pošto za to nisam stručna, a nekako verujem da je tema “Porodice” prosto i “progutala” sve ostalo. Gledajući seriju, uporno sam

Đurđica Dragaš: Još jedno proleće koje smo nepovratno izgubili

24. mart 1999 godine. Dan je, kao i mnogi pre njega, protekao u mučnom iščekivanju. Hoće li nas bombardovati, ima li šanse da se nekako ponovo “provučemo” kao prošle jeseni, da li je moguće da će to uraditi, kako ćemo preživeti ako počne?! Pitanja, pitanja, pitanja… Prve bombe koje su oko 8 uveče pale na aerodrome u Batajnici, Prištini, Podgorici donele su surovi odgovor. Agonija koja će potrajati, u tom trenutku nezamislivih, 78 dana je počela. Kao i većina onih koji su je doživeli, sećam se vrlo dobro te večeri. Na nekoj od televizija emitovala se Esmeralda. Latinoameričke serije tad su još bile zanimljiva novotarija. Gledali smo je, što iz

Akademik Matija Bećković

MATIJA BEĆKOVIĆ: Vladika Atanasije je najoriginalniji episkop SPC u njenoj istoriji

Nikad umirovljeni vladika Atanasije je ustvari umro onog istog dana kad i njegov brat, Amfilohije. Sačekao je samo da ga isprati i da ga opremi za taj daleki put. Nikad neću zaboraviti kako mu je u sanduk stavljao jabuku i knjigu „Pisma oca Justina”, koja je pisao obojici, da ima šta da ponese na Nebo. Vreme će reći da su se oni u isti dan i rodili i u isti dan upokojili, i da nisu mogli živeti jedan bez drugog” – započinje svoju priču o blaženopočivšima mitropolitu Amfilohiju i vladici Atanasiju akademik Matija Bećković, na talasima radija ”Svetigora”. Vladika Atanasije je najoriginalniji episkop Srpske crkve u njenoj istoriji. Najbolje ga

NAJNOVIJE VIJESTI

ZVIJEZDA I KRST U IVANOVIĆ JARKU

Kad se vukovi ostrve na stado stradaju ovce s kraja. Nikad one uz pastira ili sredine. Piše Željko Kresojević Hije me bilo u Ivanović jarku skoro pa četrdeset godina. Ljeto

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.