arrow up
Ж | Ž
Pretraga
Close this search box.
Ж | Ž

U ponedeljak u Beogradu otvaranje izložbe: A Bog samo ćuti i gleda

Svečano otvaranje izložbe biće u ponedeljak 24. oktobra 2016. godine u 18 časova u izložbenom holu Narodne banke Srbije, Nemanjina 17, Beograd. U okviru izložbe održaće se i promocija istoimene knjige autora Dušana Jelića. Izložba će biti otvorena do 26. oktobra a može da se pogleda od 10 do 18 časova. Izložbu, promociju knjige i video-prezentaciju o Bilogori organizuje Zavičajno udruženje „Bilogora“sa sedištem u Beogradu, a u saradnji sa Narodnom bankom Srbije i Savezom Srba iz regiona. Događaj je deo šire manifestacije posvećene 25. godišnjici egzodusa sa Bilogore. Autor izložbe je likovni pedagog, slikar i koautor udžbenika za likovni odgoj u Republici Srpskoj, Milan Dijaković, koji živi i radi u Grockoj, a rođen

Kao značajno delo ostaje Milanova vredna knjiga Bilogora i Grubišno Polje 1941–1991.

U Beogradu se 07. oktobra 2016. upokojio Milan Bastašić. Na njegovom posljednjem ispraćaju, govorio je i Prof. dr Veljko Đurić Mišina, Milanov prijatelj i vd direktora Muzeja žrtava genocida u Beogradu. Dragi prijatelji, braćo i sestre Danas je dan kada se opraštamo od pokojnika, kada trebamo da se podsetimo najvažnijih činjenica iz njegova života, pomenemo njegove zasluge. Zato molim malo pažnje kako bih mogao da kažem nekoliko takvih rečenica i tako ispunim deo amaneta koji je ostavio iza sebe. Milan Bastašić rođen je 1931. godine u Grubišnom Polju, u kraju koji je svojevremeno u austrijskim kartama bio upisan kao Mala Vlaška to jest Mala Srbija. Otac Luka bio je solunski

Dušan Bastašić: Besjeda na očevom ispraćaju

Stari, Predviđeno je da se oprostim od tebe ispred udruženja Jadovno 1941. Tvoje i moje, naše Jadovno ja ne mogu da odvojim od tebe i mene, od oca i sina. Jadovno je iz temelja, brutalno promjenilo i odredilo tvoj ovozemaljski put.   A onda i moj, i živote cijele naše porodice. Ta jadovnička rana otvorena ljeta 1941, nasljeđuje se, prenosi se kroz generacije. Ona je utkana u naš genetski kod. Nije se lako sa njom nositi. Ćutio sam je još u djetinjstvu, posebno u našem Grubišnom. Crni rupci, crne šamije, od suza crvene oči, od tereta pognuta leđa, kvrgavi prsti baka i tetaka. Veoma rijetko, tiho bi izustile: Naši su oćerani.. Nije

Umro je Milan Bastašić

U petak, 7. oktobra 2016. u Beogradu je umro Milan Bastašić. Posljednji ispraćaj biće na Novom groblju u Beogradu, u srijedu 12. oktobra u 15 časova. Rođen je u Grubišnom Polju 30. januara 1931. godine u porodici Luke i Evice (r. Đukić), kao treće dijete. Otac mu je bio solunski dobrovoljac. Tadašnju četvorogodišnju osnovnu školu je završio u Grubišnom Polju. Krajem aprila 1941. godine hrvatske ustaše mu hapse oca i osamnaestogodišnjeg brata Stevu i potom ih ubijaju u Jadovnu na Velebitu. Poslije masovnog masakra srpskog naroda na Bilogori i u Grubišnom Polju koncem septembra i početkom oktobra 1942, Milana su sa muškarcima ustaše otjerale u Jasenovac, a majku i sestru

PONOSNI NA MAJORA MILANA TEPIĆA

Polaganjem cvijeća i prisluživanjem svijeća na spomen-obilježju u Komlencu u Kozarskoj Dubici danas je obilježeno 25 godina od stradanja narodnog heroja majora Milana Tepića. “I poslije 25 godina tradicionalno se okupljamo na ovom mjestu i odajemo počast majoru Milanu Tepiću, zasigurno jednom od najvećih heroja u srpskoj istoriji. Kozarska Dubica je ponosna što je iznjedrila takvog čovjeka, a ovo je mali simboličan čin u odnosu na djelo koje ostalo iza pokojnog majora, našeg sugrađanina”, izjavio je načelnik opštine Kozarska Dubica Mile Zlojutro. On je izrazio očekivanje da će u vremenu koje dolazi u Komlencu biti izgrađeno odgovarajuće spomen-obilježje. Predsjednik Boračke organizacije opštine Kozarska Dubica Dragoljub Ćibić izjavio je da su

OBILjEŽAVANjE 25 GODINA OD STRADANjA MAJORA MILANA TEPIĆA

Polaganjem cvijeća i paljenjem svijeća na spomen-obilježju u Komlencu u Kozarskoj Dubici sutra će biti obilježeno 25 godina od stradanja narodnog heroja, majora Milana Tepića. Predsjednik Boračke organizacije opštine Kozarska Dubica Dragoljub Ćibić potvrdio je da će pomen Tepiću, u okviru programa obilježavanja “Septembarskih dana odbrane”, biti održan u 10.00 časova na mjesnom groblju u Komlencu. Major Jugoslovenske narodne armije Milan Tepić poginuo je 29. septembra 1991. godine u bjelovarskoj kasarni na Bedeniku, nakon što je digao u vazduh vojno skladište i sebe, ne želeći da prepusti neprijatelju oružje kojim bi ubijao njegove vojnike. Za taj junački čin major Tepić je odlukom Predsjedništva Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije posthumno odlikovan Ordenom

Domagoj Margetić: Gadi mi se moja Hrvatska, ruke su joj krvave do lakata od ubijanja Srba!

Hrvatski novinar-istraživač i bivši političar Domagoj Margetić, povodom proslave 20. godišnjice operacije Oluje uputio je otvoreno pismo “pobednicima” u kojem im je poručio samo jednu reč – FUJ! Pismo Domagoja Margetića prenosimo u celosti i na originalnom jeziku na kom je napisano (unapred se izvinjavamo svima, ali zbog autentičnosti pisma nismo ga prevodili na srpski): “A dok slavimo ratove, o kakvom to miru govorimo? Dok su nam zločini državni praznici, a zločinci nacionalni junaci, o kakvom mi pomirenju i s kim govorimo? Pobjednici slave pobjede. A slobodni ljudi su jednostavno – slobodni. Slobodnima ne trebaju ni pobjede niti pobjednici, ne trebaju im masovne pompozne, bahate proslave tuđe nesreće. Ne razumiju

Veljko Marić

Ratni zločinac Veljko Marić do oktobra ostaje na slobodi

Hrvatska poslanica u Evropskom parlamentu Marijana Petir objavila je danas da osuđeni za ratne zločine, ratni veteran Veljko Marić zbog lečenja ostaje na privremenoj slobodi do oktobra Hrvatska poslanica u Evropskom parlamentu Marijana Petir objavila je danas da osuđeni za ratne zločine, ratni veteran Veljko Marić zbog lečenja ostaje na privremenoj slobodi do oktobra. “Javio mi se je hrvatski branitelj Veljko Marić. Ne vraća se danas u Glinu (zatvor). Produženo mu je lečenje sa slobode do oktobra uprkos nekima koji su ga ocrnjivali i pokušavali to da spreče”, napisala je Petir na Fejsbuku. U aprilu ove godine, Marić je zbog lečenja na tri meseca pušten na slobodu. Veljko Marić osuđen

VII Sabor Bilogoraca – 29. maja u Belom Potoku

7. Sabor Bilogoraca održaće se u nedelju, 29. maja 2016. u Belom Potoku (Dugo Polje 1A) u blizini Beograda u Hotelu „Sučević“ koji se nalazi neposredno uz raskrsnicu Avalskog i Kružnog puta, tel. 011/390-7777 Program susreta 11,30 – 12,45  Doček učesnika Sabora, zajednička fotografija 12,45 – 13,00  Pozdravna izlaganja 13,00 – 14,00  Svečana sjednica Zavičajnog udruženja „Bilogora“ o obilježavanju 25. godina egzodusa sa Bilogore 14,00 – 15,30  Ručak 15,30 – 20,00  Druženje uz bilogorski muzički sastav „Zvuci zavičaja“ Cijena po učesniku je 2.000,00 dinara, a za sve informacije, prijavu dolaska i način uplate, obavezno kontaktirati neposrednog organizatora 7. Sabora Bilogoraca, Sinišu Radojčića (tel. 063/1722-451,  063/323-888).  Posljednji rok za prijave i

Srbi iz varazdinskog generalata

Dokument o generacijama Krajišnika

Knjigom ‘Srbi iz Varaždinskog generalata’, dovršena je trilogija Nenada Vukadinovića posvećena istoriji srpskog naroda u Bilogori i Kalniku Izdavanjem knjige ‘Srbi iz Varaždinskog generalata (Srbi-Vlasi-Vlaji)’ dovršena je trilogija novosadskog autora Nenada Vukadinovića, a ujedno i nastojanje ovog advokata po vokaciji, inače rođenog Bjelovarčana, da njegovi sunarodnjaci spoznaju tko su, što su i odakle oni na ovim prostorima. Knjigu ovog, možemo slobodno reći istoričara, zajednički su izdala Vijeća srpske nacionalne manjine Koprivničko-križevačke, Varaždinske županije i Grada Varaždina te VSNM Bjelovarsko-bilogorske županije koje je ovlašteno za javne promocije i prodaju knjige u Hrvatskoj. Vukadinović je trilogiju započeo knjigom ‘Kratka historija srpskih krajišnika s Kalnika i Bilogore od 16. Do 19. vijeka’ izdanom

U Banjaluci obilježena krsna slava RSK

Služenjem bdenija u hramu Svete Trojice, te slavskim obredom, lomljenjem slavskog kolača i kulturno-umjetničkim programom u Banjaluci je večeras obilježena krsna slava nekadašnje Republike Srpske Krajine Nikoljdan. Nekadašnji poslanik u Skupštini Republike Srpske Krajine Krsto Žarković rekao je da je osnovna poruka da nevladin sektor koji se bavi pitanjima u vezi sa Republikom Srpskom Krajinom treba da se zajedno okupi da bi pomogli u rješavanju problema Srba protjeranih iz Hrvatske. “Krsnu slavu smo posljednji put obilježili 2001. godine, ali smo imali određenih problema sa nepriznavanjem od struktura vlasti, zbog čega se ovaj dan obilježavao na jedan lični i tih način. Nakon toga došlo je do jedne drskosti, ali smo uspjeli

Naše kuće

Piše: Mile Radovanović Naše kuće bijahu slične kao jaje jajetu; uske, dugačke, bijele, čelom okrenute k putu, a uzduž, sjužne strane, imale su ganjak. Nekako na sredini bila su teška glomazna hrastova vrata i tu se ulazilo ravno u kujnu. To bijaše oveća prostorija, s malo namještaja; stol, klupa s rezbarenim naslonom,nekoliko stolaca i kredenc. A u kutu – peć. Zidana,golema, s dva rola (za kruh i za meso) i s prostranim bankom na kome se zimi slatko drijemalo. Iz kujne išlo se lijevo u sobu i desno u komoru. Soba je bila velika, prostrana, i imala je više namjena. Kada je društvo domaće služila je za spavanje, a kada

Parastos za stradale Bilogorce

PARASTOS ZA STRADALE BILOGORCE 31. OKTOBRA

Subota, 31. oktobra 2015. sa početkom u 11 sati u hramu Sv. Marka u Beogradu Poslije iscrpnog istraživanja u okviru djelatnosti Zavičajnog udruženja „Bilogora“ utvrđen je, nadamo se konačan, spisak žrtava istočne Bilogore u ratu 1991-1995. i neposredno poslije njega. Radi se o 66 stradalih, uglavnom Srba, ali i Hrvata i pripadnika drugih nacionalnosti koji su izgubili život u sastavu TO opštine Grubišno Polje ili zbog toga što su bili u prijateljskim ili rodbinskim vezama sa srpskim stanovništvom. Od ukupno 25 poginulih u vojnim formacijama, 17 ih je poginulo na području Bilogore, šest na drugim ratištima, a dvojicu prisilno mobilisanih Srba u hrvatsku paravojsku ubili su njihovi saborci izvan borbenih

Svijeće - pomen

SUTRA 24 GODINE OD ETNIČKOG ČIŠĆENjA SRBA IZ POŽEŠKE KOTLINE

Sutra se navršavaju 24 godine od etničkog čišćenja i ubijanja Srba iz 26 sela Požeške kotline u Hrvatskoj, a za to još niko nije procesuiran ni pred međunarodnim, niti pred domaćim sudovima – saopšteno je iz Dokumentaciono-informativnog centra “Veritas”. Etničko čišćenje 26 sela Požeške kotline, od kojih su 23 potpuno uništena, sprovedeno je po pisanoj naredbi državnog organa Hrvatske, prvoj i jedinoj u Evropi poslije Drugog svjetskog rata. Tačno u podne, 29. oktobra 1991. godine, pripadnici civilne zaštite i policije počeli su sprovoditi Naredbu o evakuaciji svih mještana iz 26 sela, sa isključivo ili pretežno srpskim stanovništvom, smještenih u Požeškoj kotlini, podno Papuka i Psunja, koju je dan ranije donio

Veljko Marić

VELjKO MARIĆ IZRUČEN HRVATSKOJ

Veljko Marić Hrvatski ratni veteran Veljko Marić, koji je u Srbiji služio zatvorsku kaznu zbog ratnog zločina nad srpskim civilom, izručen je danas popodne. Veljko Marić je izručen oko 16.00 časova Hrvatskoj na graničnom prelazu Bajakovo – prenio je RTS. On bi nakon izručenja trebalo da u Hrvatskoj nastavi da služi kaznu od 12 godina, na koju je osuđen u Srbiji zbog ubistva nenaoružanog 66-godišnjeg Srbina Petra Slijepčevića za vrijeme rata u Hrvatskoj, kod Grubišna Polja. Marić se nalazio u zatvoru u Sremskoj Mitrovici, odakle ga je, nakon odluke Apelacionog suda u Beogradu da bude izručen, do granice sprovela srpska policija. Marić, koji je bio vozač kamiona, uhapšen je u

Bilogora_1.jpg

VI Sabor Bilogoraca – 31. maja u Belom Potoku

  VI Sabor Bilogoraca održaće se 31. maja u Belom Potoku (Dugo Polje 1A) u blizini Beograda u Hotelu „Sučević“ koji se nalazi neposredno uz raskrsnicu Avalskog i Kružnog puta.   Lokacija: hotel „SUČEVIĆ“   Program susreta: 11,00 – 12,00  Doček učesnika Sabora, zajednička fotografija 12,00 – 12,15  Pozdravna izlaganja 12,15 – 13,15  Svečana sjednica Zavičajnog udruženja „Bilogora“ 13,15 – 14,00  Promocija knjige Ranka Radelića „Bilogorske svetinje“ 14,00 – 15,30  Ručak 15,30 – 20,00  Druženje uz bilogorski muzički sastav „Zvuci zavičaja“   Cijena po učesniku je 2.000,00 dinara, a za sve informacije, prijavu dolaska i način uplate, obavezno kontaktirati neposrednog organizatora 6. Sabora Bilogoraca, Sinišu Radojčića (tel. 063/323-888,  011/8030-583). Posljednji

bilogora-parastos-1.jpg

Služen parastos za Srbe stradale u Grubišnom Polju i Bilogori

English U crkvi Svetog Marka u Beogradu danas je služen parastos stradalim Srbima u Grubišnom polju i istočnoj Bilogori od 1991. do 1997. godine. Poslije služenja parastosa, porodice žrtava i brojna rodbina položili su vijenac na Spomenik srpskim žrtvama stradalim u ratovima 1991-2000. godine na prostoru bivše Jugoslavije. Predsjednik Zavičajnog udruženja “Bilogora” Milan Bastašić rekao je da su Bilogorci prva žrtva etničkog čišćenja koje su provele paravojne hrvatske formacije akcijom “Otkos” u novembru 1991. godine. On je podsjetio da je tada je protjerano 4.000 Srba, a ubijeno 40 civila, žena, djece i staraca, te 24 srpska borca, dodajući da je i prije te akcije, ubijeno 17 civila u bilogorskom kraju

Parastos-poginulima-iz-Zapadne-Slavonije.jpg

Parastos Bilogorcima u Beogradu 2. novembra u Hramu Svetog Marka u 11 časova

Inicijativu za obeležavanje stradanja Srba iz ovog kraja pokrenulo je pre nekoliko godina Zavičajno udruženje „Bilogora“ sa sedištem u Beogradu U nedelju, 2. novembra 2014. u Hramu Sv. apostola i evangeliste Marka u Beogradu, služiće se od 11 sati parastos za 24 poginula borca Teritorijalne odbrane opštine Grubišno Polje u građanskom ratu u Hrvatskoj 1991-1995, te 40 civila sa područja istočne Bilogore stradalih u periodu od 1991. do 1997. godine. Parastos uključuje pomen i za preko sto hiljada pravoslavnih Srba rođenih i sahranjenih u istočnoj Bilogori od 1597. do 2014. godine. Inicijativu za obeležavanje stradanja Srba iz ovog kraja pokrenulo je pre nekoliko godina Zavičajno udruženje „Bilogora“ sa sedištem u Beogradu. Na području istočne Bilogore, smeštene na

Godišnjica stradanja pripadnika JNA u Bjelovaru (29.09.1991)

Ujutro u 7.20 časova, 29. septembra 1991, pripadnici Zbora narodne garde (ZNG) Republike Hrvatske otpočeli su opšti napad na sve vojne objekte JNA u garnizonu Bjelovar, koji su već 15 dana bili pod totalnom blokadom. Pošto je izostala pomoć viših komandi JNA, a nastala situacija na izmaku dana nije davala nikakvu šansu za dalju uspješnu […]

veritas2.jpg

Saopštenje povodom godišnjice stradanja Srba iz istočne Bilogore

Dana 31. oktobra 1991. godine, napadom na TO Grubišno polje, započela je akcija hrvatske paravojske pod kodnim nazivom „Otkos-10“, koja je imala za cilj likvidirati ili protjerati Srbe sa područja istočne Bilogore, smještenog na sjeverozapadu Hrvatske u trouglu između Bjelovara, Daruvara i Virovitice. Narod istočne Bilogore, ocjenivši da malobrojne srpske snage, njih oko 400, neće moći dugo izdržati pritisak preko šest puta brojnijih hrvatskih formacija ojačanih tenkovima i dalekometnom artiljerijom, a poučen istorijskim iskustvom iz Drugog svjetskog rata, kada su ih ustaše odvodili i ubijali u logorima Jadovno i Jasenovac, krenuo je u egzodus spašavajući gole živote. Toga i narednog dana, kompletno stanovništvo iz 23 i jedan broj žitelja iz još 15 sela, napustilo je

bilogora-parastos-2012-1.jpg

Pomen stradalim u istočnoj Bilogori

U crkvi Svetog Marka u Beogradu u nedelju 3. novembra sa početkom u 11,00 časova biće služen parastos poginulim borcima Teritorijalne odbrane opštine Grubišno Polje u građanskom ratu u Hrvatskoj 1991. godine, kao i civilima sa tog područja stradalim u periodu od 1991. do 1997. godine.   Inicijativu za obeležavanje stradanja Srba iz ovog kraja pokrenulo je pre nekoliko godina Zavičajno udruženje „Bilogora“ sa sedištem u Beogradu, a parastos će služiti protojerej-stavrofor Trajan Kojić uz sasluženje više sveštenika. Na području istočne Bilogore, smeštene na severozapadu Hrvatske u trouglu između Bjelovara, Daruvara i Virovitice, tokom i posle rata, od 1991. do 1997. godine, koliko je do sada utvrđeno život je izgubilo

sabor-bilogoraca1.jpg

MJESTA STRADANjA – OBAVEZA DA IH SE PAMTI I POTOMSTVU PREDAJE!

U SMEDEREVSKOJ PALANCI ODRŽAN 4. SABOR BILOGORACA U subotu 13. jula u Smederevskoj Palanci je održan 4. Sabor Bilogoraca. Tako su se poslije tri godine i okupljanja u Rumi i Grockoj u međuvremenu, bivši žitelji istočne Bilogore ponovo našli u ovom gradu. Istina, u nešto manjem broju nego prijašnjih godina – svoj danak uzimaju besparica i kriza u ovom aktuelnom periodu koji možemo najjasnije opisati kao dogorijevanje političkog projekta započetog paljevinom skupštine Srbije prije nešto više od jedne decenije. Sabor je centralno mjesto okupljanja Bilogoraca, ali i prilika da se održi godišnja skupština Zavičajnog udruženja „Bilogora“, sabere sve što se radilo i uradilo između dva Sabora, progovori o uspjesima i teškoćama i donesu

stojadin-cola-mirkovic.jpg

Zaboravljeni junak sa Povlena

Prošle su 22 godine od pogibije devetnaestogodišnjeg vojnika Stojadina Cola Mirkovića, prilikom odbrane skladišta kod Bjelovara zajedno sa majorom Milanom Tepićem, a država Srbija se nije na pravi način odužila ni njemu ni njegovoj majci Valjevo – Obradovala se Anica Mirković kada smo stigli pred njenu kuću u valjevsko selo Gornje Leskovice. Iako je znala da ćemo načeti tešku i bolnu priču, nakratko je skrenula razgovor na malinjak tvrdeći kako se od prošlogodišnje suše još nije oporavio. Potom je setnijim glasom kazala da je zahvalna svima koji je posećuju, govore i pišu o njenom sinu Stojadinu Colu Mirkoviću (1972–1991) kako se njegovo junaštvo i pogibija kada je tek zakoračio u

oluja_srbi_u_kolonama.jpg

Sjećanje na progon Srba iz Grubišnog polja

Srpski narod iz Grubišnog polja u zapadnoj Slavoniji protjeran je na današnji dan 1991. godine iz 18 sela koja je Hrvatska pojska potom razorila, spalila i opljačkala. Grubišno polje u istočnoj Bilogori napadnuto je krajem oktobra. U tim napadima paravojnih hrvatskih jedinica, terorističkih grupa i pojedinaca ubijeno je 61 lice, većinom civili. Samo troje život je izgubilo u ratnim dejstvima od granate. Prebijanjem, mučenjem, klanjem ili vatrenim oružjem usmrćeno je 31 lice, a nekoliko ih je spaljeno poslije izvršenog zločina. Kodni naziv operacije bio je “Otkos”. U javnosti je poznato pet takvih akcija hrvatskih snaga čije tragične posljedice Krajišnici obilježavaju svake godine – “Maslenicu” 22. januara, “Bljesak” 1. maja, “Miljevce” 21. juna,

otkos_parastos-22.jpg

Pomen stradalim bilogorcima

U hramu Svetog Marka u Beogradu danas je služen parastos i održan pomen poginulim borcima Teritorijalne odbrane opštine Grubišno Polje u građanskom ratu u Hrvatskoj od 1991. do 1995. godine, te civilima sa područja istočne Bilogore, stradalim u periodu od 1991. do 1997. godine. Inicijativa za obilježavanja ovih događaja u kojima su život izgubile 63 osobe i čiji su egzekutori pripadnici paravojnih formacija, terorističkih grupa i pojedinci organizovani ili podržani od hrvatskih vlasti, došla je od Zavičajnog udruženja “Bilogora”, čije je sjedište u Beogradu, a parastos je početkom u 11.00 časova služio protojerej-stavrofor Trajan Kojić, uz sasluženje više sveštenika, saopšteno je Srni iz ovog udruženja. Većinu stradalih, 37 od ukupnog

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

“Sjećam se dobro i nikad neću zaboraviti 14. maj 1942.”

Iz knjige Svjedočanstva genocida u NDH 1941-1945. Đure Zatezala