arrow up
Ж | Ž
Pretraga
Close this search box.
Ж | Ž
U Brodu je danas na gradskom groblju služen pomen za 88 žrtava rata boraca i civila čija su tijela ekshumirana iz masovne grobnice otkrivene nakon oslobođenja ove opštine u proteklom odbrambeno-otadžbinskom ratu.

Pomen za srpske žrtve na gradskom groblju

U Brodu je danas na gradskom groblju služen pomen za 88 žrtava rata boraca i civila čija su tijela ekshumirana iz masovne grobnice otkrivene nakon oslobođenja ove opštine u proteklom odbrambeno-otadžbinskom ratu. Pomen je služio sveštenik Željko Teofilović na gradskom groblju kraj spomen-ploče na mjestu pronalaska masovne grobnice. Presjednik Skupštine Boračke organizacije u Brodu Radoslav Kokić rekao je da je Boračka organizacija uvrstila 26. april u kalendar značajnih datuma jer je prije 25 godina otkopana masovna grobnica sa posmrtnim ostacima srpskih civila, boraca i vojnika Jugoslovenske narodne armije /JNA/. “Ekshumacija posmrtnih ostataka je posljedica okupacije Broda od 1. marta do 6. oktobra 1992. godine. To su učinili potomci onih koji

shutterstock

Vojna policija odvodila na radove srpske zatvorenike

U nastavku suđenja desetorici pripadnika Hrvatskog vijeća odbrane /HVO/ koji su optuženi za ratni zločin nad srpskim civilima i ratnim zarobljenicima na području Orašja 1992. i 1993. godine, svjedok Tužilaštva BiH Većislav Mišković rekao je da je vojna policija odvodila na radove lica srpske nacionalnosti iz Srednjoškolskog centra u Orašju. Ovaj bivši rezervni policajac pri stanici policije u Orašju rekao je da je od aprila do kraja jula 1992. godine s kolegama radio na obezbjeđenju lica srpske nacionalnosti iz Orašja i Bukove Grede koja su bila u izolaciji u Srednjoškolskom centru. On je naveo da su lica srpske nacionalnosti “čuvana od neovlaštenih upada”, a da je njemu i kolegama rečeno

Ilustracija/Thinckstock

Svjedočenja o stradanju srpskih civila u Brodu

U nastavku suđenja Alminku Islamoviću za ratni zločin nad srpskim civilima na području Broda 1992. godine, svjedok Tužilaštva BiH Hazva Nukić rekla je da su je komšije muslimani iz sela Kobaši u kojem je živjela optužili da je bila “povezana sa četnicima”, zbog čega su je uhapsili vojni policajci u Slavonskom Brodu, gdje je radila, i predali vojnoj policiji u Bosanskom Brodu. Nukićeva je u Sudu BiH navela da je do izbijanja rata svakodnevno putovala u Slavonski Brod, gdje je kao medicinska sestra radila u ambulanti, te da je u maju 1992. godine samo dva puta mogla da dođe kući jer nije bilo prevoza preko Save. “U Slavonskom Brodu me

Kod spomen-obilježja u Batkuši kod Šamca služen je parastos i prislužene su svijeće za 18 boraca otadžbinskog rata, sedam civilnih žrtava i 45 poginulih u Drugom svjetskom ratu.

Služen parastos za poginule borce VRS u Batkuši

Kod spomen-obilježja u Batkuši kod Šamca služen je parastos i prislužene su svijeće za 18 boraca otadžbinskog rata, sedam civilnih žrtava i 45 poginulih u Drugom svjetskom ratu. Porodice poginulih boraca, te predstavnici mjesnih boračkih organizacija i lokalne vlasti položili su cvijeće i vijence. Načelnik opštinskog Odjeljenja za opštu upravu Lepa Trivić rekla je da su se danas poklonili žrtvama otadžbinskog rata, onima koji su platili najveću cijenu za stvaranje Republike Srpske. “Dužnost svih nas je da nikada ne zaboravimo njihovu žrtvu, jer da nije bilo ljudi koji su svojim životima postavili temelj naše Republike, mi danas ne bismo mogli razmišljati o stvaranju bolje i prosperitetnije Republike Srpske”, istakla je

U Miloševcu kod Modriče danas je obilježeno 26 godina od osnivanja Miloševačke čete Vojske Republike Srpske čijih je devet pripadnika poginulo u proteklom odbrambeno-otadžbinskom ratu.

Obilježeno 26 godina od formiranja Miloševačke čete VRS

U Miloševcu kod Modriče danas je obilježeno 26 godina od osnivanja Miloševačke čete Vojske Republike Srpske /VRS/ čijih je devet pripadnika poginulo u proteklom odbrambeno-otadžbinskom ratu. Iz ovog mjesta u proteklom ratu život je izgubilo i 12 civila. Stradalim stanovnicima Miloševca danas je služen parastos i položeno je cvijeće na zajedničko spomen-obilježje. Predsjednik Mjesne boračke organizacije Savo Ilić rekao je da je Miloševačka četa imala 405 boraca, a da je u Civilnoj zaštiti bilo angažovano 60 mještana. On je istakao da ovo selo tokom rata nije palo u ruke neprijatelja, te da je Miloševačka četa dala veliki doprinos u stvaranju i odbrani Republike Srpske. Ilić je napomenuo da je od

Marko Grabovac Foto: SRNA

U Orašju pronađena lobanja srpskog civila Ljube Vasilića

Predsjednik Udruženja za traženje zarobljenih boraca i nestalih civila iz Broda Marko Grabovac rekao je da je na području Orašja pronađena lobanja srpskog civila Ljube Vasilića iz Broda, kojeg su pripadnici Hrvatske vojske i HVO-a 1992. godine odveli iz kuće u logor u Brodu i ubili. “Upornim radom članova našeg udruženja na terenu pronađena je lobanja u jednom kanalu, te identifikovana, a sahranjena je sa Vasilićevim posmrtnim ostacima u Brodu, koji su pronađeni 2013. godine”, rekao je Grabovac Srni. On je naveo da Odbor raspolaže saznanjima da na području Posavine postoji veliki broj izmještenih pojedinačnih i masovnih srpskih grobnica koje će nastojati da otkrije. “Izmještanjem pojedinačnih i masovnih srpskih grobnica

Dodik polaže vence na spomen-ploču - Foto Vid Blagojević

Zločini u Brodu još bez kazne!

Ni posle 26 godina od masakra srpskih civila u selu Sijekovcu 1992. nema odgovornih. Dodik: Nama je jasno da u BiH nema pravde za Srbe, da je ima – neko bi odgovarao U Sijekovcu kod Broda juče je obeleženo 26 godina od stradanja nevinih srpskih civila, ali i zločina koji su počinile regularne hrvatske snage i paravojska muslimana, za koji niko do dan-danas nije odgovarao. Nama je jasno da u BiH nema pravde za Srbe, jer da je ima, do sada bi neko odgovarao za zločin koji je ovde učinjen. Ovo je egzaktan primer zločina nad nedužnim civilima, u kojem su ljudi napadnuti i ubijeni u svojim kućama. Ubijene su

Zarobljeni Srbi odvođeni na most na Savi kao živi štit

U nastavku suđenja Alminku Islamoviću za ratni zločin nad srpskim civilima na području Broda 1992. godine, zaštićeni svjedok Tužilaštva BiH “S-1” rekao je da je sa zarobljenim Srbima odvođen na most na Savi između Slavonskog Broda i Broda da, kako im je rečeno, kao živi štit spašavaju most od bombardovanja. Ovaj svjedok je rekao da je u proljeće 1992. zajedno sa Jovom Stjepanovićem odveden u staru zgradu policije u Brodu gdje je bila baza vojne policije, navodeći da je odveden na sprat gdje ga je udarao optuženi Islamović sa drugim vojnim policajcima. “Toliko su me istukli da nisam mogao ustati. Pitali su me volim li Tita. Rekao sam da ga

Sijekovac Foto: RTS

Savanović: Stradanje Srba u Brodu – početak rata u BiH

Ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Milenko Savanović istakao je da je stradanje Srba u Brodu praktično bilo početak rata u BiH i trećeg stradanja Srba u prošlom vijeku. Savanović je naglasio da je srpsko stradanje počelo od onih koji su 1915. godine osnovali dobojski logor, kroz koji je prošlo više od 45.000 Srba, da bi se nastavilo 1941. godine stvaranjem ustaške Nezavisne Države Hrvatske, koja je ubijala i u jame odvodila srpsko stanovništvo od Broda na Drini, Prebilovaca, Jasenovca, Jadovnog, Paga, Garavica, Motika, Šargovca i mnogih drugih mjesta. “Kad smo mislili da je zajednička država riješila to pitanje, devedesetih godina probudili su se potomci ustaša od kojih smo

Obilježavanje 26 godina od stradanja 46 Srba u Sijekovcu na području opštine Brod.

Dodik: 26 godina od zločina za koji niko nije odgovarao

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da se u Sijekovcu 26 godina obilježava stradanje nevinih civila i zločin koji su počinile regularne hrvatske snage i paravojska muslimana, za koji niko nije odgovarao. “Nama je jasno da u BiH nema pravde za Srbe jer da je ima, do sada bi neko odgovarao za zločin koji je ovdje učinjen. Ovo je egzaktan primjer zločina nad nedužnim civilima u kojem su ljudi napadnuti i ubijeni u svojim kućama, ubijene su čitave porodice”, rekao je Dodik novinarima u Sijekovcu nakon polaganja vijenaca na spomen-ploču za nedužno stradale civile. Dodik je istakao da su 26. marta 1992. godine u Sijekovcu stradali civili koji su

Sijekovac Foto: RTRS

Vladika Fotije: Sijekovački mučenici da budu u molitvama svih u Srpskoj

Njegovo preosveštenstvo episkop zvorničko-tuzlanski Fotije služio je u Sijekovcu parastos za 46 Srba koji su pobijeni 26. marta 1992. godine u tom selu na području opštine Brod. Vladika Fotije rekao je obraćajući se okupljenima nakon parastosa da se u Sijekovcu 1992. godine desio masakr i to u mirnom mjestu gdje je vladao jugoslovenski suživot. “Za nekoliko sati ubijeno je četrdesetak ljudi i duh rata se proširio na teritoriju sadašnje Republike Srpske i BiH”, dodao je episkop Fotije nakon parastosa kojem je prisustvovao i predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik. Vladika Fotije istakao je da u Republici Srpskoj svi moraju u molitvama imati mučenike stradale u Sijekovcu. Nakon parastosa biće položeni vijenci

U Sijekovcu je počelo obilježavanje 26 godina od stradanja 46 Srba u ovom selu na području opštine Brod.

Počelo obilježavanje 26 godina od stradanja Srba

U Sijekovcu je počelo obilježavanje 26 godina od stradanja 46 Srba u ovom selu na području opštine Brod. Tim povodom Svetu liturgiju u Crkvi Svete velikomučenice Ognjene Marije služi lokalno sveštenstvo u prisustvu Njegovog preosveštenstva episkopa zvorničko-tuzlanskog Fotija. Liturgiji prisustvuju predstavnici Ministarstva rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske, poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srpske Vukota Govedarica, predsjednik Odbora za traženje zarobljenih, poginulih boraca i nestalih civila Republike Srpske Marko Grabovac, ministar bezbjednosti BiH Dragan Mektić, kao i načelnik opštine Brod Ilija Jovičić. Liturgiji prisustvuju i drugi predstavnici udruženja proisteklih iz odbrambeno-otadžbinskog rata, članovi porodica nastradalih i mnogobrojni vjernici. Po završetku liturgije biće služen parastos i položeni vijenci na spomen-ploču nastradalima,

Sijekovac_naselje.jpg

Sijekovac: Zločin bez kazne

U Sijekovcu su 26. marta ubijeni i Luka Milošević i njegova dva sina Željko – rođen 1968. i Dragan – rođen 1974. godine. Ostao je Lukin treći sin Saša od devet godina. Jedan od hrvatskih vojnika već je bio izvadio nož da ga zakolje, ali je naišao drugi vojnik i spasio dijete Jelica Zečević iz Sijekovca, kod Broda, za samo jedan čas zločinačkog divljanja pripadnika HOS-a i drugih paravojnih hrvatsko–muslimanskih jedinica ostala je bez muža, dva djevera i svekra. Istog dana, 26. marta 1992. godine, u Sijekovcu je ubijeno još 16 Srba. Pokolj Srba izvršili su pripadnici regularne vojske Republike Hrvatske, zajedno sa paravojnim jedinicama koje su formirale SDA I HDZ BiH. Napadu

Danas obilježavanje 26 godina od stradanja Srba u Sijekovcu

 U Sijekovcu kod Broda danas će biti odata počast za 46 Srba iz ovog mjesta koje su prije 26 godina ubile regularne snage Hrvatske, zajedno sa paravojnim muslimansko-hrvatskim formacijama iz tadašnje Republike BiH. Liturgija će biti služena od 9.30 časova, u 10.30 časova parastos poginulim srpskim civilima, u 11.00 časova je predviđeno polaganje vijenaca na spomen-ploču, a obraćanje zvaničnika od 11.10 časova. Savanović je na konferenciji za novinare u Banjaluci rekao da je u Sijekovcu 1992. godine ubijeno više od 70 Srba, te da su agresija oružanih hrvatskih snaga na Srbe u BiH i ovaj pokolj u opštini Brod najavili početak rata u BiH. “Regularne snage vojske Hrvatske prešle su

Svjedočenja o zločinima nad Srbima u Orašju

Na suđenju desetorici pripadnika Hrvatskog vijeća odbrane /HVO/ optuženim za ratni zločin nad Srbima na području Orašja 1992. i 1993. godine, svjedok Tužilaštva BiH Ranko Cvijanović rekao je danas da je od kuma Jove Božića saznao da je njegovom ocu Jaćimu, u šupi u Donjoj Mahali, oko izbio Damir Klajić zvani Dama. “Kum mi je rekao da je Klajić udario mog oca lancem na kojem je bio katanac i izbio mu oko”, rekao je Cvijanović. On je naveo i da mu je strina Ruža Cvijanović, koja je bila zatvorena mjesec i po dana, rekla da je viđala Jaćima u sali Srednjoškolskog centra, da je loše izgledao i potvrdila da mu

shutterstock

Svjedočenje o zločinima nad Srbima u Orašju

Svjedok Tužilaštva BiH Luka Vasiljević rekao je na suđenju pripadnicima HVO optuženim za ratni zločin nad Srbima na području Orašja da su tokom zarobljeništva u Donjoj Mahali ljudi izvođeni na ispitivanja i pojedini, poput Čede Cvijanovića, nisu nikad vraćeni, Aćimu Cvijanoviću je izbijeno oko, a Peru Gavrića su pronašli obješenog kablom o bojler. Vasiljević je ispričao da su ga iz Bukove Grede, gdje je živio i radio kao vozač prije rata, odveli 9. maja 1992. godine ljudi u maskirnim uniformama sa oznakama HVO-a. On je naveo da su pripadnici HVO-a dolazili nekoliko puta i sakupljali oružje, da je on predao pištolj za koji je imao odobrenje i dvije lovačke puške,

Počelo suđenje za zločine nad Srbima u Brodu

U Sudu BiH počelo je suđenje Alminku Islamoviću za ratni zločin počinjen nad srpskim civilima na području Broda 1992. godine. Islamović je, prema Tužilaštvu BiH, kao nekadašnji pripadnik i komandir voda Vojne policije 101. brdske brigade Hrvatskog vijeća odbrane /HVO/, optužen u šest tačaka da je od marta do oktobra 1992. učestvovao u hapšenju, ubijanju, psihičkom i fizičkom maltretiranju civila srpske nacionalnosti, koji su bili zatvoreni u podrumu stare stanice policije u Brodu. Islamoviću je na teret stavljeno i odvođenje zatočenih na prinudne radove, kao i paljenje i pljačkanje njihove imovine, ali i uništavanje vjerskih, kulturnih i istorijskih spomenika, prenosi Birn. Tužilac Tužilaštva BiH Milorad Barašin rekao je da će

Pomen poginulim derventskim borcima služen je u crkvih Svetih apostola Petra i Pavla.

Pomen derventskim herojima

U Vlasenici je danas obilježeno 25 godina od pogibije 15 boraca derventske 327. motorizovane brigade Vojske Republike Srpske, koji su 9. marta poginuli u rejonu Cerske u vlaseničkoj opštini. Pomen poginulim derventskim borcima služen je u crkvih Svetih apostola Petra i Pavla. Obilježavanju su prisustvovali članovi porodica poginulih boraca, te predstavnici boračkih organizacija i lokalnih vlasti opština Derventa i Vlasenica. Šef Odsjeka za boračko-invalidsku zaštitu opštine Derventa Staniša Mikerević rekao je da je ovaj memorijalni skup dokaz da narod Vlasenice i Dervente poštuje žrtve koje su pale za odbranu Republike Srpske i da će tako biti i ubuduće. “Saradnja između naše dvije opštine je dobra, što ne znači da u

shutterstock

Svjedok vidio ubistvo Makse Gavrića

Svjedok Tužilaštva BiH Ilija Maksimović rekao je na suđenju desetorici pripadnika Hrvatskog vijeća odbrane /HVO/, optuženim za ratni zločin nad srpskim civilima i ratnim zarobljenicima na području Orašja 1992. i 1993. godine, da je vidio kako je hrvatski vojnik iz Požege zabio nož Maksi Gavriću u vrat, nakon čega je njegovo tijelo odvezao. Svjedok je naveo da mu je Mile Krunić rekao da je Ranka Stojnića iz Kozarca iz pištolja ubio optuženi Mato Živković, zvani Rakijica. Maksimović je posvjedočio da je 9. maja 1992. godine sa ostalim stanovnicima Bukove Grede odveden pred prodavnicu gdje ih je Pero Vincetić zvani Konj pojedinačno odvodio iza prodavnice i tukao. “Marko Maksimović, Mićo Gavrić,

Marko Grabovac Foto: SRNA

Grabovac sumnja u prikrivanje ratnog zločina nad Srbima u Odžaku

Predsjednik Odbora za traženje zarobljenih, poginulih boraca i nestalih civila Republike Srpske Marko Grabovac izrazio je sumnju da je sa lokacije masovne grobnice u dijelu napuštenog pravoslavnog groblja u Odžaku, izmještena srpska masovna grobnica. “Došao sam do podataka da je u ovoj masovnoj grobnici bilo zakopano i šest vojnika JNA koji su tokom proteklog rata bili zatočeni u logoru u Odžaku, a koje i dalje potražuje Republika Srbija”, rekao je Grabovac Srni. Grabovac kaže da je ove podatke dobio od srpske logorašice koja je bila zatočena i silovana u Odžaku, a koja je o ovom progovorila prilikom nedavnog svjedočenja u Sarajevu. Grabovac je ponovio da mu je svjedok bošnjačke nacionalnosti

Predsjednik Predsjedništva opštinske Boračke organizacije Brod Zoran Vidić.

Smijeniti Mijića, ratnog komandanta HVO-a, sa mjesta predsjednika SO

Opštinska Boračka organizacija /BO/ Brod neće odustati od inicijative za smjenu predsjednika Skupštine opštine Ive Mijića koji je u minulom ratu bio načelnik štaba 101. Bosansko-brodske brigade HVO-a, rekao je Srni predsjednik Predsjedništva ove boračke organizacije Zoran Vidić. On kaže da 244 žrtve, koje su dale život za oslobađanje Broda i stvaranje Republike Srpske, ne zaslužuju da njihove sestre i braću predvodi komandant 101. Bosansko-brodske brigade. Vidić ističe da su tokom Mijićevog izbora na ovu funkciju u prethodnom mandatu postojale spekulacije u vezi sa njegovim učešćem u ratnim akcijama na području brodske opštine, ali da je Boračka organizacija u međuvremenu došla do novih dokaza i činjenica. On je podsjetio da

Parastos povodom obilježavanja 26 godina od agresije hrvatske vojske na ovu opštinu služio je sveštenik Jovo Banović, a vijence ispred Spomen-obilježja za 48 poginulih boraca i civilnih žrtava rata položile su porodice poginulih boraca i civilnih žrtava, delegacija opštinske Boračke organizacije Brod i Mjesnog odbora Boračke organizacije Brodsko polje 1.

Obilježeno 26 godina od hrvatske agresije

U Brodu je danas obilježeno 26 godina od agresije hrvatske vojske na ovu opštinu. Tim povodom ispred Spomen-obilježja u Brodskom polju jedan služen je parastos poginulim borcima odbrambeno-otadžbinskog rata, a potom su položeni vijenci. Predsjednik Predsjedništva Boračke organizacije opštine Brod Zoran Vidić rekao je da je 3. mart 1992. godine u istoriji ove lokalne zajednice upisan kao dan kada su Srbi bili izloženi otvorenoj agresiji regularne Hrvatske vojske, čime je počeo rat u BiH. Vidić je istakao da su regularne snage Hrvatske imale podršku paravojnih formacija iz Hrvatske, ali i pomoć od oružanih paravojnih formacija Hrvata i muslimana iz tadašnjeg Bosanskog Broda. “Most preko rijeke Save je bio zatvoren i

Brod: 26 godina od agresije hrvatske vojske

U Brodu će biti obilježeno 26 godina od agresije hrvatske vojske na ovu opštinu. Obilježavanje 26 godina od hrvatske agresije počeće ispred spomen-obilježja u Brodskom polju jedan kod Osnovne škole “Sveti Sava” u 11.30 časova. Predsjednik Predsjedništva Boračke organizacije Brod Zoran Vidić izjavio je Srni da je 3. marta 1992. godine preko mosta na rijeci Savi iz Slavonskog Broda prešao velik broj dobro naoružanih hrvatskih vojnika. “Danas obilježavamo datum koji je vrlo značajan za Brod, odnosno najnoviju ratnu istoriju ove opštine. Na Brod je 3. marta izvršena agresija na srpsko stanovništvo, a sve dalje što se dešavalo poslije je mnogo strašnije”, naveo je Vidić. On ističe da je nakon 3.

Optuženi sa advokatom

Logorski tragovi ustaškog zločina!

Nastavljeno suđenje pripadnicima HVO za zločine nad Srbima u Orašju. Zarobljenom Aćimu Cvijanoviću iskopali oko i odsekli deo kože Vojnici Hrvatskog vijeća odbrane (HVO) zabili su bajonet u vrat Maksi Gajiću, dok su Aćimu Cvijanoviću izbili oko i odsekli deo kože na glavi! To je na nastavku suđenja generalu HVO Đuri Matuzoviću i još devetorici optuženih za zločine nad Srbima u Orašju 1992. ispričao svedok tužilaštva Petar Cvijanović, dodajući da je optuženi Mato Živković zvani Rakijica 9. maja 1992. tukao zatvorene srpske civile u šupi u Donjoj Mahali. Svedok je rekao da je po naređenju maskiranih pripadnika hrvatske vojne policije otišao ispred seoske čitaonice gde je bilo oko 50 Srba.

Mato Živković tukao srpske zarobljenike

Svjedok Tužilaštva BiH Petar Cvijanović izjavio je u Sudu BiH na suđenju pripadnicima HVO za zločine nad Srbima u Orašju, da je Mato Živković zvani Rakijica 9. maja 1992. godine tukao zatvorene srpske civile u šupi u Donjoj Mahali, te da su vojnici Maksi Gajiću zabili u vrat nož od bajoneta, a Aćimu Cvijanoviću izbili oko i odsjekli dio kože na glavi. Na suđenju desetorici pripadnika HVO, Cvijanović je ispričao da je po naređenju maskiranih pripadnika hrvatske vojne policije otišao ispred seoske čitaonice. “Skupilo se oko 50 Srba, među kojima je bilo žena. Muškarci su uhapšeni, a žene vraćene kućama. Pred čitaonicom je bio kamion Miće Gavrića, u koji su

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

“Sjećam se dobro i nikad neću zaboraviti 14. maj 1942.”

Iz knjige Svjedočanstva genocida u NDH 1941-1945. Đure Zatezala