Kalendar Pokolja

GODIŠNjICA STRADANjA SRBA IZ ZAPADNE SLAVONIJE 01. I 02. MAJA 1995. GODINE (AKCIJA “BLjESAK”)

Prvog maja 1995. godine hrvatske oružane snage izvršile su agresiju na srpsku oblast Zapadna Slavonija, u sastavu RSK, u vrijeme kada je ova oblast bila pod zaštitom UN (Sektor “Zapad”). Zaštitne snage UN-a, na vrijeme upozorene od hrvatskih generala, povukle su se na bezbjedna mjesta, prepuštajući svoje štićenike na milost i nemilost hrvatskim agresorima.

Protiv zapadnoslavonskih Srba (oko 15.000 žitelja sa oko 4.000 vojnika) krenulo je više od 16.000 pripadnika hrvatskih oružanih snaga, što znači da je agresora bilo više nego stanovnika u ovoj oblasti, a omjer vojnika je bio 4:1 u korist agresora.

Agresor ko agresor, nemilice je tukao po štićenicima UN svim raspoloživim, dozvoljenim i nedozvoljenim, sredstvima. Narod Zapadne Slavonije, pamteći stradanja Srba u Jasenovcu, koji je bio u sastavu ove oblasti, zloglasnom ustaškom logoru iz Drugog svjetskog rata, i u obližnjoj Pakračkoj Poljani, takođe zloglasnom “novoustaškom” logoru iz 1991. godine, krenuo je u egzodus spašavajući gole živote. Na putu prema “mostu spasa” do rijeke Save, sustizale su ih avionske bombe, maljutke iz helikoptera, topovske granate i snajperski meci. Ranjenici su gaženi tenkovskim gusjenicama ili dokrajčivani noževima.

BLjESAK

GODIŠNjICA STRADANjA SRBA IZ ZAPADNE SLAVONIJE 01. I 02. MAJA 1995. GODINE (AKCIJA “BLjESAK”)

Prvog maja 1995. godine hrvatske oružane snage izvršile su agresiju na srpsku oblast Zapadna Slavonija, u sastavu RSK, u vrijeme kada je ova oblast bila pod zaštitom UN (Sektor “Zapad”). Zaštitne snage UN-a, na vrijeme upozorene od hrvatskih generala, povukle su se na bezbjedna mjesta, prepuštajući svoje štićenike na milost i nemilost hrvatskim agresorima.

Protiv zapadnoslavonskih Srba (oko 15.000 žitelja sa oko 4.000 vojnika) krenulo je više od 16.000 pripadnika hrvatskih oružanih snaga, što znači da je agresora bilo više nego stanovnika u ovoj oblasti, a omjer vojnika je bio 4:1 u korist agresora.

Agresor ko agresor, nemilice je tukao po štićenicima UN svim raspoloživim, dozvoljenim i nedozvoljenim, sredstvima. Narod Zapadne Slavonije, pamteći stradanja Srba u Jasenovcu, koji je bio u sastavu ove oblasti, zloglasnom ustaškom logoru iz Drugog svjetskog rata, i u obližnjoj Pakračkoj Poljani, takođe zloglasnom “novoustaškom” logoru iz 1991. godine, krenuo je u egzodus spašavajući gole živote. Na putu prema “mostu spasa” do rijeke Save, sustizale su ih avionske bombe, maljutke iz helikoptera, topovske granate i snajperski meci. Ranjenici su gaženi tenkovskim gusjenicama ili dokrajčivani noževima.

BLjESAK

Selo Štakorovica

Selo Štakorovica, 2. maja 1942. godine ustaše zaklale 22 Srbina

Izvor: Đuro Zatezalo „Radio sam svoj seljački i kovački posao“ – svjedočanstva genocida. SKPD Prosvjeta, Zagreb 2005.

Pozivamo sve one koji imaju dodatne informacije, dokumente i sl. vezano za ovaj događaj, da nas kontaktiraju putem e-maila: udruzenje@jadovno.com, telefonom: 051/333-588, +387/65/511-130, ili na adresi Udruženje Jadovno 1941. Kralja Alfonsa XIII 49a, Banja Luka, Republika Srpska.

Selo Štakorovica, Vojnić.

Selo Štakorovica, Vojnić. U sjeniku ustaše poklale i zapalile, 2. maja 1942. godine 27 Srpkinja s njihovom djecom

Izvor: Đuro Zatezalo „Radio sam svoj seljački i kovački posao“ – svjedočanstva genocida. SKPD Prosvjeta, Zagreb 2005.

Pozivamo sve one koji imaju dodatne informacije, dokumente i sl. vezano za ovaj događaj, da nas kontaktiraju putem e-maila: udruzenje@jadovno.com, telefonom: 051/333-588, +387/65/511-130, ili na adresi Udruženje Jadovno 1941. Kralja Alfonsa XIII 49a, Banja Luka, Republika Srpska.

Dan kada je bombardovana grada Radio-televizije Novi Sad

3. maja 1999. godine zgrada Radio-televizije Novi Sad, danas Radio-televizije Vojvodine, srušena je u Nato bombardovanju Srbije. Taj datum je i Svetski dan slobode medija. Rušenje televizije na taj dan je skandal planetarnih razmera i bilo bi normalno da svi svetski mediji, Evropska unija i Ujedinjene nacije bruje o tome. Ne pitajte zašto svet ćuti. Pitajte se zašto ćute novinari srušene televizije.

Više na:

Andrej Fajgelj: Apel novinarima Radio-televizije Vojvodine

Sisak, mjesto zločina

Sisak, Teslićeva staklana i barake dalje prema rijeci Savi, mučilišta srpskog naroda 1941. do 1945. U noći 17/18. aprila 1945. godine u logoru Sunji ustaše su izmasakrirale 108 Srba i u logoru Sisak 4/5. maja 1945. mučile i usmrtile 450 Srba.

Izvor: Đuro Zatezalo „Radio sam svoj seljački i kovački posao“ – svjedočanstva genocida. SKPD Prosvjeta, Zagreb 2005.

Pozivamo sve one koji imaju dodatne informacije, dokumente i sl. vezano za ovaj događaj, da nas kontaktiraju putem e-maila: udruzenje@jadovno.com, telefonom: 051/333-588, +387/65/511-130, ili na adresi Udruženje Jadovno 1941. Kralja Alfonsa XIII 49a, Banja Luka, Republika Srpska.

Sisak, mjesto zločina

Sisak, Teslićeva staklana i barake dalje prema rijeci Savi, mučilišta srpskog naroda 1941. do 1945. U noći 17/18. aprila 1945. godine u logoru Sunji ustaše su izmasakrirale 108 Srba i u logoru Sisak 4/5. maja 1945. mučile i usmrtile 450 Srba.

Izvor: Đuro Zatezalo „Radio sam svoj seljački i kovački posao“ – svjedočanstva genocida. SKPD Prosvjeta, Zagreb 2005.

Pozivamo sve one koji imaju dodatne informacije, dokumente i sl. vezano za ovaj događaj, da nas kontaktiraju putem e-maila: udruzenje@jadovno.com, telefonom: 051/333-588, +387/65/511-130, ili na adresi Udruženje Jadovno 1941. Kralja Alfonsa XIII 49a, Banja Luka, Republika Srpska.

Veljun, mučilište srpskih civila.

Veljun, školska i žandarmerijska zgrada, 6. maja 1941. godine, mučilište srpskih civila.

Izvor: Đuro Zatezalo „Radio sam svoj seljački i kovački posao“ – svjedočanstva genocida. SKPD Prosvjeta, Zagreb 2005.

Pozivamo sve one koji imaju dodatne informacije, dokumente i sl. vezano za ovaj događaj, da nas kontaktiraju putem e-maila: udruzenje@jadovno.com, telefonom: 051/333-588, +387/65/511-130, ili na adresi Udruženje Jadovno 1941. Kralja Alfonsa XIII 49a, Banja Luka, Republika Srpska.

Selo Blagaj, veljunski pokolj.

Hrvatski Blagaj, Slunj, dolina između zgrade škole (mučilište) i katoličke crkve, 6. do 8. maja 1941. ustaše poklale ili usmrtile sjekirama i maljevima 520 Srba - muškaraca. Poznati Veljunski pokolj.

Izvor: Đuro Zatezalo „Radio sam svoj seljački i kovački posao“ – svjedočanstva genocida. SKPD Prosvjeta, Zagreb 2005.

Vezane vijesti:

Ustaše svjedoče o zločinu u Hrvatskom Blagaju nad Srbima Korduna 6. maja 1941.

Pozivamo sve one koji imaju dodatne informacije, dokumente i sl. vezano za ovaj događaj, da nas kontaktiraju putem e-maila: udruzenje@jadovno.com, telefonom: 051/333-588, +387/65/511-130, ili na adresi Udruženje Jadovno 1941. Kralja Alfonsa XIII 49a, Banja Luka, Republika Srpska.

Selo Blagaj, veljunski pokolj.

Hrvatski Blagaj, Slunj, dolina između zgrade škole (mučilište) i katoličke crkve, 6. do 8. maja 1941. ustaše poklale ili usmrtile sjekirama i maljevima 520 Srba - muškaraca. Poznati Veljunski pokolj.

Izvor: Đuro Zatezalo „Radio sam svoj seljački i kovački posao“ – svjedočanstva genocida. SKPD Prosvjeta, Zagreb 2005.

Vezane vijesti:

Ustaše svjedoče o zločinu u Hrvatskom Blagaju nad Srbima Korduna 6. maja 1941.

Pozivamo sve one koji imaju dodatne informacije, dokumente i sl. vezano za ovaj događaj, da nas kontaktiraju putem e-maila: udruzenje@jadovno.com, telefonom: 051/333-588, +387/65/511-130, ili na adresi Udruženje Jadovno 1941. Kralja Alfonsa XIII 49a, Banja Luka, Republika Srpska.

Selo Blagaj, veljunski pokolj.

Hrvatski Blagaj, Slunj, dolina između zgrade škole (mučilište) i katoličke crkve, 6. do 8. maja 1941. ustaše poklale ili usmrtile sjekirama i maljevima 520 Srba - muškaraca. Poznati Veljunski pokolj.

Izvor: Đuro Zatezalo „Radio sam svoj seljački i kovački posao“ – svjedočanstva genocida. SKPD Prosvjeta, Zagreb 2005.

Vezane vijesti:

Ustaše svjedoče o zločinu u Hrvatskom Blagaju nad Srbima Korduna 6. maja 1941.

Pozivamo sve one koji imaju dodatne informacije, dokumente i sl. vezano za ovaj događaj, da nas kontaktiraju putem e-maila: udruzenje@jadovno.com, telefonom: 051/333-588, +387/65/511-130, ili na adresi Udruženje Jadovno 1941. Kralja Alfonsa XIII 49a, Banja Luka, Republika Srpska.

Šuma Radonja

Šuma Radonja, na putu od Biljega prema željezničkoj stanici Slavsko Polje, u jarku, uz put. 8. maja 1942. godine poklale ustaše i domobrani više od 250 srpskih civila

Izvor: Đuro Zatezalo „Radio sam svoj seljački i kovački posao“ – svjedočanstva genocida. SKPD Prosvjeta, Zagreb 2005.

Pozivamo sve one koji imaju dodatne informacije, dokumente i sl. vezano za ovaj događaj, da nas kontaktiraju putem e-maila: udruzenje@jadovno.com, telefonom: 051/333-588, +387/65/511-130, ili na adresi Udruženje Jadovno 1941. Kralja Alfonsa XIII 49a, Banja Luka, Republika Srpska.

Jarak Metaljka, u Petrovoj gori od 9. do 14. maja 1942.

Jarak Metaljka, u Petrovoj gori od 9. do 14. maja 1942. ustaše i domobrani poklali 57 žena i djece.

Izvor: Đuro Zatezalo „Radio sam svoj seljački i kovački posao“ – svjedočanstva genocida. SKPD Prosvjeta, Zagreb 2005.

Pozivamo sve one koji imaju dodatne informacije, dokumente i sl. vezano za ovaj događaj, da nas kontaktiraju putem e-maila: udruzenje@jadovno.com, telefonom: 051/333-588, +387/65/511-130, ili na adresi Udruženje Jadovno 1941. Kralja Alfonsa XIII 49a, Banja Luka, Republika Srpska.

Jarak Metaljka, u Petrovoj gori od 9. do 14. maja 1942.

Jarak Metaljka, u Petrovoj gori od 9. do 14. maja 1942. ustaše i domobrani poklali 57 žena i djece.

Izvor: Đuro Zatezalo „Radio sam svoj seljački i kovački posao“ – svjedočanstva genocida. SKPD Prosvjeta, Zagreb 2005.

Pozivamo sve one koji imaju dodatne informacije, dokumente i sl. vezano za ovaj događaj, da nas kontaktiraju putem e-maila: udruzenje@jadovno.com, telefonom: 051/333-588, +387/65/511-130, ili na adresi Udruženje Jadovno 1941. Kralja Alfonsa XIII 49a, Banja Luka, Republika Srpska.

Domačaj lug, u šumi Mlađe, kod Lipja

Domačaj lug, u šumi Mlađe, kod Lipja, Skakavac, 6. i 7. januara i 10. maja 1942. ustaše masakrirale 68 Srba, muškaraca, žena i djece.

Željeznički vagoni kod željezničke stanice Skakavac, na otvorenoj pruzi pored šume Mlađe (Domačaj lug), 10. maja 1942., ustaše su noževima masakrirale Srbe muškarce, žene i njihovu djecu.

Izvor: Đuro Zatezalo „Radio sam svoj seljački i kovački posao“ – svjedočanstva genocida. SKPD Prosvjeta, Zagreb 2005.

Pozivamo sve one koji imaju dodatne informacije, dokumente i sl. vezano za ovaj događaj, da nas kontaktiraju putem e-maila: udruzenje@jadovno.com, telefonom: 051/333-588, +387/65/511-130, ili na adresi Udruženje Jadovno 1941. Kralja Alfonsa XIII 49a, Banja Luka, Republika Srpska.

Jarak Metaljka, u Petrovoj gori od 9. do 14. maja 1942.

Jarak Metaljka, u Petrovoj gori od 9. do 14. maja 1942. ustaše i domobrani poklali 57 žena i djece.

Izvor: Đuro Zatezalo „Radio sam svoj seljački i kovački posao“ – svjedočanstva genocida. SKPD Prosvjeta, Zagreb 2005.

Pozivamo sve one koji imaju dodatne informacije, dokumente i sl. vezano za ovaj događaj, da nas kontaktiraju putem e-maila: udruzenje@jadovno.com, telefonom: 051/333-588, +387/65/511-130, ili na adresi Udruženje Jadovno 1941. Kralja Alfonsa XIII 49a, Banja Luka, Republika Srpska.

Glina - Hađer, 11. i 12. maja 1941. godine

Glina - Hađer, 11. i 12. maja 1941. godine ustaše poklale ili ubile iz vatrenog oružja 375 glinskih Srba.

Izvor: Đuro Zatezalo „Radio sam svoj seljački i kovački posao“ – svjedočanstva genocida. SKPD Prosvjeta, Zagreb 2005.

Pozivamo sve one koji imaju dodatne informacije, dokumente i sl. vezano za ovaj događaj, da nas kontaktiraju putem e-maila: udruzenje@jadovno.com, telefonom: 051/333-588, +387/65/511-130, ili na adresi Udruženje Jadovno 1941. Kralja Alfonsa XIII 49a, Banja Luka, Republika Srpska.

Jarak Metaljka, u Petrovoj gori od 9. do 14. maja 1942.

Jarak Metaljka, u Petrovoj gori od 9. do 14. maja 1942. ustaše i domobrani poklali 57 žena i djece.

Izvor: Đuro Zatezalo „Radio sam svoj seljački i kovački posao“ – svjedočanstva genocida. SKPD Prosvjeta, Zagreb 2005.

Pozivamo sve one koji imaju dodatne informacije, dokumente i sl. vezano za ovaj događaj, da nas kontaktiraju putem e-maila: udruzenje@jadovno.com, telefonom: 051/333-588, +387/65/511-130, ili na adresi Udruženje Jadovno 1941. Kralja Alfonsa XIII 49a, Banja Luka, Republika Srpska.

Glina - Hađer, 11. i 12. maja 1941. godine

Glina - Hađer, 11. i 12. maja 1941. godine ustaše poklale ili ubile iz vatrenog oružja 375 glinskih Srba.

Izvor: Đuro Zatezalo „Radio sam svoj seljački i kovački posao“ – svjedočanstva genocida. SKPD Prosvjeta, Zagreb 2005.

Pozivamo sve one koji imaju dodatne informacije, dokumente i sl. vezano za ovaj događaj, da nas kontaktiraju putem e-maila: udruzenje@jadovno.com, telefonom: 051/333-588, +387/65/511-130, ili na adresi Udruženje Jadovno 1941. Kralja Alfonsa XIII 49a, Banja Luka, Republika Srpska.

Jarak Metaljka, u Petrovoj gori od 9. do 14. maja 1942.

Jarak Metaljka, u Petrovoj gori od 9. do 14. maja 1942. ustaše i domobrani poklali 57 žena i djece.

Izvor: Đuro Zatezalo „Radio sam svoj seljački i kovački posao“ – svjedočanstva genocida. SKPD Prosvjeta, Zagreb 2005.

Pozivamo sve one koji imaju dodatne informacije, dokumente i sl. vezano za ovaj događaj, da nas kontaktiraju putem e-maila: udruzenje@jadovno.com, telefonom: 051/333-588, +387/65/511-130, ili na adresi Udruženje Jadovno 1941. Kralja Alfonsa XIII 49a, Banja Luka, Republika Srpska.

Kalovi, Petrova gora

Petrova gora, u predjelu Kalovi ustaše su poklale 13. maja 1942. 28 žena i djece.

Kalovi, Petrova gora 13. maja 1942.

Izvor: Đuro Zatezalo „Radio sam svoj seljački i kovački posao“ – svjedočanstva genocida. SKPD Prosvjeta, Zagreb 2005.

Pozivamo sve one koji imaju dodatne informacije, dokumente i sl. vezano za ovaj događaj, da nas kontaktiraju putem e-maila: udruzenje@jadovno.com, telefonom: 051/333-588, +387/65/511-130, ili na adresi Udruženje Jadovno 1941. Kralja Alfonsa XIII 49a, Banja Luka, Republika Srpska.

Jarak Metaljka, u Petrovoj gori od 9. do 14. maja 1942.

Jarak Metaljka, u Petrovoj gori od 9. do 14. maja 1942. ustaše i domobrani poklali 57 žena i djece.

Izvor: Đuro Zatezalo „Radio sam svoj seljački i kovački posao“ – svjedočanstva genocida. SKPD Prosvjeta, Zagreb 2005.

Pozivamo sve one koji imaju dodatne informacije, dokumente i sl. vezano za ovaj događaj, da nas kontaktiraju putem e-maila: udruzenje@jadovno.com, telefonom: 051/333-588, +387/65/511-130, ili na adresi Udruženje Jadovno 1941. Kralja Alfonsa XIII 49a, Banja Luka, Republika Srpska.

Selo Vojišnica, Vojnić, 14. maja 1942.

Selo Vojišnica, Vojnić, u kućama Stanka Kneževića, Mile Novakovića, Milice Đurić, Dragana Kneževića, Stevana Kneževića i u štali Kate Škrgić ustaše 14. maja 1942. godine poklale 189 srpskih seljaka od kojih 93 djeteta u starosti do 14 godina.

Izvor: Đuro Zatezalo „Radio sam svoj seljački i kovački posao“ – svjedočanstva genocida. SKPD Prosvjeta, Zagreb 2005.

Pozivamo sve one koji imaju dodatne informacije, dokumente i sl. vezano za ovaj događaj, da nas kontaktiraju putem e-maila: udruzenje@jadovno.com, telefonom: 051/333-588, +387/65/511-130, ili na adresi Udruženje Jadovno 1941. Kralja Alfonsa XIII 49a, Banja Luka, Republika Srpska.

Zločin u Pofalićima 1992. godine

U Sarajevskom naselju Pofalići i susjednim naseljima Velešići, Buća Potok i Graovište, 16. maja 1992. godine dogodio se još jedan zločin bez kazne. Paravojne muslimanske formacije ubile su najmanje 70 srpskih civila.Krvavi pir nastavljen je i narednih dana. Ubijeno je najmanje 160 Srba, od kojih oko 50 žena i 42 lica starija od 60 godina.Preživjeli se pomenima sjećaju svojih najmilijih, dok dželati slave pobjedu u tzv. Pofalićkoj bici i dan opštine Novo Sarajevo.

Sjećanje na stradale u Pofalićima

Zločin u mjestu Žutica kod Milića 21. maja 1992.

21. maja 1992. godine, pripadnici paravojnih muslimanskih snaga presreli su u mjestu Žutica, na regionalnom putu Milići - Srebrenica, kamion kojim su se prevozili radnici preduzeća "Boksit" i mještani sela Podravanje i iz zasjede ubili osmoro civila, među kojima i dvije žene.

Više na:

POMEN UBIJENIM SRPSKIM CIVILIMA

ZLOČIN NA BORAK BRDU BEZ KAZNE

Na Borak Brdu kod Novog Goražda, 22. maja 1992. godine, na kućnom pragu pripadnici tzv. Armije BiH ubili su petero Srba.

ZLOČIN NA BORAK BRDU BEZ KAZNE

SJETIMO SE BRADINE

Zločin u Bradini bio planski, što najbolje govori o karakteru rata u BiH, kao i namjeri muslimanskih fanatika da izvrše agresiju na vjekovnu srpsku imovinu s ciljem da se Srbi sa tih prostora protjeraju za sva vremena. Iz MUP-a Republike Srpske ranije je potvrđeno da je podneseno šest krivičnih prijava, odnosno izvještaja i dopuna protiv 18 identifikovanih lica za koje postoji osnovana sumnja da su 25. na 26. maj 1992. godine u mjestu Bradina kod Konjica počinili jedno ili više krivičnih djela ratnog zločina. Ubijeno je najmanje 38 identifikovanih srpskih žrtava, pet žena je silovano, dok je više stotina Srba protivpravno lišeno slobode i odvedeno u logore, najviše u Čelebiće. Preostalo srpsko stanovništvo protjerano je sa svojih ognjišta, njihova pokretna imovina je opljačkana, a kuće i crkva Vaznesenja Gospodnjeg zapaljeni. Preživjeli Srbi iz Bradine svake godine sjećaju se tih strašnih dana, kada su se "saplitali o leševe svojih najmilijih", kao i da je komanda hrvatske i bošnjačke paravojske "platila neke Rome koji su noge ubijenih vezali konopcima, a onda ih konjima vukli do bagerom iskopane jame ispred pravoslavne crkve u centru sela".
Za tri dana, od 25. do 27. maja 1992. godine, u tu jamu bačeno je 26 tijela. Tragični bilans iznosi: 54 mrtva za tri dana, a u logorima je živote izgubilo još njih 22, dok se za pet lica još traga. Među 48 ubijenih Srba u Bradini najviše je članova iz porodice Kuljanin, a stradali su Vujičići, Mrkajići, Žuže, Kureši, Gligorevići, Koprivice, Draganići i Živaci. Prije rata u Bradini je bilo 280 srpskih kuća sa oko 1.200 stanovnika. Danas u bradini nema Srba.

BRADINA: SRPSKE RANE KRVARE I NAKON 21 GODINE

TUŽILAŠTVO PONIŽAVA SRPSKE ŽRTVE

SUĐENjE RAZOTKRIVA ODGOVORNE ZA ZLOČINE

SJETIMO SE BRADINE

Zločin u Bradini bio planski, što najbolje govori o karakteru rata u BiH, kao i namjeri muslimanskih fanatika da izvrše agresiju na vjekovnu srpsku imovinu s ciljem da se Srbi sa tih prostora protjeraju za sva vremena. Iz MUP-a Republike Srpske ranije je potvrđeno da je podneseno šest krivičnih prijava, odnosno izvještaja i dopuna protiv 18 identifikovanih lica za koje postoji osnovana sumnja da su 25. na 26. maj 1992. godine u mjestu Bradina kod Konjica počinili jedno ili više krivičnih djela ratnog zločina. Ubijeno je najmanje 38 identifikovanih srpskih žrtava, pet žena je silovano, dok je više stotina Srba protivpravno lišeno slobode i odvedeno u logore, najviše u Čelebiće. Preostalo srpsko stanovništvo protjerano je sa svojih ognjišta, njihova pokretna imovina je opljačkana, a kuće i crkva Vaznesenja Gospodnjeg zapaljeni. Preživjeli Srbi iz Bradine svake godine sjećaju se tih strašnih dana, kada su se "saplitali o leševe svojih najmilijih", kao i da je komanda hrvatske i bošnjačke paravojske "platila neke Rome koji su noge ubijenih vezali konopcima, a onda ih konjima vukli do bagerom iskopane jame ispred pravoslavne crkve u centru sela".
Za tri dana, od 25. do 27. maja 1992. godine, u tu jamu bačeno je 26 tijela. Tragični bilans iznosi: 54 mrtva za tri dana, a u logorima je živote izgubilo još njih 22, dok se za pet lica još traga. Među 48 ubijenih Srba u Bradini najviše je članova iz porodice Kuljanin, a stradali su Vujičići, Mrkajići, Žuže, Kureši, Gligorevići, Koprivice, Draganići i Živaci. Prije rata u Bradini je bilo 280 srpskih kuća sa oko 1.200 stanovnika. Danas u bradini nema Srba.

BRADINA: SRPSKE RANE KRVARE I NAKON 21 GODINE

TUŽILAŠTVO PONIŽAVA SRPSKE ŽRTVE

SUĐENjE RAZOTKRIVA ODGOVORNE ZA ZLOČINE

SJETIMO SE BRADINE

Zločin u Bradini bio planski, što najbolje govori o karakteru rata u BiH, kao i namjeri muslimanskih fanatika da izvrše agresiju na vjekovnu srpsku imovinu s ciljem da se Srbi sa tih prostora protjeraju za sva vremena. Iz MUP-a Republike Srpske ranije je potvrđeno da je podneseno šest krivičnih prijava, odnosno izvještaja i dopuna protiv 18 identifikovanih lica za koje postoji osnovana sumnja da su 25. na 26. maj 1992. godine u mjestu Bradina kod Konjica počinili jedno ili više krivičnih djela ratnog zločina. Ubijeno je najmanje 38 identifikovanih srpskih žrtava, pet žena je silovano, dok je više stotina Srba protivpravno lišeno slobode i odvedeno u logore, najviše u Čelebiće. Preostalo srpsko stanovništvo protjerano je sa svojih ognjišta, njihova pokretna imovina je opljačkana, a kuće i crkva Vaznesenja Gospodnjeg zapaljeni. Preživjeli Srbi iz Bradine svake godine sjećaju se tih strašnih dana, kada su se "saplitali o leševe svojih najmilijih", kao i da je komanda hrvatske i bošnjačke paravojske "platila neke Rome koji su noge ubijenih vezali konopcima, a onda ih konjima vukli do bagerom iskopane jame ispred pravoslavne crkve u centru sela".
Za tri dana, od 25. do 27. maja 1992. godine, u tu jamu bačeno je 26 tijela. Tragični bilans iznosi: 54 mrtva za tri dana, a u logorima je živote izgubilo još njih 22, dok se za pet lica još traga. Među 48 ubijenih Srba u Bradini najviše je članova iz porodice Kuljanin, a stradali su Vujičići, Mrkajići, Žuže, Kureši, Gligorevići, Koprivice, Draganići i Živaci. Prije rata u Bradini je bilo 280 srpskih kuća sa oko 1.200 stanovnika. Danas u bradini nema Srba.

BRADINA: SRPSKE RANE KRVARE I NAKON 21 GODINE

TUŽILAŠTVO PONIŽAVA SRPSKE ŽRTVE

SUĐENjE RAZOTKRIVA ODGOVORNE ZA ZLOČINE

NATO ZLOČIN U VARVARINU

Na današnji dan 1999. godine avioni NATO su kod Varvarina s četiri projektila, ispaljena za manje od pet minuta, srušili most preko Velike Morave i ubili najmanje 11 civila, među kojima Sanju Milenković (16), jednog od najtalentovanijih mladih matematičara u svetu.
Napad je otpočeo u 13.25 časova, pri vedrom vremenu, a most je zbog pijačnog dana u Varvarinu bio pun ljudi. U istom napadu ubijen je i protojerej stavrofor Milivoj Ćirić, prva žrtva NATO agresije među sveštenstvom Srpske pravoslavne crkve, koji je usmrćen na pragu obližnjeg hrama Uspenja Presvete Bogorodice.
Istog dana je u napadu NATO avijacije na konvoj britanskih, italijanskih i portugalskih novinara na putu Prizren-Brezovica ubijen vozač Nebojša Radojević, a dvoje ljudi je ranjeno.