arrow up
Ж | Ž
Pretraga
Close this search box.
Ж | Ž

Halid Čomić, slavni hercegovački revolucionar – Bio sam ustaški tabornik po partijskom zadatku

“Ti ćeš, Halide, postati predsjednik ustaške opštine. To ti je partijski zadatak.” Halid je skočio sa stolice. Zar on, stari komunista, da bude ustaški glavešina! Onda mu je Miro objasnio da od toga – hoće li on da postane ustaški predsjednik – zavise životi mnogih ljudi, žena i djece… Izvor: YUGOPAPIR ; Zabelježili: Dragoš Simović i Ismet Kreso (Sport i svijet, 1960.) Obrada: Jugopapir NAPOMENA: Svi navodi izneseni u ovom tekstu su lični stav autora i ne moraju odražavati stavove redakcije portala. U cilju sveobuhvatnijeg informisanja javnosti, objavljujemo i priloge od značaja za misiju udruženja Jadovno 1941. čak i kada su oni potpuno suprotni njegovim stavovima. Ustaše su sve više

Služen pomen monasima manastira Duži, koji su ubijeni 1941. godine

Evgenije, Lukijan i Maksim – trojica su ruskih monaha iz manastira Duži, koji su ubijeni na svirep način prije 78 godina, što je bio povod da se na njihovom grobu danas služi pomen i podsjeti se na njihovo stradanje iz decembra 1941. godine.  Monasi su u manastir Duži došli 1928. godine, gdje su živjeli do smrti i gdje su sahranjeni. Ubili su ih pripadnici komunističkog pokreta. Stradalim monasima, u groblju kod manastira Duži, podignut je zajednički krst, na kome su upisana njihova imena. Pomen monasima organizovali su članovi Udruženja Jugoslovenske vojske u otadžbini i Eparhija zahumsko-hercegovačka i primorska. Izvor: Eparhija Zahumsko hercegovačka i primorska

Pomozimo obnovu spomenika stradalničkog sela Čavaš u Popovom Polju

Selo Čavaš u Popovom Polju je poslednje selo na desnoj obali reke Trebišnjice. U periodu između dva svetska rata u selu je živelo oko tri stotine stanovnika od čega 150 Srba a ostalo su bili Hrvati. Za vreme II svetskog rata na svirep način stradao je 101 meštanin srpske nacionalnosti  od 150 koliko je selo tada brojalo,što ovaj zločin svrstava u najteže zločine na ovim prostorima. Tog 11.avgusta 1941. u ranim jutarnjim časova ustaše opkoljavaju selo i na gubilište podno sela Čavaš odvode sve meštane koji su se u selu zatekli žene,decu i starce. Nastradali su članovi porodica Milošević,Miletić,Mijatović i Mihić. Nakon drugog svetskog rata 1956 godine preživela rodbina,prijatelji i

KRVAVO KOLO HERCEGOVAČKO – kratko tumačenje crvenog terora u Hercegovini

Teror je – kao sistematsko i planirano širenje straha i užasa kroz sprovođenje različitih vidova nasilja (zastrašivanje, mučenje, likvidacija) da bi se ljudi učinili pokornim – sastavni dio svake revolucije. Međutim, „preventivni teror“ – likvidacija budućih protivnika, masakriranje „potencijalnih protivika“, onih koji bi tek, možda, u dalekoj budućnosti mogli postati neprijatelji – imao je svoje veliko rođenje u Crnoj Gori i Hercegovini. Četnici su, prema navodima Branka Petranovića, govorili: „Bartolomejska noć u Francuskoj je trajala jednu noć, dok Bartolomejska noć crnogorskih komunista traje punih osam mjeseci.“ Tako, kad čitamo Dedijera, pronalazimo različite momente. Na jednom sastanku sa Ivanom Milutinovićem, opijen revolucijom i snagom revolucionalnog terora, Milovan Đilas naređuje Mitru Bakiću:

BEOGRAD, 28. NOVEMBRA 2019. GODINE: PRIDVORICA – simbol ustaških zločina u NDH

U četvrtak, 28. novembra 2019. godine sa početkom od 14 časova u svečanoj sali Doma vojske Srbije održaće se promocija knjige „PRIDVORICA – simbol ustaških zločina u NDH“. O knjizi će govoriti autori: prof. dr Mitar Kovač, prof. dr Spasoje Mučibabić,  pukovnik Petko Rašević, pravoslavni publicista Ranko Gojković, prof. dr. Milija Pršić i dr Dragan Petrović. Krvavi Božić je naziv za užasni zločin koje su počinile muslimanske ustaše u istočnoj Hercegovini, u selu Pridvorica, nedaleko Gacka, u zimu 1941/42 na pravoslavni Božić. Tom prilikom je na najmonstruozniji način ubijeno najmanje 180 Srba, a među njima veliki broj staraca, žena i djece, stanovnika ovog sela. Najveći dio žrtava u ovom zločinu

Stradanje Srba dobilo ime: Pokolj je srpski Holokaust

Ono što nema ime ne postoji, reči su kojima su se vodili u Udruženju “Jadovno 1941.” koji su, “kad već neće niko drugi”, javnosti predstavili termin koji bi u svetu za srpske žrtve značilo što i Holokaust (Šoa) za jevrejske. “Svoje ime i prezime imaju žrtve, imaju ga i zločinci, a ime imaju i maljevi, noževi, srpovi… kojima su Srbi ubijani u tzv. Nezavisnoj državi Hrvatskoj, samo taj stravični događaj nema ime, i mi smo odlučili da to promenimo. Zvaće se Pokolj (sa velikim P), i trebalo bi da ga tako ubuduće nazivaju svi koji ga koriste, od novinara do istoričara koji se tim pitanjem bave”, rekao je na konferenciji

Ivo Lučić: O nestalim ženama u Ravnom, nakon 75 godina

O nestanku žena nijesam ništa znao sve donedavno, kao ni većina mojih vršnjaka. Doznao sam u jednom posebnom trenutku od prijatelja iz stradale familije . Vojko je cijeli svoj život čuvao njezine cipele. Bile su crne, fine, rađene na moderan način, a ne seljačke kakve su druge đevojke nosile. Sava ih nije puno puta nosila. Ponekad na dernek ili slavu. Možda koji put na sastanak s momkom. Vjerala se s jednijem Čihorićem iz Čvaljine. Tad je na ašikovanju obavezno bilo prisutno i još kakvo čeljade. Vojko je bio visok i stasit, koštunjava lica i velikih brčina. Do kraja život nosio je šalvare. Kao da je nastojao zadržati vrijeme. Ostao je

Pridvorica: Pomen za 185 stradalih Srba

U crkvi Svetog kneza Lazara u selu Pridvorica kod Gacka, služena je liturgija i pomen za 185 stradalih Srba, koje su ustaške jedinice i muslimani iz okolnih sela na svirep način pobili na Božić 1942. godine. Pomen Pridvorica GackoFoto: RTRS Ubijeni su žene, djeca i starci na najsvirepiji način, hladnim ili vatrenim oružjem, dok je veći dio spaljen u crkvi i štalama. Foto: RTRS U kriptu hrama posmrtni ostaci nevino stradalih srpskih mučenika, preneseni su 2008. godine. Izvor: RTRS

Slobodan_Antonic_media_centar.jpg

S. Antonić: Onaj ko letuje u Hrvatskoj doprinosi normalizaciji stoletnog genocida koji traje

Današnje letovanje naših arhigrađanskih selebritija u NDH 2.0 spada, zapravo, u isti smisaoni segment kao i letovanje u NDH 1.0. Ovih dana naši arhigrađanski selebritiji hvale se putovanjima po Hrvatskoj. „Igra Hajduk, danas, sad nekad, divno je biti u Splitu“!, diči se Sofija Todorović, „komšinica iz Borče“ (zapravo, aktivistkinja YIHR-a), poznata po akciji „Burek solidarnosti“ (posle koje je Kandićkin FHP pozvao Evropski sud za ljudska prava da je uzme u zaštitu od srpskih nacionalista). „Za 18 godina super letovanja“ u Hrvatskoj, pohvalio se i Srđan Dragojević, „niko me ružno pogledao nije“. „Mislim da tabloidi raspiruju mržnju, kao 90-tih“, dodao je. I dok nam Sergej Trifunović šalje „pozdrav s magičnog Cresa“,

Hram Vaskrsenja Hristovog u Prebilovcima

ZA HODOČASNIKE IZ SRBIJE: Pokloničko putovanje u Prebilovce (5. avgust)

Polazak iz Srbije dan uoči praznika Svetih Prebilovačkih i donjohercegovačkih mučenika Putovanje se organizuje povodom 78. godišnjice stradanja oko 4000 Srba sa područja Donje Hercegovine i doline Neretve u Pokolju, genocidu nad Srbima počinjenom od strane NDH , od kojih žrtava je preko 800 iz Prebilovaca a od njih su 600 žene i deca stradali 6. avgusta 1941. Navršava se i 29 godina od otvaranja 13 jama i 3 velika stratišta, 28 godina od sahrane žrtava, 27 godina od genocidnog i rušilačkog izgona 45.000 Srba sa ovog područja i uništenja Hrama i moštiju žrtava, 4 godine od kanonizacije Sv. Prebilovačkih i donjohercegovačkih mučenika i sveštanja novoizgrađenog Hrama i polaganja ostataka

Milenko Jahura: DOŠLO VRIJEME DA SE SRBI UBIJAJU

Ubijanje Srba iz dubravskog sela Rečice i Lokve na stratištu Topola kod Opuzen, Dalmacija, u noći 26/27juna 1941. (Dio iskaza Stojana Raguža, ustaškog rojnika iz Stojana Raguža iz Domanovića dat isljedniku UDB-e 1952. godine u Mostaru.) …Čim sam došao u logor odmah smo otpočeli sa vezivanjem dovedenih Srba. Ja sam lično svezao Popara Vuka, Delić Đorđa, Vukosavić Mirka i Vukosavić Branka – svi iz sela Rječice. Vezali smo ih žicom koja je dotjerana sa kamionima iz Stoca i Čapljine. Žica je bila obična – crna. Prilikom vezivanja oduzeli smo im sve stvari, koje su Srbi imali uz sebe, a koje smo stvari kasnije podijelili između sebe. Mene je zapao novčanik

Žrtve Pridvoračke jame konačno će imati dostojno spomen-obilježje

Na trebinjskom gradskom groblju u Podgljivlju – ekshumacija posmrtnih ostataka Trebinjaca, stradalih u ustaškom zločinu u Pridvoračkoj jami 1941. Nakon skoro osam decenija, žrtve će biti dostojno sahranjene. U noći između 23. i 24. juna 1941. ustaše su ubile, i u jamu bacile 13 Trebinjaca. U oktobru iste godine, na inicijativu sugrađana i uz pomoć italijanskih vlasti, sahranjeni su u Podgljivlju, u zajedničku grobnicu bez spomen -obilježja. Posmrtni ostaci šest ubijenih sahranjeni su ranije u porodičnim grobnicama. Izvor: RTRS

Kako su 1992. godine Prebilovčani po drugi put ubijeni

27 godina od vandalskog i zločinačkog uništenja Hrama Sabora Srpskih svetitelja Prebilovačkih mučenika u Prebilovcima i kostiju Srba ubijenih 1941, u njegovoj kripti Hrvatske snage: 156. brigada vojske Republike Hrvatske (područje Makarske i Vrgorca), 1. brigada HVO Čapljina, diverzanstke grupe Vukovi i Pilot, grupa HOS, 1. satnija 40. inžinjerijskog bataljona HV i nepoznat broj pripadnika drugih formacija i naoružanih i nenaoružanih civila su 8. juna 1992. godine ušle u nebranjene i napuštene Prebilovce. U selu su ostale samo 2 starice, od kojih je jedna ubijena (telo joj nije pronađeno), a druga zarobljena i odvedena na opljačkanom traktoru u Čapljinu gde je kasnije umrla. Stare kamene kuće i drugi objekti u

JAMA PANDURICA – 13. jun 2019. : Pomen za 36 mučenika stradalih od ustaša

Iznad jame Pandurica kod Ljubinja u četvrtak, 13. juna 2019. godine u 10 časova biće održan pomen za 36  mučenika postradalih u noći između 13. i 14. juna 1941. godine koje su ustaše žive bacili u ovu jamu. Većina postradalih bili su u to vrijeme na važnim rukovodećim mjestima (žandari, inžinjeri, učitelji…) ili ugledni domaćini u Ljubinju. Spisak žrtava postradalih od ustaša na jami Pandurici, u noći između 13. i 14. juna 1941. godine : 1. Božidar Šarenac – sveštenik 2. Obren Jahura – učitelj 3. Tomo Jahura – zemljoradnik 4. Gojko Kozić – trgovac 5. Đorđe Toholj – službenik 6. Bogdan Turanjanin – zemljoradnik 7. Milan Turanjanin – žandar 8.

U Dolima održan pomen pivskim mučenicima: Nacisti ubijali i djecu u kolijevkama

Među mnogim mučenicima se najviše govori o dvije djevojke, Jagliki Adžić i Sofiji Kandić. Sa njima pominjemo i dvogodišnjeg dječaka Blagoja Vlasovića koji je bačen niz stijene kanjona rijeke Pive i ostao u krošnji bora Pomen Pivskim mučenicima Jutros se prolomilo crkveno zvono kroz Pivske Dolove, mjesto gdje i danas stradalna Piva svoju ranu samo molitvom vida. U samo jednom danu – 7. juna 1943. godine na današnji praznik Trećeg obretenja glave Svetog Jovana Krstitelja u pohodu pripadnika zloglasne „Princ Eugen“ divizije, potpomognutih ustašama-muslimanima iz gatačkog sreza i okoline Pive u Dolima su ubijena 522 žitelja ovog sela, mahom nejači, staraca i žena, među kojima je bilo i 109 djece

Pomen prvim trebinjskim žrtvama ustaškog terora

U Sabornom hramu Svetog preobraženja Gospodnjeg služen je parastos za nevino postradale Trebinjce – prve žrtve ustaškog terora, koji su ubijeni na današnji dan 1941. godine, kao i nevino stradale Trebinjce u periodu 1941-1945. godine. Istina je da su ubijeni bili Srbi, pravoslavni hrišćani, što je bio i osnovni razlog njihovog ubijanja, da su njihove ubice bile ustaše, dojučerašnji prijatelji i komšije, kazao je Vujadin Vuković, ispred Udruženja JVuO Trebinje. „Ovo je bilo prvo stradanje civila iz Trebinja i okoline od ustaške ruke, nakon koga su uslijedili zločini u Lastvi, Zupcima, Pridvorcima, Popovom polju i ostalim stratištima u okolini Trebinja. Naša obaveza je da se sjećamo svih nevinih žrtava i

S druge strane istorije (9): Dan kad su ustaše zavile Trebinje u crno

Iz Zagreba u Trebinje 28. maja 1941. godine stiže Borivoje – Boro Rotkvić sa grupom „sveučilištaraca“ (studenata) Zagrebačkog univerziteta… Odmah po dolasku u Trebinje, naredili su da se po radnjama i javnim mjestima, kao i na spomenicima Njegošu i Herojima za slobodu, uklone svi natpisi na ćirilici, što je odmah i učinjeno… Tih junskih dana, ova grupa ustaša imala je apsolutnu vlast u Trebinju, čak i nad ljudskim životima i smrću… O ovom stradanju trebinjskih Srba, do danas se nije puno govorilo, a posebno u periodu poslije Drugog svjetskog rata, kada je zbog fiktivnog „bratstva i jedinstva“ i „budućnosti jugoslovenskih naroda“ u komunističkoj Jugoslaviji bilo zabranjeno pominjati srpske žrtve, kao

Kosti Srba iz jame Bivolje brdo

Iz sudske arhive: Svjedočenje o genocidu NDH u Klepcima, Loznici, Gnjilištima…

11. avgusta 1941, izvršeno je najmasovnije ubijanje u jami Bivolje brdo Srba iz Klepaca, Loznice, Gnjilišta, Tasovčića, Čapljine, Počitelja i drugih mesta. Zahvaljujući SND Prebilovcima objavljujemo autentično svjedočenje  o Genocidu NDH u Klepcima, Loznici,  Gnjilištima i drugim selima čapljinske opštine. Zapisnik  kod Zemaljske Komisije za utvrđivanje zločina  okupatora i njihovih pomagača zaveden je pod brojem 567429, sastavljen je 7. jula 1946. godine u Klepcima, MnO Tasovčići, srez Čapljina, okrug Mostar Od komisije prisutni : Sekretar Zem. Kom. Đuro Bosnić i zapisničar: Nevenko Basta Pristupaju: Puhalo Vojin p. Jovana iz Loznice, star 60 godina., zemljorad. Čl. MO iz Klepaca Marušić Lazar p. Spasoja, star 25 god. zemljorad. član MO iz Klepaca Mandrapa  

Tata, vadi nas, ne možemo više biti ovde. Vadi nas iz jame!

Vlado Bulut, kome su u jamu bačeni žena, dve kćeri i četiri sina, krišom je i ranije dolazio na jamu. U kameru Zdravka Šotre, koji je tada snimao dokumentarni film o stradanju hercegovačkih Srba, Vlado Bulut je govorio: Tata, vadi nas, ne možemo više biti ovde. Vadi nas iz jame! To mi se vazda pričinjavalo. Kako su džakovi kostiju izvađenih sa dna jame išle od ruku do ruku Prebilovčana, Vladi Bulutu se kroz suze otelo: Evo rođače, primi, evo, đeca naša. Đeca naša! Pedeset godina u jami. Ova rečenica Šotru je inspirisala za naziv filma „Evo naše dece”. Trifku Ekmečiću prepuklo je srce u grudima dok je na jami čekao

Dr Petar Rundo

Dr Petar Rundo – sreski ljekar iz Trebinja, obješen u ustaškoj policiji

„Moj otac dr Petar Rundo bio je sreski ljekar u Trebinju. Njegovo prisustvo ekshumaciji Srba iz Pridvoračke jame u svojstvu sanitetske inspekcije – zahtjevali su italijanski ljekari koji su ga poznavali, a to je bila i zakonska norma u Italiji. To je bilo oktobra 1941. godine. Tada ustaše više nisu mogle da prave zločine, Italijani su čvrsto držali vlast u Trebinju. Naravno, ustaše su bile na svakom ćošku, njihov vođa bio je apotekar Đorđo Strinčić i ja ga se sjećam – hodao je gradom u ustaškoj uniformi i bio upadljivo hrom – gegao se i dizao ruku uz svaki pozdrav! Moj je otac uhapšen tek aprila 1942. i iste noći

Foto: YouTube Screenshot

LORDAN ZAFRANOVIĆ 40 GODINA KASNIJE: Scene zločina iz autobusa stvarno su se desile na putu ka Popovom polju!

– Moja mater nije išla dalje od Splita, a za života je promijenila osam država! Printscreen Tanjug/Video Tako je 16. decembra 2018. u Beogradu, u Centru za kulturnu dekontaminaciju, obraćanje započeo Lordan Zafranović, otvarajući jubilarnu projekciju svog velikog i osporavanog filma „Okupacija u 26 slika“, a koji je 2018. godine slavio 40 godina od završnog snimanja i prikazivanja pred jugoslovenskom i svjetskom publikom. Film koji je 1978. godine snimio mladi jugoslovenski reditelj, diplomac čuvene praške akademije, uzdrmao je i publiku i stručnu javnost, a državne službe opomenuo na strašne zločine prekrivene prisilom ćutanja. Kao da su svi već bili zaboravili hercegovačke jame, grobna jasenovačka polja, djecu sa Kozare, krvavo more

Na današnji dan počeo genocid

Andrija Artuković je 13. maja 1941. godine dao zeleno svjetlo za genocid nad Srbima, Jevrejima i Romima… Samo u prvih sedam mjeseci ustaške vlasti prekršteno je oko 100.000 pravoslavnih, otvoren konclogor Jasenovac i počele deportacije Srba Ministar unutrašnjih poslova Nezavisne Države Hrvatske /NDH/ Andrija Artuković je 13. maja 1941. godine propisao “Provedbenu naredbu o ustrojstvu i poslovanju ravnateljstva za javni red”, čime je van zakona stavljeno oko dva miliona Srba i desetine hiljada Jevreja i Roma. Ta naredba iskorištena je kao pravni osnov za genocid koji je uslijedio, a na osnovu nje Srbi su proganjani, ubijani, prekrštavani i protjerivani. Otvoren je koncentracioni logor Jasenovac, ljudi su ubijani bez suđenja i

Novi Sad – Projekcija filma „Irodovi sinovi“

U Gradskoj biblioteci, ulica Dunavska 1, Novi Sad, u sredu 15. maja 2019. godine, u 19 časova, biće održana projekcija filma „Irodovi sinovi“ u produkciji Fondacije „Prijatelj Božiji“. O filmu će govoriti autor scenarija, publicista Hadži Bratislav Nikolić. Pozdravna reč: Batrić Ćalović, zamenik predsednika Udruženja „Obilić 1912-1918 “ Novi Sad. Organizatori proekcije filma su Udruženje ratnih dobrovoljaca 1912-1918 njihovih potomaka i poštovalaca „Obilić 1912-1918“ Novi Sad i Gradska biblioteka u Novom Sadu. Voditelj programa će biti Vesna Živković, urednik kulturnog programa Gradske biblioteke u Novom Sadu. Film „Irodovi sinovi“ je dokumentarno-analitička priča o genocidu nad srpskim narodom u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, koji je kroz minule decenije prikrivan, izlagan političkom embargu, zabranama i cenzuri. Nigde

Spisak stradalih Srba Mostara u Drugom svjetskom ratu 1941 – 1945.

Inicijativa za sastavljanje ovoga spiska potekla je od potomaka stradalih Srba iz Mostara u Drugom svjetskom ratu. Spisak, u ovom obliku kakav je trenutno, uredili su članovi odbora za prikupljanje podataka o stradalim Srbima u Drugom svjetskom ratu sa područja Mostara: prof Ranko Čvoro, sveštenik Danilo Boro, Vlado Bulajić, pokojni Nikola Vuković, Rajka Daničić, pokojni Aleksandar Aco Došlo, pokojni Petar Pero Kovačević, Mladen Krnjeušić, pokojni Sreten Lazarević i Gojko Pantić. Značajnu pomoć je pružio i pokojni Radmilo Braca Andrić, kao i mnogi naši mostarci i mostarke širom svijeta koji su nam se javili i dostavili podatke o stradanju svojih srodnika. Što se tiče pisane građe, u izradi ovog spiska su bili

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

“Sjećam se dobro i nikad neću zaboraviti 14. maj 1942.”

Iz knjige Svjedočanstva genocida u NDH 1941-1945. Đure Zatezala