arrow up
Ж | Ž
Pretraga
Close this search box.
Ж | Ž
Parastos_stradalim_Srbima_u_glinskoj_pravoslavnoj_crkvi.jpg

ANTIFAŠISTIČKA LIGA HRVATSKE ODALA PIJETET UBIJENIM SRBIMA

Parastos stradalim Srbima u glinskoj pravoslavnoj crkvi Antifašistička liga Hrvatske odala je pijetet ubijenim Srbima iz Gline i sela nekadašnjeg kotara Vrginmost, a komemoracija povodom obilježavanja 74 godine od ustaških zločina održana je u Crkvi rođenja Presvete Bogorodice u Glini, na mjestu nekadašnje pravoslavne crkve u kojoj su od jula do avgusta 1941. godine ustaše ubile gotovo 1.000 muškaraca iz tog kraja. Parastos je predvodio sveštenik Srpske pravoslavne crkve Slobodan Drakulić, a položene su i ruže ispred Spomen-doma izgrađenog 1969. godine, saopšteno je iz Antifašističke lige Hrvatske. Predstavnik Antifašističke lige Drago Pilsel napomenuo je da su “sveta mjesta” povezana obilježjima vjere, zavjeta i hodočašća. “Valjalo bi da mjesto Crkve Presvete

Komemoracija žrtvama ustaškog zločina u Glini

Na pravoslavnom groblju u Glini jučer je održana je komemoracija za gotovo 400 civila, najvećim dijelom Srba, ubijenih u ustaškom pokolju u noći s 12. na 13. maj 1941. godine Komemoraciji, koju je organiziralo Vijeće srpske nacionalne manjine Grada Gline, prisustvovalo je 50ak građana. Parastos su služili sveštenici Mile Ristić iz Topuskog, Saša Umičević iz Petrinje i Slobodan Drakulić iz Gline. Među okupljenima su bili i Milan Bakšić, gradonačelnik Gline, njegov zamjenik Đuro Stojić, Boro Rkman, zamjenik župana Sisačko-moslovačke županije, te predsjednica gradskog VSNM-a Ljuba Vrga s članovima Vijeća. Vijenac je u ime Srpskog narodnog vijeća položio Branko Jurišić, voditelj ureda. Nakon parastosa, prisutnima se obratio protojerej Ristić, rekavši da

kalendar-genocida-c549cd23.jpg

Kalendar genocida: 11. maj. Godišnjica stradanja Srba ’41 i ’42

Na današnji dan 10. maja 1941. i 1942. godine u dva navrata stradalo je od ustaša preko 400 Srba: Jarak Metaljka, u Petrovoj gori od  9. do 14. maja 1942. ustaše i domobrani poklali 57 žena i djece.   Glina – Hađer, 11. i 12. maja 1941. godine ustaše poklale ili ubile iz vatrenog oružja 375 glinskih Srba. Izvor: Đuro Zatezalo „Radio sam svoj seljački i kovački posao“ – svjedočanstva genocida. SKPD  Prosvjeta, Zagreb 2005.   Pozivamo sve one koji imaju dodatne informacije, dokumente i sl. vezano za ovaj događaj,  da nas kontaktiraju putem e-maila:udruzenje@jadovno.com, telefonom: 051/333-588,  +387/65/511-130, ili na adresi Udruženje Jadovno 1941.  Kralja Alfonsa XIII 49a, Banja Luka, Republika Srpska.

Crkva_u_Glini.jpg

Pečat: U Glini zabranjeno odavanje počasti žrtvama ustaškog terora (VIDEO)

Gradsko vijeće grada Gline 21. oktobra je donijelo odluku kojom se zabranjuje obilježavanje i odavanje počasti žrtvama ustaškog pokolja.   Crkva u Glini                                                                       Foto: RTRS Na mjestu gdje je stajala glinska crkva u kojoj su poklani Srbi, više se neće smjeti paliti svijeće i polagati vijenci. Zbog ove odluke na Dan ljudskih prava, održan je mirni protest na kojem su napadnuti i vrijeđani Srbi. Naša ekipa posjetila je Glinu. Prilog Denisa Bojića.   Izvor: RTRS

stara_glinska_crkva.jpg

Srbi verbalno napadnuti na Međunarodni dan ljudskih prava

U Glini su verbalno napadnuti i vrijeđani Srbi učesnici mirnog protesta organizovanog zbog odluke gradskih vlasti da zabrani služenje parastosa i pomena na mjestu, gdje je 1941. bio pravoslavni hram Rođenja Presvete Bogorodice u kojem je zvjerski ubijeno 1.500 Srba, saopšteno je iz Eparhije gornjokarlovačke. “Učesnike skupa su verbalno napali i vrijeđali pojedini sugrađani. Čuli su se povici `Cigani`, pominjali su `traktorijadu`, Šešelja i drugo, dok je lokalna policija stajala po strani, ne čineći ništa da atak spriječi”, navodi se u saopštenju. Iz Eparhije ističu da se verbalni napad dogodio juče na Međunarodni dan ljudskih prava, koji, kao i u mnogim slučajevima, za Srbe u Hrvatskoj predstavlja “samo još jedan

spomenik-glina.jpg

Zabrana parastosa u Glini, nastavak NDH politike

Vandalska odluka Opštinskog vijeća Gline da zabrani služenje parastosa i odavanje pošte na mjestu pravoslavne crkve u Glini, u kojoj su ustaše 1941. godine zvjerski ubile više od 1.700 Srba, predstavlja kontinuitet politike onih koji su počinili te stravične zločine, smatra predsjednik Asocijacije izbjegličkih i drugih udruženja Srba iz Hrvatske Milojko Budimir. Budimir je izrazio nadu da preostali Srbi koji sada žive u Glini neće dozvoliti da se zaboravi mjesto, gdje se dogodio stravičan zločin ustaša i da će i dalje na tome mjestu pravoslavni sveštenik moći da služi parastos. “Od ovakve vlasti i nije se moglo ništa drugo očekivati, jer to predstavlja kontinuitet politike onih koji su počinili te

GLINA-spomen-dom-vs-hrvatski-dom.jpg

ZABRANjEN POMEN POKLANIM SRBIMA NA MJESTU GLINSKE CRKVE

BEOGRAD, 24. OKTOBRA /SRNA/ – Na mjestu pravoslavne crkve u Glini, u kojoj su ustaše krajem jula i početkom avgusta 1941. godine zvjerski ubile više od 1.700 Srba, više neće biti dozvoljeno odavanje pošte žrtvama tog zločina, odlučilo je Opštinsko vijeće glasovima svih odbornika hrvatske nacionalnosti.  Frankfurtske “Vesti” pišu da je tom sramotnom odlukom, donesenom prije nekoliko dana, utvrđeno da se ubuduće komemoracije u tom gradu mogu održavati jedino ispred krsta katoličke crkve, čime je praktično zabranjeno odavanje pomena srpskim žrtvama poklanim u glinskoj pravoslavnoj crkvi. Odmah poslije “Oluje” jedna od prvih odluka bila je preimenovanje Spomen-doma, izgrađenog za vrijeme bivše SFRJ, u Hrvatski dom, a taj je cinizam zaokružila

spmen_dogm_glina.jpg

Nasilje nad uspomenama i poviješću

Gradsko vijeće zabranilo je održavanje komemoracija žrtvama ustaškog režima ispred Spomen doma u Glini                                                                                                            Kao što se već duže vremena očekivalo i najavljivalo, većina vijećnika Gradskog vijeća u Glini je na jučer održanoj sjednici usvojila Odluku o utvrđivanju mjesta polaganja vijenaca, cvijeća i paljenju svijeća na području tog mjesta. Time je službeno onemogućeno odavanje počasti srpskim žrtvama

glina-parastos.jpg

Parastos za srpske žrtve ustaškog masakra u glinskoj crkvi

1 200 nevinih srpskih civila s područja nekadašnjih srezova Vrginmosta i Gline, u dva dana krajem jula i početkom avgusta 1941. godine, ustaše su poubijale u glinskoj crkvi Rođenja Presvete Bogorodice. Parastosu kojeg su u Glini, 29. jula, služili glinski protojerej Slobodan Drakulić i paroh vojnićko-kolarićki jerej Željko Vidaković prisustvovalo je nekoliko desetina vjernika među kojima su bili i predstavnici Srba u gradskoj i manjinskoj samoupravi, aktivisti Prosvjete, kao i predstavnici SNV-a. Tokom obraćanja prisutnima protojerej Slobodan Drakulić naglasio je da bi se skoro svakog dana mogla obilježavati godišnjica nekog stradanja pravoslavnih Srba. – Zbog tih stradanja Srbi su u krajevima gde su bili u većini postali malobrojni, pa su se ponegdje

Glina-Hrvatski-dom.jpg

Srpske žrtve u Hrvatskom domu

Zgrada nastala u znak sećanja na zločin ustaša nad Srbima 1941. u Glini ne treba da nosi hrvatsko ime, smatra profesor dr Damir Agičić sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta .Kada se na jednom mestu sretnu Srbi, Hrvati i Drugi svetski rat, gotovo po pravilu prestaju priče o dobrosusedskim odnosima, da i ne pominjemo formulu „bratstva i jedinstva”. Nedavni skup u Zagrebu sadržao je sva tri elementa, pa ipak nije se završio novim svađama i otvaranjem starih rana, već inicijativom usmerenom na poštovanje žrtava ustaškog zločina. Organizatori naučnog simpozijuma, zagrebački Filozofski fakultet, Hrvatski državni arhiv, Centar za suočavanje s prošlošću „Dokumenta” i Srpsko nacionalno veće, izabrali su za temu jedan od najkrvavijih

glinska-crkva-foto.jpg

Znanstveni kolokvij o događanjima u glinskoj crkvi 1941. godine

Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 28. i 29. lipnja održan je znanstveni kolokvij „Što se uistinu dogodilo u glinskoj srpskopravoslavnoj crkvi između 29/30. srpnja i 4/5. kolovoza 1941. godine? Svjedočanstva i kultura sjećanja“ u organizaciji Odsjeka za povijest i Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, u suradnji sa Srpskim narodnim vijećem i Centrom za suočavanje s prošlošću – Documenta i Hrvatskim državnim arhivom. Na pitanje o tragičnim događajima u Glini i okolici u ljeto 1941. godine u svojim je izlaganjima govorilo tridesetak uglednih znanstvenika i publicista iz Hrvatske, Srbije, Njemačke i Kanade. Oni su na skupu iznijeli radove u kojima se bave socio-političkom slikom glinskog kraja 30-tih godina prošlog stoljeća, demografskim,

Bezdušna fešta na mestu pokolja

Negde u vreme kad su u Beogradu, u galeriji Istorijskog muzeja Srbije, postavljali izložbu “Spomen-obeležje u Glini – nezavršen projekat” posvećenu 70. godišnjici ustaškog pokolja Srba sa Korduna i Banije u crkvi Rođenja presvete Bogorodice, u Glini je, na istom mestu gde je to klanje obavljeno, aktuelni predsednik Hrvatske Ivo Josipović prisustvovao koncertu upriličenom povodom uručivanja klavira lokalnoj školi. Na istom onom prostoru na kome su krajem jula i početkom avgusta 1941. godine pod crkvenim svodom nekoliko dana zaredom Pavelićevi koljači s blagoslovom Katoličke crkve tzv. srbosekom odsecali glave Srbima, u septembru ove godine izvedena je pesma “U boj, u boj”, arija iz opere “Nikola Šubić Zrinski” Ivana Zajca: “Sad,

GLINA-spomen-dom-vs-hrvatski-dom.jpg

„ SPOMEN OBILjEŽJE U GLINI – NEZAVRŠEN PROJEKAT“

Udruženje Srba iz Hrvatske zajedno sa Muzejom žrtava genocida iz Beograda povodom  70. godišnjice pokolja Srba u glinskoj crkvi  želi sa podsjeti javnost izložbom. Izložba će biti otvorena u Galeriji Istorijskog muzeja Srbije, Trg Nikole Pašića 11 u petak, 9. septembra o. g. u 18 sati. Posebna vrijednost  izložbe je u tome što će po prvi put biti izložene tri kompozicije, rad akademskog slikara mr Dragana Čubrića  (ukupne površine 54 m²), koje su trebale poslužiti kao predložak za mozaičke površine sa krajnjom namjerom da budu postavljene na Spomen obilježju u Glini. Osim ovih kompozicija u Glinu nije prenešena ni skulptura „Sjećanje“ rad vajarke Mirjane Jurišić, koja se sada nalazi u

jasen_mesic.jpg

Nadležni za partizanske, ne i ustaške žrtve

Državna tajnica Ministarstva kulture bila je na otkrivanju spomen ploče žrtvama zločina antifašističkih ustanika u Boričevcu gdje je podignuta ploča za petnaestero staraca stradalih 1941. godine, no isto Ministarstvo proglasilo se nenadležnim za postavljanje spomen ploče za oko 2 685 žrtva ustaškog pokolja u Glini, već da je to stvar gradskih vlasti koji ističe da razmjere zločina nisu bili takvi kao što se tvrdi. Ploče sa imenima stradalih i dalje leže negdje u mraku Paralelno s obilježavanjem Dana ustanka u Srbu, u obližnjem Boričevcu je odata počast žrtvama zločina u tom selu, koji spadaju u rijetka djela odmazde počinjena od strane antifašističkih ustanika. Okupljeni, među kojima je bio i gospićko-senjski

Ratko Dmitrović

„Hrvatski dom“ na mestu zločina

Dvoje hrabrih ljudi iz Zagreba, podržani od strane Slavka Goldštajna, pokrenulo je inicijativu da se sa mesta jednog od najstrašnijih zločina u istoriji čovečanstva, pokolja u Glinskoj crkvi, skine pečat hrvatskog cinizma Postoje u novinarstvu i publicistici tekstovi koji su napisani „iz stomaka“, kao odraz unutrašnjeg krika, očajanja, spas i olakšanje, rasterećenje, nešto što je po svaku cenu moralo da izađe na svetlo dana. Ali, ima i tekstova koji se pišu opet iz stomaka, ali nevoljno, zbog muke u stomaku. Ovo je jedan od takvih tekstova. Rado bi preskočio temu koja sledi, ali to, jednostavno, ne sme da se preskoči. Reč je o pokolju u Glinskoj crkvi. Ovih dana, na

glina_parastos.jpg

Sami u zajedničkoj prošlosti

Obilježavanje stradanja Glinjana u maju 1941. godine trebalo je, prema zamislima organizatora, biti početak drukčijeg odnošenja prema zajedničkoj, kako se to obično kaže, bremenitoj prošlosti tamošnjih Srba i Hrvata. Trebalo je to biti nešto poput njemačkog prevladavanja prošlosti – Vergangenheitsbewältigung Pretpostavka je bila da svemu prisustvuju i predstavnici drugog, hrvatskog naroda, a da se komemoracija ne svede samo na prisustvo srpskih organizatora (glinsko vijeće, veliko vijeće iz Zagreba i “Prosvjeta”) i tamošnjih Srba. Međutim, s druge je strane stigao tek stidljivi odgovor u liku aktualnog gradonačelnika Milana Bakšića. On je prisustvovao jutarnjem parastosu koji je vodio gornjokarlovački vladika Gerasim. Nešto drčniji odgovor stigao je od strane četvorice nezadovoljnika cijelim skupom, koji su

70 godina glinskih pokolja

Ove godine obilježena je 70-godišnjica ustaškog pokolja glinskih Srba u kome je pobijeno nešto manje od 400 ljudi. – Mi ćemo se okupljati i sjećati, ne samo zbog identiteta žrtava nego i zbog vere u zajednički život, poručio je Milorad Pupovac iz Gline svima onima koji su na sve moguće načine ometali sjećanje na pobijene Srbe pod izlikom da “nije vrijeme” za jedan takav skup Srpsko narodno vijeće, Srpska pravoslavna crkva, Srpsko kulturno društvo “Prosvjeta”, antifašisti i građani Gline, uz visoko pokroviteljstvo predsjednika Ive Josipovića, organizirali su komemorativni skup i parastos za žrtve više ustaških pokolja koji su počeli 12/13. maja 1941. godine u Glini. Liturgiju i parastos u punoj

glina4.jpg

Podmetnutom bombom protiv sedamdesetogodišnjice stradanja glinskih Srba

Na sedamdesetu godišnjicu od zvjerskog pokolja nedužnih srpskih civila pravoslavne vjere, svetu arhijerejsku Liturgiju u glinskom hramu služio je Njegovo Preosveštenstvo Episkop gornjokarlovački g.g. Gerasim uz sasluženje više sveštenika naše Eparhije. Nakon Liturgije služen je parostos za glinske žrtve, te se vladika Gerasim obratio vernicima besedom između ostalnog istaknuvši primer Hristovog nevinog stradanja, koje se može usporediti i sa stradanjem naših srodnika, prijatelja sagrađana u Glini pobijenih. Episkop je takođe istakao da je Eparhija Gornjokarlovačka prepuna jama i stratišta iz Drugog svetskog rata gde su stotine hiljada pravoslavnih Srba, i drugih naroda Jevreja i Roma završili svoj zemaljski život. „Ovih datuma, kada su naši djedovi, oci, majke, sinovi i srodnici

glinska_crkva.jpg

OBILjEŽENO 70 GODINA OD USTAŠKOG MASAKRA

U Glini je danas, u prisustvu najviših predstavnika Srba u Hrvatskoj, odata pošta za 400 Srba koje su pobile ustaše u maju 1941. godine. Liturgiju i parastos u Crkvi Rođenja presvete Bogorodice služio je Njegovo preosveštenstvo episkop gornjokarlovački Gerasim uz sasluženje sveštenstva i monaštva eparhije. Parastos i komemoracija održani su i kod spomen-kosturnice na pravoslavnom groblju u Glini. “Uprkos onim koji na sve moguće načine ometaju okupljanje i sjećanje na pobijene Srbe, mi ćemo se okupljati i sjećati, ne samo zbog identiteta žrtavaj nego i zbog vjere u zajednički život”, poručio je predsjednik Srpskog narodnog vijeća Milorad Pupovac, koji je i poslanik u Saboru. On je naglasio da za sjećanje nije dovoljno jedanput godišnje

drago_roksadinovic.jpg

U glinskom kraju život je bio jači od smrti

Kada se komemorira 1941. godinu, mora se imati na umu da je tada, unatoč tragedijama i traumama, život u glinskom kraju bio jači od smrti. Komemoriranje ne smije glinsku zajednicu podvojiti po etno-konfesionalnim linijama. Suosjećanje s jednom tragedijom mora humanizirati odnose među ljudima u tome kraju, ističe za Novosti povjesničar Drago Roksandić vezano za sedamdesetu godišnjicu stradanja Srba u Glini Sedamdeseta godišnjica stradanja Srba u Glini obilježit će se 13. svibnja parastosom u crkvi Rođenja Presvete Bogorodice i parastosom i komemoracijom žrtvama ustaških zločina na spomen-kosturnici na glinskom pravoslavnom groblju. U Hrvatskom domu bit će predstavljena knjiga “Glina 1941.” Tim povodom, o kulturi sjećanja i pravu na istinu razgovarali smo

Glinska-crkva-5.jpg

Stradanje 400 najuglednijih Srba Gline

Pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske Ive Josipovića Srpsko narodno vijeće, Dokumenta, Gornjokarlovačka eparhija SPC, Vijeće srpske nacionalne manjine grada Gline i SKD “Prosvjeta” 13. maja 2011. godine obilježavaju 70 godina velike tragedije, kada su ustaše okrutno umorile više od 400 najuglednijih Srba, građana Gline Program obilježavanja: U Hramu Rođenja Presvete Bogorodice u 9.00 Sveta arhijerejska liturgija koju predvodi Njegovo visokopreosveštenstvo episkop Gornjokarlovačke eparhije vladika G. Gerasim s jerejima Srpske pravoslavne crkve. U kino Sali Hrvatskog doma (Spomen dom) u 11.00 Promocija knjige “Glina 1941” autora Čedomira Višnjića, Branka Vujasinovića i Đure Roksandića. Na glinskom Pravoslavnom groblju, kod Spomen kosturnice u 13.00 Parastos i spomen žrtvama. Parastos će voditi Njegovo

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

“Sjećam se dobro i nikad neću zaboraviti 14. maj 1942.”

Iz knjige Svjedočanstva genocida u NDH 1941-1945. Đure Zatezala