arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Parastos za Srbe ubijene u Serdarima

Kod spomen-obilježja u Serdarima u opštini Kotor Varoš danas će biti služen molitveni pomen za 16 Srba iz ovog sela koje su prije 26 godina ubili, a potom masakrirali pripadnici hrvatsko-muslimanskih snaga. Najmlađa žrtva zločina u Serdarima imala je četiri godine, a najstarija 60. U napadu muslimansko-hrvatskih snaga na Serdare u zoru 17. septembra 1992. godine ubijeni su Branko /60/, Bosiljka /53/, Jelenko /31/, Radmila /21/, Slavko /60/, Danka /54/, Drago /47/, Mirko /31/, Slaviša /22/ i Spomenka Serdar /19/, Ljubica /40/, Slobodanka /12/ i Snježana Tepić /4/, Nikola Dukić /40/, te Slavko /55/ i Slavojka Bencuz /21/. Apelaciono vijeće Suda BiH osudilo je Fikreta Planinčića na 11 godina zatvora

Danas nova svjedočenja o zločina nad Srbima u Brodu

Pred Sudom BiH danas će biti nastavljeno suđenje Alminku Islamoviću za zločine počinjene nad srpskim civilima u Brodu 1992. godine. Islamović je optužen da je kao nekadašnji pripadnik i komandir Vojne policije 101. brdske brigade Hrvatskog vijeća odbrane od marta do oktobra 1992. učestvovao u hapšenju, ubijanju, psihičkom i fizičkom maltretiranju civila srpske nacionalnosti koji su bili zarobljeni u podrumu stare stanice policije u tadašnjem Bosanskom Brodu i na stadionu “Polet”. Na teret mu je stavljeno i odvođenje zarobljenih na prinudni rad, paljenje i pljačkanje njihove imovine, kao i uništavanje vjerskih, kulturnih i istorijskih spomenika. Na ročištu održanom 3. septembra, svjedok Tužilaštva BiH Drago Trifković izjavio je da je vidio

Sećanje na „plavušane iz komšiluka“

Braća Petar i Pavle Golubović imali su sedam i pet godina kada su u julu 1992. ubijeni zajedno sa svojim roditeljima u Konjicu. Sada im je spomen obeležje podigao bivši komšija, Bošnjak. Osuđen je samo jedan zločinac. Obris dva dečaka na hladnom crnom kamenu. Okrenuti leđima, zagrljeni. Odlaze. Braća Petar i Pavle Golubović imali su tek sedam odnosno pet godina kada su ih početkom jula 1992. godine, zajedno sa roditeljima, uglednim Srbima iz Konjica, profesorima Đurom i Vlastom, iz stana izveli pripadnici Specijalnih jedinica policije pod kontrolom tadašnjih gradskih vlasti. Odvezli su ih nekoliko kilometara od stana i pod okriljem noći streljali. Bez osude, bez objašnjenja, bez razloga. Petar, nekim

Norveški dnevni list: Hrvatska postala “problematično dete EU”

Nacionalisti u Hrvatskoj su neprijateljski raspoloženi prema izbeglicama, LGBT osobama, nezavisnim novinarima, umetnicima, aktivistima za ljudska prava i svima koji su drugačiji ili misle drugačije. Norveški dnevni list “Dagsavisen” je naveo u članku pod naslovom “Hrvatski duhovi” da je Hrvatska zbog podivljalog nacionalizma i filoustaškog revizionizma postala “problematično dete Evropske unije”. Nacionalisti u Hrvatskoj su neprijateljski raspoloženi prema izbeglicama, LGBT osobama, nezavisnim novinarima, umetnicima, aktivistima za ljudska prava i svima koji su drugačiji ili misle drugačije, navedeno je u tekstu norveškog lista, preneo je Index.hr. List dalje konstatuje da Hrvatska ima nerešena granična pitanja sa gotovo svim svojim susedima, ali da se Hrvati, kako piše, najvažnije od svega, bore sa

Sto godina od Velikog rata; Mišić: “U smrt, samo ne stajte”

Proboj Solunskog fronta bio je odlučujući za slom Centralnih sila u Prvom svetskom ratu (Velikom ratu), a to se desilo upravo na današnji dan, 15. septembar pre tačno 100 godina. Napad sa Solunskog fronta na Centralne sile saveznici su uveliko propremali od juna 1918. godine, a novi glavnokomandujući, general Franše d’Epere prihvatio je predlog srpske Vrhovne komande za opštu ofanzivu i proboj na sektoru srpskog fronta… Na liniji fronta Centralne sile imale su oko 626.000 vojnika, 1.400 topova i 80 aviona. Naspram je bilo 185.000 francuskih, 140.000 srpskih (od toga 20.000 dobrovoljaca), 135.000 grčkih, 120.000 britanskih i 42.000 italijanskih vojnika. Topova je bilo 1.800 i 200 aviona. Dakle, ukupno 625.000

MILOGORCI NASTAVLjAJU RAT PROTIV SRBA: U Crnoj Gori se snima serija o srpskim okupatorima

Nakon kontroverzne serije „Božićni ustanak“, koja se bavi januarom 1919. godine, kada su pristalice uslovnog jugoslovenskog ujedinjenja „zelenaši“, podstaknuti od Kraljevine Italije pokušali da preuzmu vlast u Crnoj Gori, u najavi je novi igrani serijal Radio-televizije Crne Gore, koji će praktično obrađivati istu temu za period 1918–1924. godina. Tragični građanski sukob crnogorskih „zelenaša“, pristalica uslovnog ujedinjenja, i većinskih „bjelaša“, koji su 1918. godine bili za bezuslovno ujedinjenje Crne Gore sa Srbijom, omiljena je tema koju potenciraju crnogorske vlasti. Danas, međutim, ne postoje jednoznačne ocjene, uvidi i tumačenja šta se uistinu na međunarodnom planu, kao ni u samoj Crnoj Gori, zbivalo nakon Podgoričke skupštine. Tako neki sukob „bjelaša“ i „zelenaša“ karakterišu

Spomenik grčkom seljaku

 U prebogatoj istoriji odnosa Grčke i Srbije mnogo je svetlih imena poput Rige od Fere, Karađorđa, Venizelosa Elefteriosa, kapetana ratnog broda „Temiskokle” ratne mornarice Grčke, potporučnika Marinosa Rikudisa koji je odbio naređenje da bombarduje Srbiju 1999. godine i zbog toga je osuđen. Među velikanima grčkog roda u kolektivnom sećanju našeg naroda koji je sa grčkom delio mnoge teške trenutke u svojoj novijoj istoriji posebno mesto pripada grčkom seljaku – pastiru iz sela na dvadesetak kilometara južno od Krfa, San Matijas, Janisu Janulisu. Imao je samo trinaest godina kada su izmučeni vojnici Drinske divizije srpske vojske januara 1916. posle kataklizmične albanske golgote, stigli na ostrvo slobode u blizini njegovog sela. Pod

Borci sutra odaju počast generalima Simiću i Lisici

Borci Druge krajiške pješadijske brigade i Šesnaeste motorizovane brigade Prvog krajiškog korpusa Vojske Republike Srpske položiće sutra vijence kod spomenika generalima Novici Simiću i Slavku Lisici na banjalučkom groblju “Sveti Pantelija”. Vijenci će biti položeni u 10.30 časova u okviru obilježavanja 27 godina od formiranja Druge krajiške pješadijske brigade Vojske Republike Srpske. Obilježavanje godišnjice organizuje Udruženje boraca Druge krajiške pješadijske brigade, koje je naknadno u program uvrstilo odavanje počasti Simiću i Lisici. “Na ovaj način želimo da odamo poštu i našim ratnim komandantima i istinskim patriotama kojima smo beskrajno vjerovali, koji su nas vodili kroz sve značajne borbe u odbrambeno-otadžbinskom ratu i koji su dali nemjerljiv doprinos stvaranju Republike Srpske.

Obilježen dan poginulih i nestalih boraca i civila

Na Vojničkom spomen-groblju na Sokocu danas su položeni vijenci i u manastiru Svetog Georgija na Ravnoj Romaniji služen parastos povodom obilježavanja 15. septembra, Dana poginulih i nestalih boraca i civila Republike Srpske. Predsjednik Organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila opštine Trnovo Goran Timotija rekao je novinarima da se na području Sarajevsko-romanijske regije još traga za 650 nestalih u proteklom odbrambenom-otadžbinskom ratu. On je dodao da je taj broj na nivou Republike Srpske 1.665 nestalih lica. Predsjednik Skupštine grada Istočno Sarajevo Miroslav Lučić izrazio je nezadovoljstvo zbog veoma malog broja prisutnih predstavnika Organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila i predstavnika opštinskih boračkih organizacija Sarajevsko-romanijske regije

Pomen palim borcima i civilnim žrtvama rata u Mezgaja Gaju

U mjesnoj zajednici Mezgraja Gaj kod Ugljevika služen je parastos za pet poginulih boraca i dvije civilne žrtve odbrambeno-otadžbinskog rata čija su imena uklesana na spomen-obilježju u ovom mjestu. Paljenjem svijeća i polaganjem vijenaca, počast poginulima odali su članovi porodica, rodbina, prijatelji, predstavnici opštine Ugljevik, Boračke organizacije i političkih stranaka. Načelnik opštine Ugljevik Vasilije Perić zahvalio je mještanima Mezgraje za doprinos u odbrani ovog kraja i Republike Srpske i istakao da je obaveza srpskog naroda da izrazi poštovanje onima koji su život dali za stvaranje Republike. Predsjednik Boračke organizacije opštine Ugljevik Jovan Marinković istakao je da nikada neće biti zaboravljen zločin nad nedužnim civilima i žrtva poginulih boraca. “Ovaj zločin

U ponedjeljak nova svjedočenja o zločinima nad Srbima u Brodu

Nastavak suđenja Alminku Islamoviću za zločine počinjene nad srpskim civilima u Brodu 1992. godine biće održano pred Sudom BiH u ponedjeljak, 17. septembra. Islamović je optužen da je kao nekadašnji pripadnik i komandir Vojne policije 101. brdske brigade Hrvatskog vijeća odbrane od marta do oktobra 1992. učestvovao u hapšenju, ubijanju, psihičkom i fizičkom maltretiranju civila srpske nacionalnosti koji su bili zarobljeni u podrumu stare stanice policije u tadašnjem Bosanskom Brodu i na stadionu “Polet”. Na teret mu je stavljeno i odvođenje zarobljenih na prinudni rad, paljenje i pljačkanje njihove imovine, kao i uništavanje vjerskih, kulturnih i istorijskih spomenika. Na ročištu održanom 3. septembra, svjedok Tužilaštva BiH Drago Trifković izjavio je

SEĆANjE UNUKE FRANŠEA D’ EPEREA: Srbija mu je bila u srcu do poslednjeg daha

Grofica Klod de Sen Pjer, o sećanjima na dedu, francuskog maršala i srpskog vojvodu. Verovao srpskoj vojsci kojoj je poverio najvažniju ulogu u proboju Solunskog fronta. O tome je svedočio slavni vojskovođa D`Epere, u svom Ratnom dnevniku koji je, pre dva dana predstavljen u Beogradu, na zahvalnost njegovoj unuci, grofici Klod de Sen Pjer. Ona je ovaj dnevnik, koji je promovisan u rezidenciji francuskog ambasadora, darovala Srbima. Sa reporterima “Novosti” podelila je živo sećanje na svog slavnog dedu i prelistala memoare o Solunskom frontu, Srbiji i Balkanu. – Evo šta je on zabeležio – kaže nam. – Ko su ti junaci koji mogu da se podiče da su zaslužili jedno

Đukanović: Srbi nisu ugroženi u Crnoj Gori, patrijarh Irinej abolirao NDH!

Crnogorski predsednik Milo Đukanović nedavnu izjavu srpskog patrijarha Irineja da je položaj Srba u Crnoj Gori gori nego u vreme osmanske okupacije, a da je status Srba kao u doba NDH, ocenio „veoma glupom“. Podgorica – Crnogorski predsednik Milo Đukanović nedavnu izjavu srpskog patrijarha Irineja da je položaj Srba u Crnoj Gori gori nego u vreme osmanske okupacije, a da je status Srba kao u doba NDH, ocenio „veoma glupom“. – To je izjava kojom je Irinej u suštini, abolirao Pavelića i NDH. To je izjava kojom je komplementirao petstogodišnjem robovanju Osmanskom carstvu. Okolnost da nije negirao tu svoju izjavu me nije iznenadila, ona mi je samo potvrdila da SPC

U Donjem Breziku služen parastos poginulim borcima

U Donjem Breziku kod Brčkog danas je služen parastos i položeno cvijeće kod spomenika na kojem su uklesana imena 110 poginulih pripadnika Drugog pješadijskog bataljona Prve posavske brigade. Komandant ovog bataljona Jovica Savić podsjetio je da je ovaj bataljon imao veoma značajnu ulogu u ratnim dešavanjima, jer je brojao oko 1.480 vojnika, a među njima je bilo više od 400 ranjenih i 110 poginulih. On je naglasio i da 23 godine od završetka rata nije zadovoljan statusom porodica poginulih boraca, ratnih vojnih invalida i demobilisanih boraca, te da se i dalje čeka na zapošljavanje članova porodica iz ovih kategorija. Milka Cvijanović iz Donjeg Brezika u ratu je izgubila muža i

U subotu obilježavanje 27 godina od formiranja Druge krajiške brigade

Udruženje boraca Druge krajiške brigade Vojske Republike Srpske obilježiće u subotu, 15. septembra, u Banjaluci 27 godina od formiranja ove jedinice. Obilježavanje će početi u 11.30 časova u memorijalnom centru “Rakovačke bare” dočekom ratne zastave ove brigade, postrojavanjem preživjelih boraca i predajom raporta komandantu. Potom će biti služen parastos poginulim borcima ove brigade i položeni vijenci na spomenik. Prije početka obilježavanja, borci će na groblju u Piskavici položiti vijence kod spomenika general-pukovniku Momiru Taliću. “Želimo da na dostojanstven način obilježimo ovaj izuzetno značajan dan za nas borce i Republiku Srpsku i da se prisjetimo naših poginulih i nestalih saboraca. Važno je i da se borci i porodice poginulih boraca okupe

NAJNOVIJE VIJESTI

ZVIJEZDA I KRST U IVANOVIĆ JARKU

Kad se vukovi ostrve na stado stradaju ovce s kraja. Nikad one uz pastira ili sredine. Piše Željko Kresojević Hije me bilo u Ivanović jarku skoro pa četrdeset godina. Ljeto

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.