arrow up
Ж | Ž
Pretraga
Close this search box.
Ж | Ž

Pomozite da nabavimo Jadovničke majice

Treba nam pomoć donatora da i ove godine poklonimo Jadovničke majice onima koji za „Dan sjećanja na Jadovno 1941 – 2024.“ dođu na Velebit kod Šaranove jame 29. juna ove godine. Kako je sve poskupilo, prevoz a i nabavka majica, teško se nosimo sa troškovima organizacije. Svaki donirani iznos je dobrodošao. -Za uplate iz R. Srpske: UG Jadovno 1941. Banja Luka: 5672412700008152  kod ATOS BANK AD, Banja Luka, BIH. -Za uplate iz Srbije: Đurđica Dragaš Vukovljak: TR: 205900100468058750 kod NLB Komercijalne banke sa napomenom: Donacija za UG Jadovno 1941. -Za uplate iz inostranstva, pogledajte instrukcije OVDJE . I ove godine na Jadovnu petnaestu godinu za redom!

Jelena Kovačević: Povratak kući

Vratila sam se kući. / A gde bih mogla drugde otići. / Majke ni oca mi nema, nisu živi. / A kuda će i oni mrtvi nego kući svojoj biti. / Ko će ih sahraniti i voštanicu upaliti. Jelena Kovačević (Foto: Lična arhiva) Vratila sam se kući.Prekrstila sam se ispred crkve.U prvoj kući do crkve svinje razvlače tela.Prepoznah dečaka lobanje prazne lica izbodena.Na bregu trideset leševa, samo ženska i dečija tela.Na par koraka od ove gomile krvi i mesakolevka prazna, bez deteta. Pod njom glava zdrobljena.Ne prepoznajem da li je dečak ili devojčica.U drugoj kući sedamdesetogodišnji starac luta.U sobi mrtva dva sina i njegova stara kraj ognjišta mrtva.Soba mala a

U ratu je neprijatelj na pravdi Boga pobio stotine hiljada Srba. Mi smo ih mrtve u miru ubili još jednom.

Beseda Matije Bećkovića u Beogradu na premijeri filma “Krst nad jamom”. U ratu je neprijatelj na pravdi Boga pobio stotine hiljada Srba. Mi smo ih mrtve u miru ubili još jednom. Ne zna se čiji je zločin veći – onih koji su ih pobili žive ili naš koji smo ih pobili mrtve. I do dan danas ostavili u zabetoniranim jamama. Mrtvi umeju da se zahvale kao niko, ali znaju i da se ljute. Zbog greha prema svojim nevinim žrtvama, neizbrojenim, neimenovanim i ne-popisanim, doživeli smo da nas, žrtve genocida i fašizma, zovu fašistima i genocidnim narodom. Ne bi pogrešili ako bi nas tako zvali i žigosali zbog našeg odnosa prema

Đuro Zatezalo: Logor Jadovno

Krajem maja i tokom juna 1941. godine, iz svih krajeva NDH je svakodnevno stizalo na stotine zatočenika u Gospić, pa je prostor kaznionice Okružnog suda ubrzo postao premalen. Zbog toga je u prvoj polovini maja Ministarstvo unutrašnjih poslova, na čelu sa Andrijom Artukovićem, zatim Eugenom Kvaternikom, ravnateljem Ravnateljstva za javni red i sigurnost, Jucom Rukavinom, ustaškim pukovnikom, Juricom Frkovićem, velikim županom župe Lika i Gacka, Stjepanom Rubinićem, šefom ustaškog redarstva u Gospiću, te Rudom Ricom i Dragutinom Pudićem Paralizom, u velebitskoj zabiti, daleko od očiju naroda, osnovalo logor Jadovno. On je u početku obuhvatao jedan šumski proplanak ograđen bodljikavom žicom. Prostor pod vedrim nebom nije bio duži od 50 i

Đurđica Dragaš: Pesma nezaboravljenih!

Radujemo se vama što nosite krst, što pevate i plačete u isto vreme. Mi ćemo uvek biti tu i radovati se jedni drugima jer… mi smo jedno… vi nad jamom i mi u jami!!! Ujede me zver, okrvavljenim zubima.Rastrgnu mi kožu divljim kandžama. Baci me u ponor…. Padoh tiho, nečujno, meko.Uze me Gospod milostivi, oslobodi mi telo muke ovozemaljske. Lagana i nebolna gledala sam iz mraka bezdanog.Gledala sam neviđeno, pakao što ga ljudski um ne dokuči. Gledala sam decu bez očiju, žene bez utrobe, starce bez ruku…Milovala sam im rane, smirivala jauke, brisala znoj sa čela.Molila sam Gospoda da ih uzme, da odnese bol, da nas sjedini. I čuo je

Danas je 24. jun – Međunarodni dan sjećanja na Jadovno 1941.

Međunarodni dan sjećanja na žrtve komleksa logora smrti NDH, Gospić – Jadovno – Pag 1941, određen je i obilježava se od 2010. godine. Incijativa a onda i odluka za određenje Dana sjećanja na Jadovno 1941, djelo je udruženja “Jadovno 1941.” iz Banjaluke, udruženja potomaka i poštovalaca žrtava kompleksa logora smrti Gospić – Jadovno – Pag osnovanog krajem 2009 godine. Toga dana, 24. juna 1941. godine, logori Metajna i Slana na ostrvu Pagu primili su svoje prve zatočenike. Istoga dana, logor smrti Jadovno na Velebitu dobija u smislu prostora koji zahvata i kapaciteta prijema zatočenika, svoje maksimalne granice. Datum za Dan sjećanja, na inicijativu osnivača udruženja Jadovno 1941, odredili su februara

Spomenik koga više nema

Centralni spomenik žrtvama kompleksa logora smrti NDH Gospić – Jadovno – Pag, autora Vanje Radauša, podignut je jula mjeseca 1961. nedaleko pravoslavnog groblja u Gospiću. Uništen je u ratu 90-tih. Samo mjesto i ostatke spomenika locirala je ekipa udruženja građana Jadovno 1941, decembra mjeseca 2021. godine. Ovaj video zapis urađen je maja mjeseca ove godine. Prenosimo dio teksta dr Koste Popovića, posvećen spomeniku na Jasikovcu: “Obeležavanje stradanja žrtava na Jadovnu spojeno je sa dvadesetom godišnjicom ustanka i revolucije u organizaciji Saveza boraca NOR i održana je 27. jula 1961. u Gospiću. Pri tome je dominirala proslava ustanka i revolucije. To je uticalo i na obeležavanje spomenika stradalim žrtvama terora i

Svjedočanstvo o zločinima u gospićkoj kaznioni 1941.

Ubijali su svakodnevno, odvozili na Velebit i tako ubijali nad bezdanim jamama. Gotovo koliko su ih dnevno odvozili iz Gospića na Velebit, toliko su dovozili novih zatočenika. Svoju izjavu o hapšenju i ubijanju Srba u gospićkoj kaznionici Okružnog suda u Gospiću i logoru Jadovno na Velebitu dao je Ante Antunović iz Mušaluka, u Gospiću 6. jula 1952. godine.“ Za vrijeme Jugoslavije bio sam stražar kod Centralnog zatvora Okružnog suda u Gospiću. Tu sam ostao i uspostavom Nezavisne Države Hrvatske, sve do 1943. godine. Mjesto dotadašnjeg upravitelja zatvora Nike Rukavine zauzeo je 1941. godine Mijo Staraček, prijatelj po idejama Jurice Frkovića, samo malo kasnije Velikog župana za Veliku župu Gacka i Lika sa sjedištem u Gospiću. Odmah još u aprilu uslijedilo

Bezdane jame stratišta logora Jadovno – Knjiga Jadovno 1.

Logor Jadovno i njegovi pomoćni logori bili su smješteni u predjelima Velebita, bogatim bezdanim jamama, karakterističnim za kraške oblasti. Od početka maja pa do kraja avgusta 1941. godine, te su provalije pretvorene u masovne grobnice Srba i Jevreja. Šaranova jama na Velebitu; FOTO: Dušan Bastašić, Maj 2006. Mnogobrojni problemi otežavaju istraživanja ovih jama, u koje je bačeno na hiljade nevinih ljudi. Njihovim istraživanjem se zapravo niko nije bavio, jer ni socijalistička vlast u vremenu od 1945. do 1990. godine nije bila naklonjena otkrivanju istine o monstruoznim zločinima koje su počinile ustaše na stratištima ovog prostora. Do većine jama se nije moglo ni doći. Neke od su njih ustaše već sredinom

Hvala Srbima iz Njemačke za donaciju udruženju Jadovno 1941.

Dane Bukovčan, naš Jadovničan iz Njemačke, angažovao se i sa svojim prijateljima prikupio donaciju u vrijednosti 940 Evra. Dane i Dušan u Banjoj Luci, 02. juna 2023. Upravo sada, kad nam je najpotrebnije, pred  obilježavanje „Dana sjećanja na Jadovno 1941 – 2023.“, stigla vrijedna donacija iz Njemačke. Veliko hvala svima Vama koji ste darovali prilog da se Jadovno ne zaboravi! Miroslav Grahovac, Zvezdan Krndija, Dragan Đurđević, Zoran Borisević, Svetlana Ljuboja, Stanoje Lojović,  Alen Jevtić, Zlatko Jevtić, Mile Narančić, Slobodan Cvijanović, Dragan Cvijanović, Aleksandar Škorić, Radomir Đurđević, Aleksandar Petrović, Vinko Majinović, Marko Cvijanović, Ana Vujović, Dane Bukovčan. Darovanim novcem, pokrićemo dio troškova za prevoz učesnika sabranja na Velebitu 01. jula ove

Sveti Vukašine, novomučeniče jasenovački i klepački, moli Boga za nas

Po blagoslovu Episkopa zvorničko-tuzlanskog g. Fotija, Slava udruženja Hercegovaca „Jovan Dučić“ u Bijeljini i udruženja „Jadovno 1941.“ Banja Luka – Beograd, Sveti Vukašin, novomučenik jasenovački i klepački, zajednički je proslavljena u ponedjeljak, 29. maja, u crkvi Svetog Pantelejmona u Bijeljini. Svetu Liturgiju je služio sveštenik Siniša Šarenac uz sasluženje sveštenstva, a goste su pozdravili Spasoje Albijanić, predsednik udruženja „Jovan Dučić“, Bijeljina, Dimitrije Ćeranić, profesor Pravnog fakulteta Univerziteta Istočno Sarajevo i Dušan Bastašić, predsednik udruženja „Jadovno 1941.“ iz Banja Luke . Uz primjeren program, guslarske i narodne pjesme u parohijskom domu je servirana Trpeza ljubavi. Uz brojne goste, proslavljanju Sv. Vukašina, prisustvovali su i članovi udruženja Ognjena Marija livanjska iz Beograda

Banković: „Pokolj“ – termin za genocid nad Srbima u NDH 1941-1945

U junu 2018. godine, u Banjaluci, Skupština udruženja Jadovno 1941. usvojila je odluku da se „zločin genocida počinjen nad pravoslavnim Srbima tokom Drugog svetskog rata od strane Nezavisne Države Hrvatske imenuje kao Pokolj“. Kao jedan od navedenih razloga je taj što se Srbi još od kraja Drugog svetskog rata nisu terminološki odredili prema genocidu koji je počinjen u Nezavisnoj Državi hrvatskoj od 1941. do 1945. godine. Piše: Ms Vladimir Banković Nakon što se pojavila odluka Skupštine ove organizacije počela su razmatranja i diskusije da li je „Pokolj“ pogodan termin za genocid nad Srbima. Tokom duge istorije čovečanstva, ono što je čuvalo nit jedne civilizacije, naroda ili nacije su događaji ili

Danas se slavi Sveti Vukašin Novomučenik Jasenovački i Klepački

Ovaj Pravoslavni Srbin, Novomučenik iz Jasenovca, rodom je iz hercegovačkog sela Klepci, koje se nalazi na istočnoj obali Neretve (naspram Čapljine), gde je ranije bila stara crkva Sv. Apostola Luke, s početka 16. veka, zadužbina čuvenih srpskih pravoslavnih crkvograditelja Hrabrena-Miloradovića, a od 1857. g. je obnovljena kao crkva Preobraženja Hristovog (koju su Hrvati 1992. g. srušili do temelja, kao i celo selo Klepce). Bio je rodom od familije Mandrapa, i zvao se Vuksan-Vukan-Vuk, VUKAŠIN. Treba da je rođen negde krajem 19. veka, najverovatnije u svome selu, ali je rano otišao i radio u Sarajevu, pa ga se zato preživeli ustaški genocid nad Srbima 1941-45. g. Klepčani malo sećaju, dok ga

cirina-kuca.jpg

Dušan J. Bastašić: Šta učenici u Srbiji (ne)uče o stradanju Srba u Drugom svjetskom ratu

Dvanaest minuta u čitavom današnjem osnovno-školskom obrazovanju u Srbiji, posvećeno je temi NDH, Pokolju, karakteru počinjenog zločina, mjestima zločina, sredstvima i načinu počinjenja zločina, žrtvama, zločincima i posljedicama zločina. (Napomena urednika: Ovaj prilog je prvi put objavljen 21. maja 2020.) Pandemijsko zlo koje nas je snašlo, uslovilo je učenike da nastavu prate putem interneta ili na TV ekranima. Tako su i njihovi roditelji dobili priliku da pored uvida u školske udžbenike, saznaju šta njihova djeca uče iza zatvorenih vrata učionica. Učenici osmih razreda osnovnih škola u Srbiji, 06. aprila su na RTS-u iz predmeta istorija, pratili predavanje nastavnice Bojane Stevanović na temu: Drugi svetski rat – ratna stvarnost i stradanja.

Kulturom sjećanja protiv zaborava

U BIJELjINI ODRŽANA JAVNA TRIBINA UDRUŽENjA HERCEGOVACA “ JOVAN DUČIĆ” NA TEMU “SJEĆANjEM I PAMĆENjEM PROTIV ZABORAVA” Dvadeseti vijek je bio vijek stradanja i u tom vijeku nastradalo je oko 170 miliona ljudi, od čega je oko deset miliona ljudi bilo žrtva genocida, izjavila je profesor dr Sanja Savić, predavač na Pravnom fakultetu Univerziteta Istočno Sarajevo na sinoćnjoj tribini “ Sjećanjem i pamćenjem protiv zaborava”, kojom su Udruženje Hercegovaca “Jovan Dučić” i Pravni fakultet Univerziteta Istočno Sarajevo željeli da rasvijetle stradanje Srba tokom Drugog svjetskog rata na teritoriji Pavelićeve Nezavisne države Hrvatske, ali i stradanje Srba Hercegovine i Semberije u kompleksu logora i u jamama Jadovna i ostrva Pag. Govoreći

rajko_lukac_feljton_02-1.jpg

Ustaško ljeto 1941.

25.8.1987. | Piše: Rajko Lukač Kad je Velebit bio grobnica Gospićka prokleta avlija Užas Jadovna Pakao je na Pagu Lucifer Pivac i kerberi Krik i bijes Metajne Kraj početka Ustaško ljeto 1941. (1) | Na vrh dokumenta Kad je Velebit bio grobnica Ako neki putnik, prolazeći kroz gospićki kraj, poželi da vidi mjesto najstrašnijeg gubilišta u Jugoslaviji iz ljeta 1941. godine i oda počast desetinama hiljada žrtava, to mu na žalost, neće poći za rukom, ili ne bar lako i jednostavno. Činjenica je prilično mučna, ali je ne treba prikrivati bar u novinskom članku koji bi da se bavi tim užasnim ljetom na Velebitu, gdje ni poslije četiri i po decenije i poslije

Pogledajte FILM – NDH: Strah, ponor, muk

ENGLISH Kako je nastala Nezavisna država Hrvatska, kakav je bio njen karakter i ko je odlučivao o životu i smrti? Zašto su logor Slana na Pagu prozvali “pakao u kamenoj pustinji”, za šta su u leto 1941. služile brojne kraške jame na planini Velebit, zašto na planini Kozari godinama posle Drugog svetskog rata nije bilo dece i ima li najjačeg utiska iz “planine mrtvih u slavonskoj ravnici”, kako su neki zvali Jasenovac? Tim pitanjima bavi se trodelni dokumentarni film RTS-a NDH – Strah, NDH – Ponor i NDH – Muk. Ekipa RTS-a posetila je mesto nekadašnjeg logora Jadovno na Velebitu, logora Slana na Pagu, spomen područje Jasenovac u Hrvatskoj i

Feljton: Logor Slana – Pag 1941.

Feljton „Pakao u kamenoj pustinji“ stravična je priča o ustaškim koncentracionim logorima Slana i Metajna na ostrvu Pagu koje su ustaše osnovali polovinom juna i rasformirali krajem avgusta 1941. godine. Pročitajte feljton: Pakao u kamenoj pustinji Autori: Borislav Ostojić, Mihael Sobolevski Feljton „Pakao u kamenoj pustinji“ stravična je priča o ustaškim koncentracionim logorima Slana i Metajna na ostrvu Pagu koje su ustaše osnovali polovinom juna i rasformirali krajem avgusta 1941. godine. U feljtonu su opisana mučenja i zvjerstva ustaških krvnika koji nadmašuju srednjovjekovne primjere mračne inkvizicije. Imena i događaji su autentični. To su kazivanja očevidaca, rijetkih preživjelih logoraša i preslušanja uhvaćenih ustaških krvnika.Slana i Metajna, more oko njih, sabirni centar

Dr Đuro Zatezalo

Đuro Zatezalo: „Radio sam svoj seljački i kovački posao” – SVJEDOČANSTVA GENOCIDA U NDH 1941. – 1945.

Đuro Zatezalo: “Sadržajem ove knjige proširenog izdanja nisam imao namjeru optužiti bilo koga za izvršene zločine. Htio sam samo da se i ovako pridružim nevinim žrtvama: majkama, očevima, bakama, djedovima i svim tim žrtvama, neiživljenim dječacima i djevojčicama iz vremena moga tužnog djetinjstva od 1941. – 1945. godine.“ „…jer žrtve i njene muke u rastajanju sa životom traže u tome istinu… SADRŽAJ Predgovor djelu Uvod SVJEDOČANSTVA KORDUN HRVATSKI BLAGAJ – VELjUNSKI POKOLj OD 6. DO 9. MAJA 1941. Dušan Nikšić:Čupali su nam brkove, kosu, udarali koljem, kundacima i noževima Mile Milić Abramović:Dok smo jedni klali i ubijali Srbe, drugi su držali stražu Eduard Lenčarić:Ovo je prvi početak masovnog ubijanja srpskog

NAJAVA: U Bijeljini tribina “Sjećanjem i pamćenjem protiv zaborava”

Sa blagoslovom Episkopa zvorničko – tuzlanskog Gospodina Fotija, Udruženje Hercegovaca „Jovan Dučić“ u Bijeljini i Pravni fakultet Univerziteta u Istočnom Sarajevu, organizuju javnu tribinu. O pravnom nasilju, koje je bilo uvod u fizičko nasilje, govoriće doc. dr Sanja Savić. O kompleksu logora smrti Gospić – Jadovno – Pag i važnosti sjećanja i pamćenja na žrtve Pokolja, Genocida počinjenog nad Srbima od strane NDH, govoriće dr Dušan Bastašić, predsjednik udruženja „Jadovno 1941.“ iz Banjaluke. Mjesto i vrijeme: VELIKA SALA CENTRA ZA KULTURU BIJELjINA Patrijarha Pavla 1 Ponedjeljak, 15. maj 2023. u 20 časova.

Dr Đuro Zatezalo: Jadovno – Dvotomno djelo sa zbornikom dokumenata i popisom 10.502 žrtve

Dr Đuro Zatezalo: Jadovno – Kompleks ustaških logora 1941. Dvotomno djelo sa zbornikom dokumenata i popisom 10.502 žrtve sa područja zloglasne NDH. Knjiga 1 : Jadovno -Kompleks ustaških logora 1941. ;  Knjiga 2 : Jadovno – Zbornik dokumenata Ljubaznošću i saglasnošću sada već pokojnog autora, prenosimo sadržaj ovog kapitalnog i dragocjenog djela. Knjiga 1 : Jadovno -Kompleks ustaških logora 1941. IMPRESUM REČ UREDNIKA PREDGOVOR I  UVODNE NAPOMENE Problemi istraživanja i osvrt na korišćenu građu II  NEZAVISNA DRŽAVA HRVATSKA DRŽAVA GENOCIDA I KONCENTRACIONIH LOGORA Uspostava Nezavisne države Hrvatske Ustaška genocidna propaganda Uspostava ustaške vlasti u Gospiću široj i okolini Ustaške vlasti osnivaju logore smrti III KOMPLEKS USTAŠKOG LOGORA JADOVNO Kaznionica Okružnog

NAJAVA: U Zandamu i Roterdamu tribina “Jadovno – preteča Jasenovca”

Udruženje građana Jadovno 1941. iz Banjaluke, uz pomoć dobrotvora iz Srpske pravoslavne Crkvene opštine Sveti Nikola u Zandamu, i Crkvene opštine Svete Trojice u Roterdamu, Holandija, organizuje dvije tribine. “Jadovno – preteča Jasenovca“ – Sjećanjem i pamćenjem protiv politike zaborava – Teme:– Pokolj, Genocid počinjen nad Srbima od strane NDH– Gospićka grupa logora – preteča Jasenovca– More podvelebitskog kanala, naša druga plava grobnica– U potrazi za jamama, mjestima stradanja Gost na tribini, Dušan Bastašić, osnivač i predsjednik udruženja građana Jadovno 1941. iz Banjaluke. Mjesto i vrijeme: SRPSKA PRAVOSLAVNA CRKVAPAROHIJA SVETI NIKOLAStationsstraat 131506 DA Zaandam, HolandijaPetak, 12. maj 2023. u 19 časova. Mjesto i vrijeme: SRPSKA PRAVOSLAVNA CRKVACRKVENA OPŠTINA SVETE TROJICE

Letak – Jadovno 1941.

AGAINST OBLIVION- CONTRE L’OUBLI – PROTIV ZABORAVA – CONTRO L‘OBLIVIONE – GEGEN DAS VERGESSEN – PROTIV ZABЫVANIЯ – PROTI POZABI – PROTIV ZABORAVA Ovaj projekat udruženja Jadovno 1941. iz Banje Luke, letak/flajer na srpskom jeziku ali i na sedam stranih jezika, mnogo znači za objelodanjivanje istine o Pokolju a posebno o Genocidu počinjenom od strane hrvatskih ustaša i drugih oružanih formacija Nezavisne Države Hrvatske, nad Srbima na području Teslinog Smiljana. Klikom na neku od naslovnih fotografija ispod ovog teksta, otvoriće Vam se posebna stranica sa letkom/flajerom na odabranom jeziku. Dogodine na Jadovnu! Preuzmite letak u PDF formatu na jeziku koji odaberete Jadovničku misiju možete pomoći ako štampate letak obostrano, u

aleksandar-necak-konferencija.jpg

Nećak: Ko stoji iza sistematskog potiskivanja sećanja na našu tragičnu prošlost?

U našem društvu, u društvu u kome mi živimo, ne stanuje kultura sećanja. Kada bi barem deo energije utrošene na dokazivanje “svetske zavere” protiv nas, ili za potrebe očuvanja “bratstva i jedinstva” upotrebili da se izborimo protiv domaćeg upornog, sistematskog, organizovanog i nemoralnog potiskivanja sećanja na naše žrtve, na naša stradanja, više bi cenili sami sebe, pa bi nas i drugi gledali drugim očima. Šta smo čekali više od sedam decenija da na dostojansven način obeležimo mesta stradanja i ožalimo naše žrtve, u skladu sa našom tradicijom i našim običajima? Šta čekamo i danas da zaustavimo pogubno potiskivanje sećanja na žrtve, na uzroke, na tragičnu istinu, na našu istoriju? Reći

Nikola Milovančev: Milan Dukić – prvi glas o stradalima u Jadovnom i izveštaj konzula NDH u Beogradu o tome

Mnogi se pitaju kada je srpska javnost prvi put saznala za Jadovno i za zločine u Jadovnom, makar indirektno? Obično se misli da je to bilo posle Drugog svetskog rata. Međutim, dogodilo se to još 1. jula 1942. – doduše stidljivo i u rubrici oglasa u beogradskom „Novom vremenu“, na strani  6 tog broja lista. Bilo je to preko oglasa Sofije Dukić, žene trgovca Milana Dukića iz Donjeg Lapca u Lici. Sofija Dukić je naime u „Novom vremenu“ objavila fotografiju muža i oglas sledeće sadržine: „Moli se svako ko ma šta zna o Milanu Dukiću trgovcu, koji je nestao iz Donjeg Lapca put Gospića u Jadovno da javi njegovoj ženi

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

“Sjećam se dobro i nikad neću zaboraviti 14. maj 1942.”

Iz knjige Svjedočanstva genocida u NDH 1941-1945. Đure Zatezala