arrow up
Ж | Ž
Pretraga
Close this search box.
Ж | Ž

NAJAVA: U Beogradu parastos za Srbe ubijene u Medačkom Džepu

Udruženje porodica nestalih i poginulih lica „Suza“ sa sjedištem u Beogradu, organizuje parastos za Srbe koji su ubijeni septembra mjeseca 1993. godine u operaciji hrvatske vojske “Medački džep” (kod Gospića u Hrvatskoj). Parastos će se služiti u četvrtak  09. 09. 2021. godine u crkvi Sv. Marka u Beogradu sa početkom u 11 časova. Nakon Parastosa u Tašmajdanskom parku biće položeno cvijeće na spomen ploču stradalim Srbima u ratovima devedesetih. S poštovanjem,                                                                                                                                              Predsjednica: Dragana Đukić

Pomen na 13 zaklanih vojnika JNA u Hrvatskoj

Svirepo ubistvo 13 zarobljenih pripadnika JNA na Koranskom mostu dokumentovao je u svojoj knjizi “Logorište i Koranski most, da se ne zaboravi”, pukovnik Boro Ercegovac kojeg je na pisanje pokrenula presuda hrvatskog suda od četiri godine zatvora koljaču Mihailu Hrastovu. Ercegovac je naveo da je knjiga ustvari spomenik onima koji su ubijeni kao zarobljenici 21. septembra 1991. godine, ali i junacima proboja iz kasarne “Logorište” u Karlovcu. Kao ratnog komandanta, kako je istakao, susret sa porodicama nedužnih žrtava obavezivao ga je na jedan ovakav spomen. “Shvatio sam da je to moja ljudska i moralna obaveza, jedna vrsta podnošenja raporta mojim poginulim i preživelim saborcima. Mojim junacima kojima sam komandovao. Ovo

Medicinska škola u Nišu promenila naziv u ,,Dr Miodrag Lazić“

Ime škole je važan deo njenog identiteta, ali definiše i identitet sredine, regiona i zajednice kojoj pripada, kao i budućnosti kakvu gradi. Otuda i inicijativa da škola ponese ime doktora Miodraga Lazića, primarijusa, hirurga, ratnog hirurga, direktora Urgentnog centra u Nišu, ali pre svega velikog čoveka, koji je živeo Hipokratovu zakletvu i ljudski život čuvao kao svetinju. Kolektiv Medicinske škole je na sednici Nastavničkog veća, održanoj 22. 6. 2020. godine, jednoglasno prihvatio inicijativu direktora škole Miroslava Savića da škola ponese ime ovog velikog čoveka. Savet roditelja, takođe jednoglasno, i Učenički parlament svojim odlukama podržali su inicijativu. Od Eparhije niške dobijen je blagoslov Njegovog preosveštenstva vladike niškog Arsenija. Važno je takođe

Grubori: Godišnjica masakra posle „Oluje“

Najstarija žrtva imala je 90 godina, a prosek godina žrtava je oko 70. Žrtve su, ili ubijene hicem u glavu ili su žive spaljene. Velikodušnost pobednika u ratu u Hrvatskoj vidi se upravo na primeru Grubora, gde su „pobednici“ izvršili ratni zločin, pobivši sve koje su u tom selu zatekli 25. avgusta 1995. i popalili skoro sve kuće. Četvrt veka kasnije, Grubori su još zarasli u korov i ne može im se ni prići. Na ovaj način Savo Štrbac, direktor Informaciono-dokumentacionog centra „Veritas“ ocenjuje današnji dolazak hrvatskih zvaničnika, među kojima i predsednika Zorana Milanovića i ministra branitelja Tome Medveda, na komemoraciju u selo Grubore, nadomak Knina, u kome su hrvatski

Đorđe Pražić: Hrvatski san

„Ovo sam sanja cili život!”, uzviknuo je pre nekoliko godina za govornicom na proslavi „Oluje” u Kninu jedan penzionisani hrvatski pukovnik. Ovaj predratni radnik u nekoj dalmatinskoj firmi nakon jurišanja na kasarne JNA i Srbe u Krajini dočepao se visokog čina i nije skrivao svoje zadovoljstvo što u Kninu, kao i u celoj Hrvatskoj, gotovo da nema Srba. Hrvatska bez Srba je hrvatski san dvadesetog veka. Nakon genocida u Drugom svetskom ratu, posleratnih terorističkih dejstava, političko-ekonomskih pritisaka i etničkog čišćenja s elementima genocida 1995. godine, Hrvatska je snagom oružja rešila srpsko pitanje. Franjo Tuđman je na Brionima naredio Hrvatskoj vojsci da izvrši takav udar da Srbi nestanu. Pritom nije pominjao

Parastos u Kaluđerici pobijenim Srbima capraških sela na Baniji u Hrvatskoj

U nedelju 22. avgusta 2021. godine,sa početkom u 10. časova u crkvi „sv Joakima i Ane“ u Kaluđerici, udruženja „Zavičaj“ i „Koordinacija“ su organizovali, po deseti put, parastos pobijenim Srbima capraških sela na Baniji u Hrvatskoj. Pomen je organizovan  povodom jednog od najtežih zločina nad Srbima na području opštine Sisak u ratu devedesetih koji se desio 23. 08. 1991,  kada su hrvatske jedinice u ranim jutarnjim časovima u transporterima sa oznakama „JNA“ protutnjale kroz sedam capraških srpskih sela i nasumice pucajući na lokalno stanovništvo ubile 20 civila, a više desetina ranili. U svet je otišla vest da su to učinile jedinice JNA. U njihovom krvavom pohodu zaustavili su ih meštani

Pravdu na čistac

Država je dozvolila teroristima da mi u ratu sruše vikendicu. Ostatak kuće ruši mi hrvatsko pravosuđe i završava posao koji nije uspio teroristima, kaže Gojko Čizmić kojem je 1992. bila minirana vikendica u Vrsima kraj Zadra. Piše: Paulina Arbutina Sve pravne bitke za vikendicu miniranu u Vrsima kraj Zadra davnog 4. jula 1992. godine, Gojko Čizmić je izgubio. U višedecenijskoj pravnoj zavrzlami, odvijala su se tri sudska procesa koje je poveo protiv Republike Hrvatske i to: za obnovu minirane kuće na koju mu nije priznato pravo jer 1991. nije bio prijavljen u Vrsima, za naknadu štete nastale uslijed terorističkog akta te zbog nejednakosti pred sudom. No sva tri slučaja, kako

Veliki heroj: Spomenko Gostić

Na današnji dan je rođen Spomenko Gostić – dečak na večnoj straži (VIDEO)

Na današnji dan 15. avgusta 1978. godine, rođen je najmlađi odlikovani borac Vojske Republike Srpske u Odbrambeno-otadžbinskom ratu. Rođen je 15. avgusta 1978. u Doboju. Osnovnu školu pohađao je u Maglaju, ali je zbog izbijanja ratnog sukoba u Bosni i Hercegovini nije završio. Godine 1992, početkom rata, živeo je sa majkom Milenom u selu Jovići nadomak Maglaja. Selo je bilo okruženo naseljima sa većinskim muslimanskim stanovništvom, pa se ubrzo našlo na prvoj liniji fronta. Na početku rata, tačnije u mesecu aprilu umrla mu je majka, pa je ostao da živi sa bakom koja je septembra 1992. godine poginula u granatiranju sela od strane tzv. Armije BiH. “Dok moja noga ne

Tužna godišnjica: U Goraždevcu ubijeni Pantelija i Ivan

Navršava se godišnjica zločina u Goraždevcu, kada su šiptarski teroristi iz automatskog oružja pucali na srpsku decu dok su se kupala na Bistrici. Tom prilikom ubili su Ivana Jovovića (19) i Panteliju Dakića (12). U tom nerasvetljenom zločinu, jednom od četiri najveća počinjena nad Srbima od dolaska međunarodne misije na Kosovo, teško su ranjeni Đorđe Ugrenović (20), Bogdan Bukumirić (14), Marko Bogićević (12) i Dragana Srbljak (13). Euleks je usled navodnog nedostatka dokaza obustavio istragu. Za ovaj zločin niko nije odgovarao. Izvor: Do Hristove Pobjede-Ilija Vujović Vezane vijesti: VIDEO – RTS RTS: Zločin u Goraždevcu 17 godina bez kazne – RTS ZLOČINCI još uvek na slobodi: Navršava se 17 godina

Đurđica Dragaš: Dosta je bilo!

Mnogo se ovih dana piše, govori i raspravlja o srpsko-hrvatskim odnosima. Od 1995. uvek je tako u avgustu! Otvore se stare rane, probude strahovi, mržnja, izgovore teške reči, a onda se strasti smire…do sledeće prilike. Ove godine je ipak malo drugačije. Predstavnici Srba u Hrvatskoj prvi put su prisustvovali proslavi godišnjice Oluje u Kninu. Hrvatski predsednik je na pomenu Srbima ubijenim u selu Grubori recitovao pesmu Alekse Šantića “Ostajte ovde”. Da li se nešto zaista menja? Ima li budućnosti za srpsku manjinu u Hrvatskoj? Ove godine, više nego ikad, razmišljam o tome… Pitam se ko je u pravu – oni koji su se, uprkos svemu, vratili u zavičaj ili mi

Savo Štrbac: Hrvatski fenomen promene srpskih imena

Nedavno su skoro svi mediji u regionu prenijeli vijest da je Branimir Glavaš, optuženik za ratne zločine, na Fejsbuku napisao da je pobio premalo ljudi. Iako je uz „premalo“  stavio smajlić, mediji konstatuju da je kontekst diskusije daleko  od šaljivog. Naime, na Glavaševom otvorenom zidu, ispod statusa u kojem je najavio tužbu protiv Zorana Šprajca zato što ga je 5. jula u emisiji RTL Direkt nazvao ratnim zločincem, razvila se diskusija puna mržnje prema tom televizijskom uredniku, u kojoj se raspravljalo  o njegovom porijeklu, spominjalo se njegovo bivše, „srpsko“ prezime, predlagalo da ga se progna, pa i likvidira, a dosta od toga je Glavaš i lajkao. A kad ga je

Konzulat Republike Srbije: Zaboravljeni pogrom nad srpskim narodom u Hrvatskoj

Za nekoliko dana neravnopravne borbe slomljen je otpor Srpske vojske Krajine jer je protiv krajiških Srba (oko 230.000 žitelja sa oko 30.000 vojnika), angažovano oko 200.000 vojnika, od kojih je direktno u operaciji učestvovalo 138.500 pripadnika Hrvatske vojske, MUP-a i Hrvatskog veća odbrane. Narod zapadne Krajine, njih više od 220.000, u kolonama na traktorima i drugim poljoprivrednim vozilima, izložen čestim napadima hrvatskih snaga kreće u povlačenje na istok, u pravcu Republike Srpske (BiH) i Srbije. Područje zahvaćeno hrvatskom ofanzivom napustilo je gotovo cjelokupno srpsko stanovništvo, navode u Konzulatu Republike Srbije. Postavlja se pitanje, zašto ovako veliko stradanje jednog pravoslavnog naroda ostaje nemo pred svedocima istorije? Zašto danas poslije masovnog egzodusa

Da li su i Srbi civilne žrtve domovinskog rata

Civilne žrtve poslednjeg rata u Hrvatskoj, koje nisu nosile nijednu uniformu, pušku ili amblem – roditelji ubijene dece, deca ubijenih roditelja, porodice nestalih i stradalih… konačno bi trebalo da budu jasno prepoznati pred hrvatskim zakonodavstvom i s tim u skladu obeštećeni. Specijalno za „Politiku” Olivera Radović Hrvatski sabor je, naime, sredinom prošlog meseca doneo tzv. Zakon o civilnim žrtvama domovinskog rata. Osnovni cilj je da se ispravi nepravda prema ovim ljudima. Posle više od 25 godina od završetka rata, ovim zakonom, koji se odnosi isključivo na civilne žrtve, trebalo bi da se sveobuhvatno regulišu njihova prava, a iz nadležnog ministarstva su najavili da očekuju još oko 2.500 novih korisnika prava.

Đurđica Dragaš: Otet mi je zavičaj, zar se to zaboravlja

Kada čujem reč “oluja”, pred očima mi se ponovo ukazuje svitanje 5. agusta, kada sam se opraštala sa zavičajem. Imala sam 21 godinu i bila student u Beogradu. Tokom raspusta sam se vraćala kući u Korenicu, gde je moja porodica morala da pobegne 1991. iz Gospića. Napad je počeo 4. avgusta rano ujutro. Bilo je i ranije granatiranja, ali ovo je bilo drugačije. Nije prestajalo satima. Na Radio Zagrebu, koji smo jedino mogli da uhvatimo, slušali smo Tuđmanov govor u kome nas poziva “da ostanemo, da ne pružamo otpor, da će doći hrvatska vojska i da oni koji nisu ništa zgrešili nemaju čega da se plaše”. To nas je upravo

Najava: Parastos žrtvama tzv. operacije Oluja u Beogradu 05. avgusta

Povodom 26. godišnjice, najvećeg progona i stradanja Srba u Hrvatskoj, u operaciji hrvatskevojske tzv. “Oluja“, udruženje porodica nestalih i poginulih „Suza“ organizuje Parastos poginulima koji će biti služen na Dan sjećanja, u četvrtak, 5. avgusta u 11 časova, u Crkvi Svetog Marka u Beogradu. Dragana Đukić, predsednica udruženja “SUZA”

Budućnost Srpske

“Srpska svakako teži Srbiji, ali ona trenutno ne može opstati osim kao ekstenzija Srbije. Neophodno je vratiti Srpsku u srpski obrazovni, finansijski, bezbjedonosni, društveni sistem. Iako i Srbija ima svoje poteškoće i ogromne probleme, Srpskoj je integracija sa Srbijom u svemu u čemu je to trenutno moguće – imperativ opstanka” Piše: O. Darko Đogo Republike Srpska u kojoj danas živimo nije ista ona koju je stvarao moj otac. Ona se razlikuje po svojim simbolima: ti simboli, opet, nisu nikakve krpe i zakrpe, već vjekovni, arhetipski obrisi Srpstva koje se branilo i – čini se, u nekom fizičkom smislu – odbranilo. Te iste simbole je današnja garnitura političara u Republici Srpskoj

28 godina od nekažnjenog ubistva Srba u vozu kod Gline

Juče se navršilo 28 godina od podmetanja mina pod voz kod Gline u Hrvatskoj pun srpskih civila kada je ubijeno troje ljudi, a 28 ljudi, uglavnom žena i djece, teško ili lakše ranjeno, saopštio je Informaciono-dokumentacioni centar “Veritas”. Iz “Veritasa” ističu da do danas za ovaj zločin niko nije odgovarao ni pred domaćim, ni pred međunarodnim sudovima, a da je, kako stvari stoje, mala vjerovatnoća da će za njega bilo ko ikada odgovarati “možda i zbog toga što su sve žrtve srpske nacionalnosti”. Eksplozija voza, koji je bio pun putnika, a najviše je bilo žena i djece, koji su od Vrginmosta putovali na pijacu, dogodila se 14. jula 1993. godine

ZALAZJE: Obilježeno 29 godina od stradanja 69 srpskih civila i vojnika

Služenjem parastosa ubijenim i polaganjem vijenaca na Spomen- ploči na Zalazju kod Srebrenice, ali i na drugim stratištima, obilježena je godišnjica stradanja Srba ovog kraja koje su pripadnici takozvane Armije Republike BiH ubili u proteklom ratu. Samo na Petrovdan 1992. godine, prije 29 godina muslimanske oružane formacije iz Srebrenice ubile su 69 mještana sela Sase, Zalazje i Biljača. Napad na Zalazje bio je mučki, muslimani su ubili sve što su stigli, mještane su hvatali i vodili u srebreničke zatvore-svjedoče preživjeli Srebreničani. – Mučki su ih ubili, u zatvorima, probadali vilama. Meni su dva brata ubijena, ja sam ranjen – rekao je Mile Stanojević. O ubistvu srebreničkih Srba posebno sudije Slobodana

Svjedočimo istinu da su Srbi stradali u Podrinju

U Bratuncu je obilježena centralna komemoracija povodom godišnjice stradanja oko 3500 Srba u Srednjem Podrinju, ubijenih tokom rata od 1992.- 1995. Godine. Od oko 3.500 nastradalih Srba iz Srebrenice, Skelana, Bratunca, Milića, Vlasenice, Osmaka i Zvornika u posljednjem ratu, skoro polovina su bili civili – djeca, starci, žene. U napadu muslimanskih snaga uništena su 43 srpska sela sa više od stotinu zaselaka, kao i više vjerskih objekata i grobalja. Jecaji i miris svijeća. Tako je danas izgledalo gradsko groblje u Bratuncu gdje leži oko 3.500 Srba nastradalih u proteklom ratu. Tu leže i bližnji Slavke Matić. Godinu zaredom pali tri svijeće. Za dvije kćerke i muža. Sve ih je izgubila

Obesili bi ih za noge i tukli, na mučenju bi im i nacisti pozavideli

Ubili su stotine Srba, pa odneli tela: Ispovest logoraša koji su prošli torturu Huseina Mujanovića. Jovičić: Za jedno veče sam izbrojao 123 grobna mesta, posle su ih prekopali. Upravnik logora za Srbe u Hrasnici 1992. godine, Husein Mujanović zvani Huso, dobio je premalu kaznu zatvora za mučenje Srba i silovanje Srpkinja u objektima poput OŠ “Aleksa Šantić”, zgradama, podrumima, garažama koji su zajedno činili sistem logora. Mala je to satisfakcija za stotine logoraša koji su prošli ovaj kazamat smrti kod Sarajeva. To, za “Novosti”, kažu logoraši iz Hrasnice, a povodom presude od deset godina zatvora, koja je Mujanoviću izrečena u Beogradu. Ovaj slučaj je i zategao odnose između Beograda i

RAZBIJEN MIT O SREBRENICI: Srpski odgovor na jezivu kampanju genocidaša

Informativno-politički portali „Sve o Srpskoj“ i „Fakti“ uz podršku Predstavništva Republike Srpske u Srbiji u beogradskom Pres centru UNS-a organizovao tematsku tribinu pod naslovom „Dekonstrukcija mitova o sarajevskom suživotu i genocidu u Srebrenici“. Na samom početku, u ime organizatora i Predstavništva Republike Srpske u Srbiji, skup je pozdravio šef Predstavništva Mlađen Cicović, a moderator tribine je bio urednik portala „Sve o Srpskoj“ i „Fakti“ Đuro Bilbija. Radomir Pavlović: Muslimani sistematski proterivali i ubijali Srbe iz srpskih sela oko Srebrenice Potpredsednik Skupštine opštine Srebrenica Radomir Pavlović na početku svog izlaganja istakao je da je čovek koji je rođen u Kravici u kojoj su muslimanske snage, čiji je komandant bio ratni zločinac Naser

Identitet Srba u Hrvatskoj: Između izumiranja, asimilacije i slabašne nade

Historijski, kulturni i nacionalni identitet Srba bio je vjekovima opterećen činjenicom da je taj narod živio raspolućen u barem dvije carevine, otomanskoj i habsburškoj, također i unutar mletačke republike, između kojih su stajale dvije države, Srbija i Crna Gora, koje su svoju nezavisnost, neprestano pod raznoraznim vanjskim pritiscima, stekle relativno kasno, u drugoj polovini 19. vijeka. Ono što je u toj kompleksnoj historijskoj situaciji bitno jest da je srpski nacionalni identitet bio formiran u različitim kulturama i tradicijama, koje su ga s jedne strane bez sumnje obogatile ali s druge, izostala je, kao kod drugih naroda, trajna politička i kulturna akcija, koja bi djelovala povezujuće na razne ogranke razbacanih i

Kosovski novomučenik otac Hariton

Tog 15. juna 1999. godine, nešto pre 11 sati, otac Hariton je ispred episkopskog dvora u Prizrenu primio svoje poslednje poslušanje. Trebalo je otići u grad, po hranu. Rekavši „Neka je blagosloveno“, krenuo je automobilom, bez straha. U samom gradu bio je zaustavljen od trojice terorista i legitimisan. Odmah po legitimisanju, teroristi crnih uniformi i još crnjih duša odveli su ga njegovim autom u nepoznatom pravcu. Ovo se dešavalo naočigled nemačkih vojnika u sastavu NATO „mirovnjaka“. Ceo događaj video je i jedan nemački novinar, fotografisao i istog dana obavestio episkopiju. Počeo je golgotski put novog Hristovog mučenika. Na njegova pleća stavljen je poslednji i najteži krst – mučeništvo za Hrista.

Mastilović: Srpska – jedini garant opstanka Srba zapadno od Drine

Institucionalni okvir Republike Srpske štiti i garantuje opstanak srpskog naroda zapadno od Drine, nakon što je Drugi svjetski rat ostavio demografsku katastrofu po Srbe u BiH, ocijenio je istoričar Draga Mastilović. Mastilović je na predavanju u Tesliću o srpskom nacionalnom pitanju u BiH u 20. vijeku istakao da srpsko nacionalno pitanje i istorijski procesi 20. vijeka, pogotovo za Srbe zapadno od rijeke Drine, dubinske korijene vuku od 19. vijeka. – Odnosno od 1844. godine kada je rimokatolički ideolog Ćezar Balbo označio Drinu kao granicu dva svijeta, a kao najvažnije pitanje za tadašnju Evropu ocijenio da se pravoslavlju i Rusiji mora spriječiti prodor na topla mora, i to jačanjem Pruske u

Srebrenica: Usvojena deklaracija o stradanju srpskog naroda

Srebrenička Skupština opštine danas je usvojila Rezoluciju o stradanju srpskog naroda u Srebrenici u 20. veku i osudila sve zločine počinjene nad Srbima, kao i pripadnicima svih naroda na prostoru bivše Jugoslavije u tom periodu. Za ovu odluku glasali su srpski odbornici jer su bošnjački napustili sjednicu nakon duge rasprave. Inicijativu za donošenje Rezolucije podneo je potpredsednik Skupštine opštine Radomir Pavlović iz SNSD-a, koji je rekao da ovaj dokument treba da pokaže obim srpskog stradanja i osudi zločine počinjene nad Srbima u 20. veku. – Na ovaj način želimo da pokažemo da je neopravdano proglašavati srpski narod genocidnim nakon ovolikih žrtava i njegove odbrambene, slobodarske i večite borbe na strani

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

“Sjećam se dobro i nikad neću zaboraviti 14. maj 1942.”

Iz knjige Svjedočanstva genocida u NDH 1941-1945. Đure Zatezala