arrow up
Ж | Ž
Pretraga
Close this search box.
Ж | Ž

Đuro Zatezalo, JADOVNO – COMPLEX OF CROATIAN USTASHA CAMPS/EXECUTION SITES 1941

Historical Archive, Karlovac Jadovno – complex of Croatian Ustasha camps/execution sites 1941  Jadovno is one of the first, of the most brutal and most savage camps/execution sites in Europe. Most of people know some facts about Jasenovac death camp which lasted several years, about Auschwitz, Treblinka, but very few know about the Complex of Ustasha death camps Jadovno 1941. If they say Auschwitz was a factory of death, then in the complex of Jadovno execution sites, death was “dealt by hand, as on a conveyor belt”. This complex of Jadovno Ustasha camps consisted of Jadovno camp and along with it numerous bottomless pits on Velebit, Gospić camp, camp Ovčara near

ZAHVALNICA

Organizaciju Prve međunarodne konferencije o kompleksu ustaških logora Jadovno – Gospić 1941., finansijski su pomogle sljedeće institucije i pojedinci:   – Vlada R. Srpske, Ministarstvo nauke i tehnologije – www.vladars.net – Vlada R. Srbije, Ministarstvo vera i dijaspore – www.mzd.gov.rs – Akademija nauka i umjetnosti Republike Srpske – www.anurs.org – Grad Banja Luka, Administrativna služba grada – www.banjaluka.rs.ba – Banski dvor: kulturni centar, Banja Luka – www. banskidvor.org – Menadžer kompanija d.o.o. Banja Luka – www.menadzer.com – Elnos d.o.o. Banja Luka – www.elnosbl.com – Lanako d.o.o. Banja Luka  – www.lanaco.com – Alf-Om d.o.o. Banja Luka – www.alf-om.com – MG Mind d.o.o. Mrkonjić grad – www.mgminddoo.com – BL dental, Banja Luka

Muzej_zrtava_genocida_logo.jpg

Jovan Mirković ŽRTVE RATA 1941–1945. ROĐENE NA PODRUČJU BOSANSKE KRAJINE PREMA DO SADA IZVRŠENOJ REVIZIJI POPISA IZ 1964. GODINE S POSEBNIM OSVRTOM NA STRADANjE STARIJIH LICA I STRADANjE U LOGORU JADOVNO

Muzej žrtava genocida, Beograd ŽRTVE RATA 1941-1945. ROĐENE NA PODRUČJU BOSANSKE KRAJINE PREMA DO SADA IZVRŠENOJ REVIZIJI POPISA IZ 1964. GODINE S POSEBNIM OSVRTOM NA STRADANjE STARIJIH LICA I STRADANjE U LOGORU JADOVNO Pro­stor ko­ji obrađujemo čini 11,23% prostora NDH i pre­ma po­pi­su iz 1931. go­di­ne ima 659.701 sta­nov­ni­ka, od če­ga je 63,39% pra­vo­slav­ne, 12,01% ri­mo­ka­to­lič­ke, 23,84% islam­ske ve­ro­i­spo­ve­sti i osta­li 0,76%, a  pretpostavljeni broj stanovništva 1941. go­di­ne iznosi 804.835, što predstavlja 12,78% pretpostavljenog broja stanovnika NDH (1941. nije vršen popis stanovništva). Na ovom pro­sto­ru evi­den­ti­ra­no je 105.624 smrt­no stra­da­lih li­ca, što či­ni 23,16%  evi­den­ti­ra­nih žr­ta­va u NDH, i 13,12%   pret­po­sta­vlje­nog sta­nov­ni­štva 1941. go­di­ne ovog pod­ruč­ja (broj evi­den­ti­ra­nih žr­ta­va u

vladimir_umeljic.jpg

Vladimir Umeljić SOCIJALNO-PSIHOLOŠKI ASPEKTI FENOMENA GENOCIDA U SVETLU „TEORIJE DEFINICIONIZMA“

Međunarodna komisija za istinu o Jasenovcu, Mejnašaf SOCIJALNO-PSIHOLOŠKI ASPEKTI FENOMENA GENOCIDA U SVETLU „TEORIJE DEFINICIONIZMA“ Uzurpiranje vlasti nad definicijama sa težnjom postizanja jednog monopola nad istima, od strane centara političke moći, oličenih u državnim ili paradržavnim strukturama je najdelotvorniji instrument dotičnih centara političke moći i istovremeno, pogonska snaga progresa i regresa u segmentarnom i globalnom razvoju ljudskog društva. Rast političke moći je iskustveno direktno proporcionalan opadanju privrženosti imperativu etike ljudskog društva. Time je uzurpiranje vlasti nad definicijama sa-odlučujući kauzalni i prateći faktor i svih socijalnih devijacija istorije čovečanstva. (Teorija definicionizma) Vreme genocida je jedna vrsta „vanrednog stanja“ u socijalno-psihološkom pogledu i jedna bitna determinanta tog vremena je jedno – na

Dani_Novak_004.jpg

Dani Novak PREŽIVJELO DIJETE LOGORAŠ – LIČNO SJEĆANjE I PRENESENO ISKUSTVO

Koledž Itaka, Njujork PREŽIVJELO DIJETE LOGORAŠ – LIČNO SJEĆANjE I PRENESENO ISKUSTVO Ovaj rad opisuje lično sjećanje šezdesetdvogodišnjeg čovjeka koji je izgubio većinu svoje porodice u holokaustu počinjenom od Hrvata (mnogi od njih su umrli u kompleksu Jadovno uključujući Slanu i Karlobag). Roditelji jedinog djeteta koji su izgubili svoje voljeno poslije rata emigrirali su u Izrael, ali nikada nisu govorili o tom iskustvu tako da je kuća bila puna teškog osjećaja krivice, stida i duboke tuge. Tek je novembra 2005. godine neki unutrašnji zov naveo autora da sazna šta se desilo. U to vrijeme na internetu nije bilo informacija i sve što se znalo o ostrvu Pag je da je

Melita Švob ŽIDOVI STRADALI U JADOVNOM

Istraživački i dokumentacijski centar «CENDO», Zagreb ŽIDOVI STRADALI U JADOVNOM  U Istraživačkom i dokumentacijskom centru «CENDO» osnovana je kompjutorska baza podataka za žrtve Holokausta u Hrvatskoj, koja je dostupna na WEB stranici www.cendo.hr:  Općiina (Community):   Ime ili prezime   (Family name, first name):   Mjesto rođeenja (Place of birth):   Godina rođenja (Year of birth):   Ime oca (Father’s name):  Mjesto stradanja (Place of killing):  Godina stradanja (Year of death):   Sudbina (Destiny): Smatramo da samo objavom podataka o pojedinačnim žrtvama otklanjamo  mogućnost manipulacije i negiranja Holokausta . Za ovu konferenciju smo pripremili podatke iz baze za Židovsku općinu u Zagrebu (12.000 imena) o Židovima koji su stradali u

img_001.jpg

Mladenka Ivanković JADOVNO – „ARIJANIZACIJA KULTURNOG OZRAČJA“ NEZAVISNE DRŽAVE HRVATSKE

Institut za noviju istoriju Srbije, Beograd JADOVNO – „ARIJANIZACIJA KULTURNOG OZRAČJA“ NEZAVISNE DRŽAVE HRVATSKE –  Jevrejski intelektualci i studentska omladina među prvim žrtvama masovnih egzekucija – Nezavisna Država Hrvatska je u svom nastanku imala korena u prekrajanju političke karte sveta u volji svog ”mentora”, Trećeg Rajha. Na taj način, posmatrano istorijski i pravno, nastanak ove države nije bio vezan za neke određene pravne principe, te je ona u istoriografiji nazivana ”takozvanom državom tvorevinom”. NDH je bila formirana na nacionalnoj osnovi, pri čemu je bilo neophodno voditi računa o suštini ideologije principa na kojima će se ostvariti idealna hrvatska nacija. Pred ovom ideologijom, popularno nazvanom ideologija “narodnog kolektiva“ zahtevana je rasna

milan_koljanin.jpg

Milan Koljanin LOGOR GOSPIĆ U HRVATSKOJ NACIONALNO-RASNOJ POLITICI 1941. GODINE

Institut za savremenu istoriju, Beograd LOGOR GOSPIĆ U HRVATSKOJ NACIONALNO-RASNOJ POLITICI 1941. GODINE Splet povoljnih političkih i vojnih okolnosti nastalih posle 27. marta i početka  agresije Nemačke i  njenih saveznika na Kraljevinu Jugoslaviju, omogućio je stvaranje Nezavisne Države Hrvatske i ispunjavanje političkog programa ekstremnog hrvatskog nacionalizma. Iako je formalno bila u italijanskoj interesnoj sferi, ustaška država je kako svojim nastankom, tako i ideološkim profilom bila mnogo bliža nemačkom nacističkom, nego italijanskom fašističkom modelu. Nova državna struktura je uspostavljena iznenađujuće brzo jer je bila oslonjena na organe Banovine Hrvatske koji su se po javnom pozivu potpredsednika jugoslovenske vlade Vlatka Mačeka stavili na raspolaganje novoj vladajućoj eliti. Vrlo značajnu ulogu odigrala je

Prof. Raphael Israeli

Rafael Izraeli ISLAM NA BALKANU POD NjEMAČKOM OKUPACIJOM

Hebrejski univerzitet u Jerusalim ISLAM NA BALKANU POD NjEMAČKOM OKUPACIJOM Nakon nacističke okupacije Poljske i Zapadne Evrope u ranim fazama Drugog svjetskog rata, nakon što je Hitler izgubio nadu da će uništiti Britaniju, kao rezultat ulaska Amerike u rat, i paralelno sa zaustavljanjem nacista na ruskom frontu u Staljingradu, strategija nacista se promijenila sa pukog oslanjanja na svoje saveznike u centralnoj Evropi i Balkanu do okupacije većeg dela mediteranske obale da bi se te vode i naftni resursi oko njih, pretvorili u njemačko jezero. U tu svrhu nacisti su poslali Romela u Sjevernu Afriku sa planom da istjeraju Britance iz Sueca i Egipta, da učvrste poziciju Italije u Libiji, osiguraju

Logor_smrti_NDH_na_ostrovu_Pag.jpg

Filipo Petrući ITALIJANSKA OKUPACIJA TUNISA I JUGOSLAVIJE: RAZLIKE I SLIČNOSTI U ODNOSU PREMA JEVREJIMA

Univerzitet u Kaljariju  ITALIJANSKA OKUPACIJA TUNISA I JUGOSLAVIJE: RAZLIKE I SLIČNOSTI U ODNOSU PREMA JEVREJIMA U svome radu istraživao sam ulogu Jevreja u Tunisu i Alžiru, i analizirao njihove aktivnosti da bi shvatio njihov položaj u kolonijalnom društvu. Tunis je bio svijet naseljen Arapima muslimanima, ali u kojem su dominirali Francuzi, svijet u kome su postojale razlike između Francuza i Arapa (u njihovom ponašanju prema Jevrejima), ali su takođe postojale unutrašnje razlike unutar religijskih grupa (muslimani, hrišćani i Jevreji). U svom predavanju želio bih da naglasim uticaj koji su višijevski rasni zakoni imali na tunižansko društvo, fokusirajući se takođe na italijansku i nacističku okupaciju zemlje (novembar 1942–maj 1943). Primjena rasnih

Dragan Šućur, STRADANjE SVEŠTENSTVA SRPSKE PRAVOSLAVNE CRKVE U SISTEMU USTAŠKIH LOGORA JADOVNO – GOSPIĆ 1941. GODINE

Oružane snage Bosne i Hercegovine, Banja Luka STRADANjE SVEŠTENSTVA SRPSKE PRAVOSLAVNE CRKVE U SISTEMU USTAŠKIH LOGORA JADOVNO-GOSPIĆ 1941. GODINE U radu se na osnovu literature i djelimične arhivske građe Svetog arhijerejskog sinoda Srpske pravoslavne crkve u Beogradu, opisuje stradanje episkopa, sveštenika, đakona, monaha i bogoslova u sistemu ustaških logora Jadovno–Gospić. Rad na osnovu pomenutih izvora nastoji pokazati pravu namjeru vlasti Nezavisne Države Hrvatske sa pravoslavnim sveštenstvom, a samim tim i sa pravoslavnim Srbima. Pored toga, naveden je broj episkopa, sveštenoslužitelja i bogoslova koji su, i na kakav način, izgubili živote u sistemu ustaških logora Jadovno–Gospić 1941. godine. Mnogi od njih bili su na najsvirepiji način mučeni i ubijeni, a neki

kiril_feferman.jpg

Kiril Feferman, NACISTIČKA PRIMJENA NAČELA „ZAVADI PA VLADAJ“: POREĐENjE SOVJETSKOG I JUGOSLOVENSKOG SLUČAJA 1941. GODINE

Ruski holokaust centar, Moskva Ovaj rad nastoji rasvijetliti sličnosti i razlike između politike nacističke Njemačke protiv Jugoslavije i protiv Sovjetskog Saveza nakon što su ove teritorije pale pod njemačku vlast. Njena politika je u oba slučaja do neke mjere odražavala klasični kolonijalni pristup „divide et impera“ („zavadi pa vladaj“) i uključivale su različit tretman raznojakih nacionalnih grupa koje su sačinjavale multinacionalne države. Međutim, Nijemci su značajno radikalizovali ovu politiku prema nejevrejskom stanovništvu Jugoslavije i SSSR, što je umnogome bilo rezultat uklanjanja ograničenja u nacističkom tretmanu civila i partizana. U obe zemlje, Njemačke vlasti su potiskivale najveće nacije (Srbe i Ruse). U isto vrijeme favorizovale su brojno slabije grupe (Hrvate, bosanske

Ekshumacije i spaljivanje ekshumiranih leševa u logoru Slana na ostrvu Pag u Hrvatskoj. Italijanska fotografija iz septembra 1941. Jevrejski muzej u Beogradu.

Mila Mihajlović, ITALIJANSKI IZVORI – DOKUMENTI O MASAKRU SRBA U DALMACIJI, LICI I KNINSKOJ KRAJINI (1941–1943)

RAI World, RAI, Rim ITALIJANSKI IZVORI – DOKUMENTI O MASAKRU SRBA U DALMACIJI, LICI I KNINSKOJ KRAJINI (1941–1943) Uloga italijanske vojske na teritoriji bivše Kraljevine Jugoslavije je tema nepravedno zanemarena pa čak i u samoj italijanskoj istoriografiji. Ulazak, raspoređivanje i delovanje 2. armije u Istru i Dalmaciju naređeno i otpočelo 11. aprila 1941. u 12,00 časova zaslužuje, međutim, detaljnije proučavanje, budući da su se u tom sektoru italijanske jedinice našle u složenoj ratnoj i političkoj situaciji. Italijani su pomno beležili i dokumentovali zbivanja dajući time potporu, prikupljenim i sačuvanim materijalnim dokazima, mnogim teško razlučivim istorijskim istinama kojima su ova dokumenta neretko i jedini svedoci. Italijanskim jedinicama je poverena kontrola nad

Jovan_Culibrk_003.jpg

Jovan Ćulibrk, MEMOARI, AUTOBIOGRAFIJE I BIOGRAFIJE PRIPADNIKA SAVEZNIČKIH MISIJA U OKUPIRANOJ JUGOSLAVIJI KAO IZVORI ZA ISTRAŽIVANjE 1941. GODINE I JADOVNA

Odbor za Jasenovac Srpske Pravoslavne Crkve, Jerusalim MEMOARI, AUTOBIOGRAFIJE I BIOGRAFIJE PRIPADNIKA SAVEZNIČKIH MISIJA U OKUPIRANOJ JUGOSLAVIJI KAO IZVORI ZA ISTRAŽIVANjE 1941. GODINE I JADOVNA Bogata literatura koja je nastala dnevničkim ili autobiografskim spisima članova savezničkih misija u okupiranoj Jugoslaviji, kao i njihovim biografijama, skoro je neiskorištena u pogledu istraživanja stradanja u Drugom svetskom ratu u Jugoslaviji. Savezničke misije bile su prisutne u Jugoslaviji već od kraja 1941. godine, i imale su prilika da se što lično a što usmeno i dokumentima osvedoče u stravično stradanje kojima su određene strukture jugoslovenske populacije bile izložene tokom rata, i u tom smislu njihovo svedočanstvo je dragoceno. U ovom radu se istražuju ne

Efraim_Zurof_002.jpg

Efraim Zurof, ZNAČAJ PRAVDE POSLE HOLOKAUSTA U ISTOČNOJ EVROPI NAKON PADA KOMUNIZMA

Centar Simona Vizentala, Jerusalim ZNAČAJ PRAVDE POSLE HOLOKAUSTA U ISTOČNOJ EVROPI NAKON PADA KOMUNIZMA Predavanje će se baviti značajem krivičnog gonjenja nacističkih ratnih zločinaca i kolaboracionista u post-komunističkoj Evropi. Opisaće jedinstvene aspekte kolaboracije sa Trećim Rajhom u zemljama koje su bile dio Sovjetskog Saveza ili pod komunističkom vlašću od kraja Drugog svjetskog rata do 1989. godine, naglašavajući smrtonosnu prirodu takve kolaboracije, koja je za razliku od situacije u drugim dijelovima Evrope, uključivala i aktivno učestvovanje u masovnim ubistvima. Dovođenje ovih ratnih zločinaca pred lice pravde se pokazalo kao jedno od najtežih, ako ne i najteže od šest praktičnih pitanja vezanih za holokaust sa kojom se svaka post-komunistička zemlja morala suočiti

img_006.jpg

Ljiljana Radonić, RAT SJEĆANjA NA POST-JUGOSLAVENSKOM PROSTORU

Sveučilište u Beču  RAT SJEĆANjA NA POST-JUGOSLAVENSKOM PROSTORU Bez suvišne sumnje se može reći da i pojedinci i kolektivi sjećanje na prošlost koriste za svrhe sadašnjosti, pamte samo one događaje koje mogu ugraditi u svoju sliku o sebi ili vlastitoj grupi. Tako se u (zapadnoj) Europi već od osamdesetih, nakon desetljeteća potiskivanja, u fokusu sjećanja na Drugi svjetski rat nalazi holokaust. Istrebljenje europskih Židova shvaća se kao zajedničko iskustvo iz kojeg je Europa naučila i stvorila nove strukture da bi slično ubuduće spriječila. Istovremeno se u istočnoj i jugoistočnoj Europi povijest iznova piše nakon 1989. godine. Pred-socijalističko razdoblje se glorificira kao „zlatna era“ nacionalne slobode. Zločini kolaboracionih režima se u

Ivan Čerešnješ

Ivan Čerešnješ, SJEĆANjE KAO IDEOLOGIJA U DRUŠTVIMA KOJA SE MIJENjAJU

Hebrejski univerzitet u Jerusalimu  SJEĆANjE KAO IDEOLOGIJA U DRUŠTVIMA KOJA SE MIJENjAJU  – „Nikad više“ kao paradigma sjećanja na holokaust – „Više zabrinjava manipulacija istorijom kroz ahitekturu spomenika nego emocijama. Kada se istorija ne razumije, postoji veća vjerovatnoća da će se ponoviti.“  Moderni istraživači neprestano pokušavaju da premoste istoriju i kolektivno pamćenje Jevreja i nejevrejskih zajednica koje postoje u istom okruženju. Ovo nije lak zadatak, uglanom zbog fundamentalnih razlika između istorije i sjećanja: dok istorija pokušava da rekonstruiše prošlost na osnovu svih raspoloživih podataka pomoću svih raspoloživih podatakapomoću kritičke analize, sjećanje već zna glavne crte priče, jer je ono zasnovano na teleološkom modelu u kojem su početak, sadašnjost, budućnost već

aleksandar-necak.jpg

Aleksandar Nećak, SEĆANjE NIJE DOVOLjNO

Savez jevrejskih opština Srbije, Beograd   SEĆANjE NIJE DOVOLjNO SEĆANjE: Postoji individualno, lično sećanje pre svega onih, koji su preživeli koncentracione logore i logore smrti. Nažalost, već sutra, nijedan preživeli logoraš više neće biti medu nama. Postoji i javno sećanje kao što su medunarodni dani sećanja, kada se države jednom godišnje (kroz govore predstavnika vlasti) sete nevinih žrtava i užasnih zločina. Ovakva javna sećanja su zapravo deo političke obaveza država. O tim spomen danima države podnose godišnje izveštaje da su ih uspešno obeležili i time misle da su ispunile svoju obavezu. U javna sećanja spadaju i monumentalni, skupi i često teško razumljivi spomenici, koji služe da se kod tih spomenika

Genocida nad Srbima nema u čitankama

Ćirilica U svojoj novoj knjizi posvećenoj stradanju Srba u XX veku i njegovom prikrivanju, profesor dr Smilja Avramov koristila je isključivo strana dokumenta i otkrila dramatične ali i decenijama zataškavane razmere zločina nad srpskim narodom. Nedavno objavljena dvotomna knjiga “Genocid u Jugoslaviji od 1941-1945. i 1991. godine”, profesora dr Smilje Avramov, dodatno će “uznemiriti” pristalice teorije o štetnosti pominjanja zločina, naročito genocida nad Srbima. Knjiga se oslanja isključivo na pisana dokumenta iz arhiva i instituta stranih država, i bavi se ne samo genocidom nad Srbima, već i problemom njegovog prikrivanja. Otkriva imena zemalja čije su obaveštajne službe igrale dvostruke igre, onih koje su zamenom teza optuživale druge države za sve što su one

JAŠA ALMULI „Stradanje i spasavanje srpskih Jevreja“

Ćirilica Ugledni novinar i publicista je na skoro četiri stotine stranica pružio još jedno surovo svedočanstvo o tragičnoj sudbini naroda kojem i sam pripada, prikupljajući lične ispovesti preživelih svedoka Tiho i skoro nezapaženo u našim medijima pojavila se knjiga Jaše Almulija „Stradanje i spasavanje srpskih Jevreja“ (Zavod za izdavanje udžbenika). Ovaj ugledni novinar i publicista je na skoro četiri stotine stranica pružio još jedno surovo svedočanstvo o tragičnoj sudbini naroda kojem i sam pripada. Kao i u svojim ranijim knjigama („Živi i mrtvi“, „Jevrejke govore“, „Jevreji i Srbi u Jasenovcu“) autor je to učinio ne samo na osnovu sačuvane arhivske građe, već pre svega sopstvenim prikupljanjem ličnih ispovesti preživelih svedoka i

Radovi – proceedings

Sa progonom Srba iz Srpske Krajine i Hrvatske tokom rata 1991 – 1995, a posebno u vojnim operacijama „Bljesak“ i „Oluja“ u maju i avgustu 1995. godine, došlo je i do sistematskog uništavanja spomenika kulture kako bi se uklonili tragovi milenijskog prisustva Srba na tim prostorima.[1]         KULTURNE AKTIVNOSTI U REPUBLICI SRPSKOJ KRAJINI U VRIJEME GRAĐANSKOG RATA Kulturni život Srba u vrijeme vladavine socijalizma na području bivše avnojevske Republike Hrvatske bio je u potpunosti marginalizovan i praktično sasvim ugušen. Srpsko kulturno društvo “Prosvjeta” koje je osnovano 18. novembra 1944. godine u Glini, (na zgarištu glinske Crkve)  postavilo je temelje kulturnim i istorijskim ustanovama Srba u Hrvatskoj.

Feljton: Čas istorije – ustaški logori smrti – mjesta nezapamćenog pogroma ljudi

MONSTRUOZNA »SABIRALIŠTA« ANDRIJA ARTUKOVIĆ – KOMANDANT SMRTI NI PTICE, NI CVRČKA IGRALIŠTE USRED LOGORA METAJNA – POMOĆNI LOGOR USTAŠE – EMIGRANTI- RUKOVODIOCI POD VEDRIM NEBOM GOSPIĆ – SABIRNI CENTAR SILOVALI PA UBIJALI MORE CRVENO OD KRVI UTIHNULA HARMONIKA SVJEDOČANSTVO KOLJAČA PAŠKI MENGELE UKIDANJE LOGORA LEŠEVI NA LOMAČAMA KAŽNJENI I NEKAŽNJENI KRVNICI SPOMEN ZA OPOMENU Feljton: Čas istorije – ustaški logori smrti – mjesta nezapamćenog pogroma ljudi (1) Ćirilica Autori: B.O. i M.S. PAŠKI PAKAO  Slana je kamena pustinja na Pagu. Zemlje ni za šaku. Ljeti tamo sunce užasno prži, a nigdje ni stabla ni grma. Tek poneka travka. Nitko tamo nije nikada stanovao, niti bi poželio. Na žalost, tisuće zatočenika

Gojko Knežević

Rođen 22. 12. 1934. godine u selu Ušivac, kod Knežice, opština Kozarska Dubica, živi u Banjoj Luci Svjedoči: Sjećam se seoske kozaračke kuće u kojoj sam rođen. Imao sam 1942. godine osmoro bra­će, majku i oca. Idiličan seoski život i naše dje­čije igre prekinuo je poziv na opšte bježanje, jer, neke ustaše pale sela i ubijaju narod. Na brzinu je majka spakovala šta je mogla i zaje­dno sa ostalim seljanima i sa nama uputila se u zbjeg na planinu Kozara. Na Kozari sam prvi put shvatio da ljudi ginu od nekakvih metaka i granata, što ja prije toga nisam nigdje čuo ni vi­dio. Lutali smo po Kozari sa ciljem da

Mile Vukelja

Rođen 16. novembra 1930. godine u selu Donja Dragotinja, Prijedor Kazuje: Roditelji su mi se zvali Jovo i Stoja. Bili su zemljoradnici. Od imovine smo imali: kuću, štalu, štagalj, kuruzanu, sušanu, svinjce, koko­šinjce, pčelinjak, osam goveda, četiri svinje, pet­naest ovaca, kokoške. Našu familiju su sačinjavali: otac Jovo (1895), majka Stoja (1900), braća: Dušan (1924), Dragan (1933), Nikola (1937), Slavko (1941) i sestre: Dušanka (1924), Jovanka (1926) i Smilja (1928). Nezavisna Država Hrvatska je napisala pro­glas da svi Srbi predaju oružje bez obzira na to imaju li na njega odobrenje ili nemaju. Iz našeg mjesta nije pristupio niko u hrvat­sku službu, jer se radilo o čisto srpskom stano­vništvu. Na vlast je

Dobrila Kukolj

Banjaluka Svjedoči: Rođena sam u jednom od najljepših sela ko­je je smješteno na obali rijeke Save, a to je selo Međeđa, opština Bosanska Dubica. Rođena sam 30. jula 1932. godine, kći Rade i majke Savke, rođene Ružičić. Majka domaćica, otac trgovac – zemljoposjednik. Živjela sam i rodila se u velikoj kući koja je bila na sprat sa prizemljem. Dužina kuće je bila 14, širina 10 metara. Kuća je imala ukrasne izrezbarene balkone. Na gornjem spratu su bile četiri sobe plus dnevni boravak, a na donjem spratu je bio isti raspored, ali sa određenom pro­storijom gdje je bila smještena trgovačka radnja (dućan). Na gornjem spratu je bila ostava za namirnice i

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

“Sjećam se dobro i nikad neću zaboraviti 14. maj 1942.”

Iz knjige Svjedočanstva genocida u NDH 1941-1945. Đure Zatezala