arrow up
Ж | Ž
Pretraga
Close this search box.
Ж | Ž

Zavjera hrvatskih komunista protiv Srba u Lici

Srpski narod u Lici, doživio je veliku tragediju za vrijeme krvavih pohoda ustaških bandi utoku rata. Možda bi ta tragedija bila umanjena da se hrvatski komunisti nisu umješali u srpske redove i u srpski pokret otpora protiv Nezavisne Države Hrvatske. Hrvatski komunisti su činili sve da se taj pokret razbije i da se Srbi razjedine. Kako je moglo to da se dogodi? Kako to da je lička tragedija postala još veća i to u vrijeme kad su srpski krajevi bili oslobođeni od ustaša? O tome postoje mnogi dokumenti koji sve objašnjavaju i oni će ovdje biti obnarodovani. Ako je poslijeratna hrvatska istorijografija skrivala ustaške zločine, na drugoj strani se potrudila

Dušan Bastašić: Traume ustaških zločina se kao rane prenose sa generacije na generaciju potomaka žrtava

Kod potomaka žrtava ustaških zločina prisutna je transgeneracijska trauma koja se prenosi i oseća i u najnovijoj generaciji, izjavio je Dušan Bastašić, predsednik udruženja ,,Jadovno 1941.” S obzirom da u institucionalnom delu hrvatskog društva ne postoji nikakvo pokajanje zbog ovih dešavanja, prema Bastašićevim rečima, zločini se ne mogu ni zaboraviti ni oprostiti. Izvor: KTV Zrenjanin Vezane vesti:

Istinom se suprotstaviti neistini

Za svega 132 dana, u kompleksu logora Gospić–Jadovno–Pag, ugašeno je ne manje od 40.000 života, od čega 38.000 pravoslavnih Srba. Kompleks ovih logora u Hrvatskoj svode na samo jednu, Šaranovu jamu, dokazujući da ni u njoj niko nije ubijen Piše: Dr Dušan J. Bastašić* Jasenovac – Donja Gradina, neosporno najveće gubilište Srba iz perioda NDH, u javnosti sve prisutnije slovi kao paradigma celokupnog stradanja na tom prostoru. Time nepravedno ostaju nepoznata i zaboravljena mnogobrojna druga mesta stradanja, a žrtvama i njihovim potomcima se uskraćuje pravo na pomen i pamćenje. Leta 1941. godine, na području Srednjeg Velebita, Ličkog Polja, Podvelebitskog podgorja, Podvelebitskog kanala, Paških vrata i severnog dela ostrva Pag, počinjeni su

Đurđica Dragaš: KRV NA KAMENU

Posveđeno svim nevinim žrtvama ustaškog logora Slana na ostrvu Pagu. Vezaše mi kamen oko vrata.Odvuče me na dno,plavo i samotno.Nestade mi daha u grudima,zaboli me so na ranama.Al’ trajaše kratko.Oslobodi me smrt,bela i svečana. Gledam gore ka pučuni.Gledam krvnike.Krvave im oči, krvave im ruke, krvavo im more.Al’ ne mogu mi više ništa,ovde na dnu gde ribe spavaju,ovde na dnu gde sanjam zlaćanu njivu, kućicu belui ruke dečje oko vrata. Ne mogu mi ništajer moga tela nema više.Ne bole me krvavi tabani,iščupani nokti,razderane grudi. Ne boli me ni duša,i nju je smrt rodila ponovo.Da luta,da gleda,Da pamti. I poješće more moje telo,kosti će moje postati pesak,al’ duša će lutati po kamenu

Tanjug (video)

Sozercanje

Osim neshvatljivog zaborava, nemara i nemanja odnosa prema stradanju predaka, najgore što može da se desi je da i sami zaboravimo da smo pravoslavni. Piše: Zorica Đoković Ne zaboravimo da su naši preci stradali samo i jedino zato što su bili pravoslavni. Ne što su bili bogati ili siromašni, pismeni ili nepismeni, crnci ili bijelci, već vjernici Istočne crkve. To je bio jedini kriterijum koji je određivao život ili smrt. Dželatima nije bilo toliko važno ni da li su žrtve Srbi, jer, ukoliko bi ih pokrstili po obredu Zapadne crkve, vremenom bi gubili identitet, zaboravljali često ko su i šta su i stapali se sa krvnicima. Krvnici su bili i

Podrška!! – Dani(j)el Jadovnički Simić

Udruženje Jadovno 1941. sa gnušanjem odbacuje bilo kakvu argumentaciju kao razlog kojim se našem istaknutom članu, aktivisti i prijatelju ograničava sloboda kretanja i sloboda na rad. Piše: Dušan J. Bastašić Dani(j)el Simić je 16. avgusta oko 12:15 zadržan na graničnom prelazu Batrovci, sa hrvatske strane, gdje je čekao tri sata bez ikakvog obrazloženja, zatim je priveden na informativni razgovor, te mu je potom uručeno rješenje o odbijanju ulaska u zemlju bez naznačenog vremenskog roka. Vama koji posjećujete naš portal Jadovno.com ili na tu adresu stižete posredstvom društvenih mreža na kojima nastojimo biti dnevno ažurni, sigurno nisu promakli tekstovi Dani(j)ela Simića. Oni u kojima na temu Jadovna, našeg ličnog, društvenog i

Škola na rubu dviju pustinja, morske i kamene

Da li će se učenici u Metajni zapitati ko su bila ta djeca i te majke i žene što su posljednje dane života provele u njihovim učionicama? Piše: Zorica Ćoković Bijela, svježe okrečena, u suncu okupana zgrada Područne škole Antun Gustav Matoš u Metajni na Pagu je mjesto gdje je lekcije iz znanja i života ove školske godine dobilo devet mališana. Djeca, kao svaka druga djeca, radoznala i nestašna, rastu i odrastaju u toj školi, jedinoj u Metajni, malom ostrvskom seocetu na rubu dviju pustinja, morske i kamene. Kada će ta djeca saznati šta se dešavalo u njihovoj maloj školi? Šta će postati od njih kada saznaju da je neko

Pavle M. Babac: Velebitsko Podgorje (1941 – 1945.)

POSVEĆENO SVIMA KOJI SU U TOKU NOR-A 1941-1945. POLOŽILI SVOJE ŽIVOTE ZA ČAST I SLOBODU VELEBITSKOG PODGORJA, NjEGOVIM PREŽIVELIM BORCIMA KOJI SU GA NATAPALI SVOJOM KRVLjU I ONIMA KOJI SU IM NEPREKIDNO PRUŽALI SVESTRANU POMOĆ UMESTO POGOVORA Pisac Pavle M. Babac, godinama je radio na ovom rukopisu, neumorno prikupljao građu, razgovarao sa učesnicima i svedocima, istraživao naša i neprijateljska dokumenta. Sve je to radio zbog neizmernog poštovanja i ljubavi prema svom rodnom kraju. Patio je iskreno zbog tragičnih žrtava koje je podneo narod Šibuljine i čitavog Podgorja, i želeo da se njegova sudbina nikada ne zaboravi. Kao veliki patriota i rodoljub, radovao se zbog herojskog držanja ogromne većine naroda ovog

Sećanje na pokolj nad Srbima i Jevrejima na Pagu 1941. godine

Za 132 dana 1941. godine u kompleksu logora Gospić – Jadovno – Pag ubijeno je 38.000 pravoslavnih Srba, među njima i 73 sveštenika Srpske pravoslavne crkve. Na kraju funkcionisanja tog logora, pred dolazak italijanskih okupacionih vlasti, ustaše su, u noći između 14. i 15. avgusta 1941, na ostrvu Pagu ubile oko 800 ljudi. Procenjuje se da je na tom ostrvu, u logorima Slana i Metajna, tokom četiri meseca ubijeno više od 8.000 ljudi. Na ostrvu Pagu su tokom četiri meseca 1941. putem smrti išli i preci predsednika Udruženja “Jadovno 1941” iz Banja Luke Dušana Bastašića, koji je svoju potragu za njima počeo kada je saznao da je prvi logor za

Iznošenje Časnog krsta na paški rt Slana

I Jadran ima Plavu grobnicu, strašniju od Krfa

Šta povezuje Vido i Pag i zašto ova ostrva ne bi trebalo da budu mesta za žurke i provod. Verovatno sam jedan od retkih stanovnika Srbije koji je grčko more prvi put video tek sa četrdesetak godina. Tokom devedesetih bilo kakvo more ili odmor bili su za mene “misaona imenica”, a posle, kad sam počela da radim, nekad nije bilo vremena, a nekad dobrog plana. Piše: Đurđica Dragaš Nekako mi je stalno izmicalo to putovanje, a znatiželja bivala sve veća. Konačno su se kockice sklopile pre pet godina. Pošto mi kupanje i sunčanje nisu nikad bili prioritet, odlučila sam se za predsezonu i neku vrstu hodočašća. Ispunila sam sebi davnašnju

Prošlo je 82 godine od krvavog ustaškog pira na Pagu i Jadovnu

Prije 82 godine, u noći između 14. i 15. avgusta 1941, uoči katoličkog praznika Velike Gospe, ustaše su u logorima Slana na ostrvu Pagu i Jadovno na Velebitu izvršile masovnu likvidaciju preostalih logoraša. Na Pagu je te noći ubijena najmanje 791 žrtva, a na Velebitu oko 1.500. „Zgrožene monstruoznošću zločina i brojem pobijenih zatočenika, italijanske okupacione snage preuzele su od NDH civilnu i vojnu vlast na tom području i naredile zatvaranje logora smrti“, kaže predsjednik Udruženja „Jadovno 1941.“ Dušan Bastašić. Dodatni razlog za zabrinutost Italijana bio je masovni ustanak Srba u Lici protiv ustaške tiranije. „Želeći da unište tragove zločina i pobiju ostatak zatočenika u kratkom roku, ustaški naredbodavci su

Preživjela logore na Pagu: Izvodi iz iskaza svjedokinje Nade Fojerajzen datog 8. septembra 1944.

»Zovem se Nada Fojerajzen (Nada Feuereisen ) rođena u Zagrebu, zavičajna Cernik – Čavle, udata, majka dvoje djece. Sada stanujem u gradu Bari u Italiji, Via Dante Aligieri 270/III k. 9. jula 1941. u Zagrebu bila sam lišena slobode od ustaške nadzorne službe. Istom prilikom lišen je slobode i moj muž i dete od 4 ½ g. Redarstveni organi koju su došli po nas ostavili su kući staru mi majku zato, što sam im dala izvjesnu količinu novca. U Zagrebačkom zboru bili smo zadržani 4 dana. Šef samoga logora u Zboru bio je ustaški dužnosnik Baraković šef židovskog odjela. U istom logoru nalazilo se nekoliko ustaša, koji su nas maltretirali,

Ko je bio Dr Milan Bulajić?

Dr Milan Bulajić je rođen u mjestu Vilusi kod Nikšića, (Kraljevina Jugoslavija), 6. septembra 1928. godine. Umro je u Beogradu 29. novembra 2009. godine. Bio je međunarodni stručnjak za genocid, internacionalni ekspert za izučavanje genocida sa gledišta međunarodnog prava, istoričar i istoriograf genocida, i jugoslovenski diplomata u oblasti međunarodnih odnosa i međunarodnog prava. Dr Milan Bulajić je bio pokretač ideje i osnivač Muzeja žrtava genocida, zatim osnivač Fonda za istraživanje genocida, jedan od osnivača i prvi koordinator Međunarodne komisije za utvrđivanje istine o Jasenovcu, kao i zamjenik predsednika odbora SANU za sakupljanje građe o genocidu nad srpskim i drugim narodima u XX vijeku. Bio je pokretač ideje, i zajedno sa

crkva.jpg

Tragedija sela Tribanj-Šibuljine

Ovdje već pominjani, starina Pavle Babac, koji je proučavao podvelebitsku tragediju, donio je vrlo potresnih stranica u vezi uništenja njegovih mještana iz područja Tribanj-Šibuljine. Pokojni Babac sabrao je ta svjedočenja u knjižici »Velebitsko Podgorje, 1941-1945«, Beograd 1965. Ovdje ćemo se koristiti dijelovima njegovog teksta da bismo šire čitaoce obavijestili o nesreći koja se survala na živote siromašnih stanovnika ovog sela odvedenih i pogubljenih uglavnom na Slani. Poznavao sam čika Pavla kao čovjeka odgovorna za svaku riječ, a ovdje, u ovoj knjižici susrećem se kako bdije nad svakom svojom rečenicom sa sto provjera. Zato ga i uzimam kao da je svjedok koji je i sam proživio put u kamenu pustinju Slane.

nikola_zutic.jpg

Nikola Žutić: Ličko krvavo ljeto 1941.

Rad dr Nikole Žutića, sa Instituta za savremenu istoriju, iz Beograda, predstavljen na Prvoj međunarodnoj konferenciji o kompleksu ustaških logora Jadovno – Gospić 1941. održanoj u Banjaluci 24 – 25. jun 2011. English Pored knjiga književnika Dušana Đakovića (Jadovnička žmižda, Beograd, 2011)  i publiciste Dane Lastavice o genocidu na prostoru Like objavljen je određen broj istraživanja o samom genocidu, izvršiocima, žrtvama, a postoje i brojni memoarski iskazi. Naročito su značajne knjige istoričara Đure Zatezala o Jadovnom i drugim stratištima širom NDH.[1] O Jadovnu je pisao episkop Atanasije Jevtić sa vjersko-istorijskog stanovišta (Od Kosova do Jadovna). Međutim, nedostaju radovi koji bi istakli uzroke genocidnih ponašanja većeg dijela rimokatoličke populacije, objedinjene u naciji hrvatstva. Zbog otkrivanja

Srbi kao jevrejski albatrosi

Davno pre izjave Josija Gevira, direktora spoljnih poslova Jad Vašema, da Hrvatska postaje „svetski lider sećanja na holokust” lansirane su dosetke da se istorija reprizira kao farsa ili parodija, a sad smo saznali da replike povesti vaskrsavaju i kao groteske Nezavisna država Hrvatska (NDH)  počela je, u proleće 1941. da hapsi i isporučuje Jevreje i Srbe u svoj logorski kompleks smrti Gospić-Jadovno-Pag i ubija ih, dakle pre 31. jula te godine, kada je rajhsmaršal Herman Gering uputio pismeni nalog šefu tajne policije Rajnhardu Hajdrihu da „preduzme sve potrebne pripreme za konačno  rešenje jevrejskog pitanja”. Franjo Tuđman, prvi predsednik Republike Hrvatske (RH), „vrhovnik” i „otac  nacije”, izjavio je 1990. da je

dane_lastavica.jpg

Dane Lastavica: Ustaše decenijama spremale genocid

Pokojni Ličanin Dane Lastavica, nekadašnji pravnik iz Gospića, objavio je knjigu “Hrvatski genocid nad srpskim i jevrejskim narodom u koncentracionom logoru Gospić (Lika) 1941-1945. i nad Srbima od 1991.” Lastavica je već poznat po svojim dosadašnjim istraživanjima o stradanju naroda u Nezavisnoj državi Hrvatskoj, a koja su pretočena u knjige. U jednom razgovoru za “Vesti” otkrio je motive svoje predanosti u istraživanju zavičajne istorije, odnosno stradanju Srba u Hrvatskoj. Šta vas je motivisalo da decenijama otkrivate srpska stratišta? – Motiviše me ono što sam kao dečak preživeo 21. novembra 1941. kad su mi Hrvati, ustaše, 12 metara daleko od mene, ubili oca, u rodnom selu Kosinju, srez Perušić. Za ceo

Sandra Blagić: Napokon znam gdje počivate

Kroz Travnik, Nijemci su prošli 14. aprila 1941. godine, a ubrzo zatim vlast uspostavljaju ustaše i zavode teror. Nastade istrebljenje Srba, Jevreja i Roma. Sistem Genocida je bio ozakonjen, te su određene Smrike kod Pucareva ( današnjeg Novog Travnika ) za glavno ustaško gubilište. A kada nije bilo mjesta u Smrikama onda su logoraši, odvedeni u Gospić, Jadovno, Pag i druge logore, tadašnje NDH.Ustaše tako započinju ubistva, kako u Travniku tako i u okolnim selima, Turbe, Goleš, Bijelo Buće, Korićani, Komar, Vakuf, Dolac, Karaula, Dubravice, Vitovlje.Prvo odvode, uglednije Srbe i Jevreje, doktore, sveštenike, advokate, činovnike. Najozloglašeniji od svih ustaša bio je Viktor Gutić koji je i u Sanskom Mostu izvodio

Feđa Dimović iz Beogradskog sindikata o spotu “Teci reko” (VIDEO)

Članovi muzičkog sastava Beogradski sindikat početkom mjeseca su prisustvovali pomenu žrtvama ustaškog genocida nad jednom od jama Jadovna. Feđa Dimović; Snimak ekrana RTRS Tim povodom objavili su i spot “Teci rijeko” koja na Jutjubu već ima blizu 900.000 pregleda. Pogledajte video: Član popularnog rep sastava Beogradski sindikat naročito voljenog u Republici Srpskoj Feđa Dimović gostovao je u Jutarnjem programu, gdje je govorio o spotu “Teci reko” i novom albumu Sindikalno proljeće. Vezane vijesti: EKSKLUZIVNO „Teci reko“: Novi spot Beogradskog sindikata i Pavline o genocidu nad Srbima u NDH Na Velebitu služen parastos za jadovničke žrtve (VIDEO) Izvor: RTRS / Jadovno 1941.

Dan sjećanja na Jadovno 1941. – FOTO GALERIJA

Kod Šaranove jame na Velebitu, u subotu 01. jula 2023. godine, proslavljeni su Sveti Novomučenici Jadovnički i Paški i obilježen Dan sjećanja na Jadovno 1941. godine. U eri Pokolja u kompleksu ustaških logora smrti Gospić-Jadovno-Pag od strane oružanih formacija Nezavisne Države Hrvatske, na najsvirepiji način ubijeno je više od 38.000 pravoslavnih Srba. Učesnici Sabranja kod Šaranove jame na Velebitu. Molitveno okupljanje na Velebitu 14. godinu zaredom organizovalo je Udruženje „Jadovno 1941“ iz Banjaluke, uz blagoslov Njegovog preosveštenstva episkopa gornjokarlovačkog Gerasima. Pomen su služili sveštenici Eparhije gornjokarlovačke uz prisutvo velikog broja potomaka žrtava ustaških zločina. Učesnici sabranja su se nakon parastosa kod Šaranove jame na Velebitu, uputili u Teslin Smiljan, potom

TV Hram: „Srbi svi i svuda“ – „Evo mjesta svetoga – Jadovno“ (VIDEO)

Kažnjavajući Srbe kao pokretače državnog udara, narod koji se po drugi put u XX veku energično suprotstavio nemačkoj ekspanziji, vođa rajha Adolf Hitler je Jugoslaviju razdelio saveznicima rajha: Italiji, Mađarskoj, Bugarskoj, Albaniji i novouspostavljenoj Nezavisnoj Državi Hrvatskoj. Odmah po uspostavljanju ustaške administracije donete su uredbe o rasnoj pripadnosti. Najveći problem ustaša bila je brojnost pravoslavnih Srba na teritoriji kojom su oni upravljali. Za njih su spremljeni posebni uslovi i zakoni. Ubrzo su nastali preki sudovi, a krajem juna 1941. godine osnivani su „pokretni prijeki sudovi“ pred kojima su stradali najviše Srbi i Jevreji. Stradanje Srba nažalost bilo je i drugim okupiranim krajevima, ali je po bestijalnim zločinima protiv pravoslavnog srpskog stanovništva

Bastašić: Žrtve nisu iste ili Ko se danas sjeća 8.020 žrtava Slane i Metajne?

24. jun i 11. jul dijeli samo 16 dana i samo 54 godine a ipak su ta dva dana beskrajno udaljena. Foto: D. Bastašić/Jadovno 1941. Na mjestima stradanja paških žrtava 1941. godine, nema spomen obilježja osim dva drvena krsta koje su postavili Jadovničani. Male spomen ploče su dizane i uništavane tri puta.Tamo se rijetko kada organizuju molitvena i komemorativna okupljanja.Obično to rade potomci i poštovaoci žrtava „o svom ruvu i svom kruvu“. Ne, nema direktnog prenosa na RTS i/ili RTRS. Kako da ljudi danas znaju za Slanu i Metajnu? Ne samo Srbi i Jevreji, nego Ljudi.Kako da prepoznaju šta se tamo zbivalo? Gdje da pročitaju?Koga, koliko, kada…?Zašto? To se valjda

U TESLINOJ LICI NI SRBA NI STRUJE: “Novosti” u Smiljanu, rodnom mestu našeg velikog naučnika (FOTO)

U rodnom kraju velikog Nikole Tesle, Smiljanu u Lici, Srbi mogu da se prebroje na prste jedne ruke, kao i kuće u ovom selu u kojima ima struje, a koju je srpski genije kao najveću dobrobit omogućio celom svetu, ali nije mogao i – svojim komšijama. Teslin Smiljan; FOTO: Nikola Zajc/Jadovno 1941. Jurica Kerbler – Od stalnog dopisnika Novosti ZAGREB Reportera “Novosti”, uoči rođendana svetskog naučnika, 10. jula, do kuće u kojoj je proveo detinjstvo i deo mladosti, vodi jedan stari Ličanin, a na pitanje da li tu u okolini žive Srbi odgovara nam: “Pa njih davno nema, kao ni većine Nikolinih rođaka”. U to se uveravamo i sami, dvadesetak

Bastašić: Malo ko zna za jadovničku golgotu

Oružane formacije Nezavisne Države Hrvatske, predvođene ustaškim emigrantima i pomognute lokalnim hrvatskim stanovništvom katoličke i muslimanske vjere, u ozakonjenom zločinu počinile su masakr, bez premca u Drugom svjetskom ratu. D. Bastašić; FOTO: Nikola Zajc / Jadovno 1941. Obraćanje Dušana Bastašića, predsjednika UG Jadovno 1941. Banja Luka, na Sabranju povodom Dana sjećanja na Jadovno, na Velebitu kod Šaranove jame, 01. jula 2023. godine Pomaže Bog braćo i sestre, Časni Oci, potomci i poštovaoci žrtava Pokolja, zločina Genocida počinjenog nad Srbima od strane Nezavisne Države Hrvatske, dragi prijatelji, poštovani gosti. Hvala Vam što ste danas ovdje u Lici, da zajedno, četrnaestu godinu za redom, obilježimo Dan sjećanja na Jadovno 1941. Blagodarimo episkopu

Na Velebitu služen parastos za jadovničke žrtve (VIDEO)

Kod Šaranove jame na Velebitu danas je služen parastos i položeno cvijeće povodom obilježavanja Dana sjećanja na Jadovno 1941. godine kada je u kompleksu ustaških logora smrti Gospić-Jadovno-Pag za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske na najsvirepiji način ubijeno više od 38.000 Srba i skoro 2.000 Jevreja. Parastos kod Šaranove jame na Velebitu; Foto: Jadovno 1941. Molitveno okupljanje na Velebitu 14. godinu zaredom organizovalo je Udruženje “Jadovno 1941” iz Banjaluke, uz blagoslov Njegovog preosveštenstva episkopa gornjokarlovačkog Gerasima. Pomen su služili sveštenici Eparhije gornjokarlovačke uz prisutvo velikog broja potomaka žrtava ustaških zločina. Pomoćnik ministra rada Republike Srpske Nebojša Vidaković rekao je da ruka pravde nije stigla ideologe i krvnike koji su ubijali na

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

“Sjećam se dobro i nikad neću zaboraviti 14. maj 1942.”

Iz knjige Svjedočanstva genocida u NDH 1941-1945. Đure Zatezala