arrow up
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
POMOZITE NAŠ RAD DONACIJOM
Pretraga
Close this search box.
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish

Zločin i kazna banjalučkog stožernika (10): Devet dana suđenja Gutiću, Neđelskom i Bilogriviću

15.02.2019

Konačno, dana 25. decembra 1946. godine, pod brojem E:1181/46, okružni javni tužilac Veljko Đorđević uputio je Okružnom sudu u Banjaluci optužnicu kojom za nedjela kvalifikovana po Zakonu o krivičnim djelima protiv naroda i države tereti Viktora Gutića, Feliksa Neđelskog i Nikole Bilogrivića. Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 11. decembra 2017. godine. Da bismo razumjeli nastavak priče, potrebno se osvrnuti na pravni kontekst. Naime, prema izmjenama i dopunama pomenutog zakona, koje su donesene 16. jula 1946., u “naročito važnim slučajevima sudiće u prvom i posljednjem stepenu za krivična djela iz člana 2 ovog zakona vrhovni sudovi narodnih republika po predlogu javnog tužioca republike”.

Zločin i kazna banjalučkog stožernika (9): Komunisti angažovani u istragama o Gutiću

14.02.2019

Uporedo sa saslušanjima glavnih osumnjičenih i njihovim suočavanjima, radilo se na sakupljanju izjava oštećenika i dokumentarnog dokaznog materijala. Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 20. novembra 2017. godine. Uz policiju, sudove i organe Tužilaštva, angažovane su paralelno i organizacije Komunističke partije Jugoslavije, čiji su ljudi u institucijama podsticani na određenu koordinisanu aktivnost. Okružni komitet za Banjaluku 1. jula 1946. pisao je svim sreskim i mjesnim komitetima: „U najkraće vrijeme treba da bude izveden pred Narodni Sud ratni zločinac i narodni neprijatelj zloglasni dr Viktor Gutić, organizator i rukovodilac masovnih terorističkih mjera i masovnog pokolja Srba Bosanske Krajine u godini 1941.“ Radi što uspješnije

Zločin i kazna banjalučkog stožernika (8): Stožernik Gutić pred isljednicima

13.02.2019

Ono što feljton Zdravka Kukrike čini zanimljivim je mnoštvo pojedinosti za koje možemo da pretpostavimo da potiču iz intervjua sa isljednikom, prema feljtonu kapetanom Udbe. Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 20. novembra 2017. godine. Kako drugačije objasniti detaljan kontekst, sporedne likove i vizuelno-psihološke nijanse: malu prostoriju na spratu Džinića kuće, radne stolove isljednika i daktilografkinje, slike Tita i Rankovića iznad njene glave i stolicu za osumnjičenog na drugoj strani sobe. Prvog dana saslušanja, kada je Gutić izdiktirao svoju biografiju, upamćene su i opaske iz kojih su se nazirale osnovne crte njegove odbrane: dozvoljava da su ga „tu i tamo dovodili u nezgodne

Bekstvo 12. februara 1942. god… logor Crveni krst i Bubanj

12.02.2019

Priredio Đorđe Bojanić Posle aprilske katastrofe i ulaska Nemaca u Niš, 9. aprila 1941. godine, počela su hapšenja talaca. Sa širenjem ustanka i jačanjem otpora ukazala se potreba nemaca za stvaranjem jednog zatvora u kome bi bili skoncentrisani svi zatvorenici. Zbog toga je Gestapo formirao logor Crveni krst. Logor se nalazio na periferiji grada, u neposrednoj blizini Fabrike duvana i Železničke stanice Crveni krst (pa je i sam logor nezvanično po njoj nazvan Logor na Crvenom krstu). Glavna logorska zgrada sa pomoćnim objektima podignuta je 1930.godine i do rata je služila kao vojni magacin. Tu svoju funkciju zadržala je do septembarskih dana 1941.godine kada su je Nemci opljačkali i adaptirali za koncentracioni logor. Logor se

Zločin i kazna banjalučkog stožernika (7): Krivična odgovornost podžupana Neđelskog

12.02.2019

Feliks Neđelski (orig. Niedzielski) rođen je u Banjaluci 1912. godine iz braka poljskog doseljenika i pravoslavke iz Varaždina. Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 20. novembra 2017. godine. Izrazito aktivan u križarskoj organizaciji, postao je njen predsjednik za banjalučki region 1937. godine, da bi nakon sticanja diplome pravnih nauka u Zagrebu, 1940. postao predsjednikom Velikog križarskog bratstva. Dok se Viktor Gutić u vrijeme kapitulacije Kraljevine Jugoslavije prema regrutnom rasporedu nalazio u Bihaću, Neđelski je od Hrvatskog ustaškog nadzora upućen da do dolaska stožernika organizuje novu vlast u Banjaluci. Tokom rata je obavljao funkcije zamjenika stožernika u Banjaluci, podžupana u Tuzli i Banjaluci, podžupana

Zločin i kazna banjalučkog stožernika (6): Krivična odgovornost župnika Bilogrivića

11.02.2019

Okružno javno tužilaštvo (OJT) Banjaluka je predmet istrage protiv Viktora Gutića otvorilo 21. maja 1946. na osnovu prijave ZK za BiH od 14. maja. Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 14. novembra 2017. godine. Zapisnici isljeđivanja u koje je Milan Vukmanović imao uvida i koje smo objavili u knjizi “Ustaški stožer za Bosansku Krajinu: Studija Milana Vukmanovića i izbor iz građe” (Banjaluka 2017), odnose se na dvije etape saslušanja: prva od 4. do 22. juna, a druga od 9. do 22. septembra 1946. godine. Prema upisniku istraga OJT, istražni zatvor od strane tužioca određen je tek 3. novembra, što se poklapa sa do

Aleksandar Đorđić – najmlađa žrtva muslimanskog terora u Zvorniku

10.02.2019

Danas se navršava tačno 26 godina od kako su muslimanski ekstremisti iz zvorničkih i srebreničkih sela zauvek prekinuli život dečaka Aleksandra Đorđića. Aleksandar je imao samo godinu i po dana kada je ubijen a za ovaj zločin do danas niko nije odgovarao. U periodu od 1992. do 1995. muslimanski agresori i ekstremisti – pripadnici zločinačke tzv. Armije BiH ubili su više od 1100 građana Zvornika. Među žrtvama je veliki broj žena i staraca a ubijeno je i 21 dete srpske nacionalnosti. Spaljeno je više od 30 srpskih sela i zaselaka a porušene su i demolirane gotovo sve pravoslavne crkve ali i seoska groblja. 10. februara 1993. muslimanski zločinci su na vrlo okrutan i

Zločin i kazna banjalučkog stožernika (5): Britanci izručuju Viktora Gutića

10.02.2019

Dana 20. decembra 1945. godine u beogradskim dnevnim novinama “Borba” i “Politika” objavljena su saopštenja Državne komisije za ispitivanje zločina okupatora i njihovih pomagača (DK) kojima se jugoslovenska javnost obavještavala kako “ustaški dželat dr Viktor Gutić slobodno se šeta po Veneciji”. Uz ilustraciju sa već pomenutom fotografijom, čitaoci su mogli saznati sljedeće: Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 6.novembra 2017. godine. “Komisija je utvrdila, da se Dr. Viktor Gutić nalazi u Italiji. Za to postoje nepobitni dokazi, pa čak i fotografija, na kojoj se vidi Gutić kako kao turista hrani golubove na Markovom trgu u Veneciji. Ipak do sada Gutić još nije predan

Zločin i kazna banjalučkog stožernika (4): Gutić uhvaćen u Veneciji

08.02.2019

Priča o hvatanju Viktora Gutića u Veneciji već je prerasla u svojevrsnu legendu. Ono što sa sigurnošću možemo tvrditi je da verzija po kojoj je Gutić tajno kidnapovan od strane jugoslovenskih obavještajaca nije tačna. Jednostavno, svi materijalni dokazi govore drugačije. Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 19. decembra   2017. godine. Ipak, dio već poznate priče koji je tačan, odnosi se na tvrdnju da je Gutića u Veneciji zapazio upravo jedan banjalučki Jevrej, koji se u Italiji zatekao kao bjegunac od holokausta. Radi se, naime, o Mosku Kabilju, predratnom arhivaru u Vrbaskoj finansijskoj direkciji, koji je iz Banjaluke izbjegao u Split, gdje je pribavljao

Osvajanje slobode oružjem i ustavom

07.02.2019

U spomen na dva važna događaja – narodni zbor u selu Orašcu na kojem je doneta odluka o podizanju Prvog srpskog ustanka (1804) i donošenje prvog srpskog ustava (1835) – 15. februar se obeležava kao Dan državnosti „Kojekude, ja sam ljut i prek čovek. Ako neko ne posluša i ako pođe u stranu ja ću toga da ubijem, a kojega uhvatim u izdaji toga ću da obesim i na strašne muke da udarim. Bojim se da ćete me zamrzeti i svaki na svoju stranu vući, pa onda od nas ništa neće biti….“ Ovim rečima se, prema sačuvanim izvorima, Karađorđe obratio okupljenim knezovima i narodnim starešinama na zboru u Marićevića jaruzi,

Zločin i kazna banjalučkog stožernika (3): Komisije prikupljale dokaze protiv Gutića

06.02.2019

Svjedočenja ponavljaju suštinski isti tretman: marginalizaciju, zastrašivanje, pljačku, hapšenje i na kraju protjerivanje ili ubistvo. Sistematizovano nasilje podmazivano je stalnim kontribucijama baziranim na pljački svega, od gotovog novca, preko pokretnih stvari svih vrsta, do samih nekretnina. Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 24.  oktobra 2017. godine. Pod velom osovinske okupacije, dvocifren broj predratnih banjalučkih ustaša, jedne posve marginalne grupe, umnožio se na mnoštvo poslušnika, većinom iz reda lumpenskog ološa, koji su u ratnoj drami vidjeli, pored nekažnjenog sadističkog iživljavanja svojih patoloških frustracija, do tada nezamislive mogućnosti materijalnog bogaćenja. Set nove vrste dokaza počeo se sastavljati od onog trenutka kada je, umjesto od žrtve,

Zločin i kazna banjalučkog stožernika (2): Zavjerenici gospodari života i smrti

05.02.2019

Vlast koju je Viktor Gutić posjedovao kao stožernik za područje bivše Vrbaske banovine oslanjala se, sa jedne strane, na preuzeti državni aparat, a sa druge, na piramidalnu strukturu ustaškog pokreta, čiji su ljudi proželi sve pore društvenog života. Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 18.  oktobra 2017. godine. Gutić i njegovi najbliži saradnici činili su jedan zavjerenički forum, koji je, iako neformalan, kroz tajne sastanke iza zatvorenih vrata odlučivao o životu i smrti stanovnika Bosanske Krajine. Sve o čemu se odlučivalo na tom forumu provođeno je u djelo putem nižih ustaških struktura. U povratku na pitanje dokaza primjećujemo da, kao što je obično

Ustaški poziv pravoslavcima da se priključe SS „(Handžar) diviziji“

31.01.2019

„Već su se brojni MUSLIMANI i KATOLICI javili u SS-diviziju. Sada je red na vama, PRAVOSLAVCI, da se pokažete jeste li dobri Bošnjaci, jeste li za red i mir, za očuvanje svojih kuća i svojih života od svih neprijatelja! Na strani najbolje vojske svieta bit ćete svi vi onda borci za VAŠ NAROD, VAŠU VJERU I ZA VAŠU LIJEPU BOSANSKU DOMOVINU! Jer naša dobrovoljačka SS-divizija sa postrojbama redarstva i oružničtva bit će postrojena na zavičajnom tlu i ostat će u Bosni! Vi ćete dobiti najbolje oružje, najbolju hranu i najbolju opremu kao i dostatnu plaću! VAŠE OBITELjI BIT ĆE IZDAŠNO PODPOMOGNUTE TAKO, DA SE VI NEĆETE VIŠE ZA NjIH TREBATI

Ponižavanja velikih srpskih vojskovođa

29.01.2019

Uzleti i stradalaštva slavnih vojvoda Radomira Putnika i Petra Bojovića. Sudbine vojnika čiji su životi povezani sa istorijom Srbije. Putnik saznao od blagajnika da je smenjen. Bojović taljigama prebačen na Novo groblje Krf, decembar 1915. godine po starom kalendaru. Srpska vlada na čelu sa Nikolom Pašićem i prestolonaslednikom Aleksandrom Karađorđevićem je neumoljiva. U nastaloj atmosferi međusobnog optuživanja ko je kriv za tragični ishod ratovanja i Albansku golgotu, da bi se prikrilo nerazumno odbijanje Londonskog ugovora i posvećenost stvaranja zajedničke države troimenog naroda, sva odgovornost je prebačena na vojnu komandu. Naravno, na čelu sa načelnikom štaba Vrhovne komande, vojvodom Radomirom Putnikom. Čovek koji je dvanaest i po godina bio ministar vojske

Nikola Tesla

Nikola Tesla: Bio sam i vazda ostajem samo Srbin i ništa više

28.01.2019

„U vama gledam ja mlado Srpstvo, koje ima da radi na opštem zadatku sviju Srba. Vi ste budućnost Srpstva. Ja sam – kao što vidite i čujete – ostao Srbin i preko mora, gde se ispitivanjima bavim. To isto treba da budete i vi, i da svojim znanjem i radom podižete slavu Srpstva u svijetu“ Teslino poreklo i ime nisu bili sporni ni 1931. godine kada je bio na naslovnoj strani Tajma. Ali, s vremena na vreme, u javnosti, srpskoj i hrvatskoj, pojavilo bi se nešto čime bi oni manje stručni pokušali da potkrepe svoje tvrdnje o tome da je veliki pronalazač bio podjednako ponosan na „svoje srpsko poreklo i

Sveti Sava

Šta otac da kaže sinu ili Savindanski razgovor

27.01.2019

Otac, ako želi da mu sin ostane Srbin i da olista, procveta i plod donese, treba da mu otkrije tajnu Srbije. Kada se Miloš Crnjanski vraćao u Jugoslaviju iz londonskog izgnanstva, svratio je da popravi zube kod srbskog emigranta u Nemačkoj Dobrivija Tomića, čijeg su oca ni krivog ni dužnog ubili komunisti u Boljevcu čim su uzeli vlast. Crnjanski je razgovarao sa Dobrivojevim sinom Dušanom, koji je još bio dečak. Pitao ga je šta je on – Srbin ili Nemac. Dečak je odgovorio da je Srbin. „E, onda ti neće biti lako“, zaključio je Crnjanski. To mi pada na pamet na Savindan 2016, dok razmišljam o sudbini ovog napaćenog naroda,

Spomenik dedi heroju našli posle 100 godina

26.01.2019

Miroslava B. Kaćurić, iz San Dijega, stigla na Kajmakčalan da se pokloni pred humkom hrabrog pretka. Čitav vek je porodica Đure Kaćurića verovala da je on položio život u bici na Ceru 1914. SKOPLjE – OD STALNOG DOPISNIKA Đura Kaćurić, kovač Sedmog puka slavne srpske vojske, časno je položio svoj život u krvavim okršajima bitke za Kajmakčalan, pred trijumfalni proboj i pobedonosni kraj Velikog rata. Sahranjen je na malom, davno zaboravljenom vojničkom groblju u nekadašnjem selu Petalino, podno vrletne planine Nidže u Makedoniji. Vek od njegove pogibije, u danu podsećanja na 99-godišnjicu proboja Solunskog fronta, pred pronađenim grobom poklonila mu se unuka Miroslava, koja je tim povodom stigla sa drugog

Majka Sokoa (Foto: J. Gubelić)

Fotografija tuge: Srpska majka je svaki dan spremala ručak za sina sa fronta, ali ga nije dočekala

26.01.2019

Ovo je majka Soka iz Prnjavora. Žena sa licem tuge. Majka koja čeka sina. Starica koja se nada. Ona koja se ne predaje. Majka koja umire u nadi. Soka. Hrabra i usamljena. Takva je ukratko i bila. Izboranog lica, otupelih očiju. Umorna od čekanja. Puna nadanja svakoga dana čekala je da se sin Živadin vrati sa Kajmakčalana. Verovala je da će doći i kada se poslednji vojnik vratio sa fronta. Svake noći, klečeći ispred kandila, molila je Boga da joj čuva i vrati hranioca. Čekala je majka sina da se javi. U toj veri je i umrla. Kada je prvi komšija iz Prnjavora došao da joj javi da je sin

Jovanović

Vojislav bježao u Hrvoja

25.01.2019

Za samo dvije godine /1992. i 1993./ u samo jednom hrvatskom gradu Osijeku 1.236 osoba promijenilo je ime i prezime i, mada nema zvaničnih pojašnjenja, osnovano se pretpostalja da se radilo o Srbima. I dvadeset godina kasnije, 2012. i 2013. godine promjenu imena u Osijeku zatražilo je 416 osoba. Kako navode hrvatski portali, devedesetih godina nije bilo ugodno biti Srbin u Hrvatskoj i dolazilo je do masovnih promjena ličnih podataka i pokrštavanja. “Telegram” navodi svjedočenje dugogodišnjeg kulturnog radnika iz grada na istoku Hrvatske koji je morao da promijeni ime devetogodišnjem sinu, jer je bio izložen neizdrživom pritisku vršnjaka, kao i uvredama. “Tješili smo ga, ali kad je nakon nekoliko dana

Brčko: Ubice troje Draganića traže se preko dve decenije

25.01.2019

Ni posle 26 godina nije rešeno ubistvo troje Draganića u Brđanima kod Konjica. Imena ubica poznata Tužilaštvu BiH, ali niko dosad nije optužen Piše: Marko Draganić U noći između 26. i 27. januara navršilo se 26 godina kako su u svojoj kući u Brđanima ratne 1993. godine iz vatrenog oružja ubijeni Boško (72) i njegove snahe Milica (39) i Biljana (38) Draganić. Kakvu je krvavu dramu preživljavalo troje Draganića u kući Boškovog starijeg sina Rajka (mlađi Nedeljko, suprug Milice, ubijen je krajem maja 1992. u Bradini) znaju samo njihove ubice, koje su za bosanskohercegovačko pravosuđe i 26 godina posle tog ubistva počinjenog iz nacionalističkih pobuda, još uvek nepoznate. Kako nam

Jos_nisu_procesuirani_mnogi_ratni_zlocini_nad_Srbima.jpg

Šljepice iz Islama Grčkog

24.01.2019

Islam Grčki je bilo veliko i bogato ravnokotarsko selo sa pretežno srpskim življem i samo nekoliko hrvatskih porodica. Početkom 1993. godine, u ovom selu je živelo 197 srpskih porodica sa 976 duša. Živeo je tu i Jovan Šljepica sa suprugom Tonkom, sinovima Zdravkom i Vojislavom i kćerkom Brankom, dok mu se kćer Marija pre rata udala za Jusupa, Hrvata iz susednog sela Islama Latinskog, i živela je u Zadru. Zdravko je bio teški bubrežni bolesnik i vojno nesposoban, dok je Vojislav bio angažovan u SVK. Sinovi nisu bili oženjeni, a Branka je bila još devojčurak. Tako je bilo dok hrvatska vojska 22. januara 1993. nije izvršila agresiju na Ravne Kotare.

Zločin na Malom Alanu

24.01.2019

Masakr nad Srbima se dogodio na planini Velebit, na lokaciji Mali Alan, 22. januara 1993. godine, kada su ustaše mučile, zaklale i mučki ubile 22 osobe srpske nacionalnosti, od kojih i jednu medicinsku sestru. Srpski kamioni su tada upali u zamku između dve baze UNPROFOR-a, baze na Matrasu-Sveti Rok i Malog Alana. Osam srpskih vojnika je uspelo da se izvuče iz zasede i preživi, a njih 22 su zarobljena i zverski masakrirana. Ustaše su im tada preprečile jedini put kojim bi mogli da izađu, a posle toga su zauzeli i veze komunikacije i preko njih javili srpskim vojnicima da na Malom Alanu ima ranjenika. U zamku je tada upala grupa od oko 30

Sahrana ubijenih srpskih vojnika

Zločin nad Srbima na Velebitu „Slušali smo krike naših saboraca“

24.01.2019

„Jedva smo ih prepoznali“ Na identifikaciji 22 stradalih srpski vojnika, Veselinović je prepoznao oko 10 ubijenih, dok 12 nije prepoznao jer su bili masakrirani. – Dovezeni su u vrećama Unprofora u Gračac u Dom zdravlja. Neki nisu mogli da prisustvuju idenfikaciji. Neki su bili ranjeni i živi mučeni, pa su ih prepoznavali po kaišu ili satu. Drugi su bili zaklani, a ubijali su ih krampovima i lopatama – kaže Veselinović. Tužilaštvo za ratne zločine, počev od 2011. godine, prikupljalo je informacije, dokaze i podatke u vezi sa masakrom na Velebitu, na prevoju Mali Alan, u selima Kijane i drugim, koji su počinjeni u akciji „Maslenica 93“, kada je ubijeno nekoliko

Ustaše odvode Srbe na Baniji 1942.

Godišnjica: Ubistva Srba i paljevine u ustaškoj ofanzivi na Baniju

23.01.2019

Ustaško-domobranske snage Nezavisne Države Hrvatske /NDH/ izvele su od 22. do 30. januara 1942. godine ofanzivu na slobodnu teritoriju između Kostajnice i Petrinje na Baniji, podsjećaju iz Udruženja “Jadovno”. Ovim snagama komandovao je pukovnik Ivan Mrak. Ubistva, hapšenja, pljačke i paljevine vršene su u selima Svinjica, Staro Selo, Jabukovac, Mlinoge, Jošavica i Komogovina. Na osnovu raspoloživih podataka nije moguće ustanoviti tačan broj ubijenih stanovnika ovih sela. Većina stanovnika uspjela je pobjeći na Šamaricu uoči i za vrijeme napada. Prema podacima službi NDH, u ovom periodu ustaše i domobrani su opljačkali i popalili Komogovinu, Zrilić, Gornju Pastušu, Donju Pastušu i Rakovac pobivši, prema vlastitom priznanju, 70 do 100 žena, djece i

Video: “Spomenik” – film Mike Antića o Novosadskoj raciji

23.01.2019

Pisac i novinar Miroslav Mika Antić pre 50 godina snimio je dokumentarni film o Novosadskoj raciji pod nazivom “Spomenik”. Ovaj dokumentarac se i posle pet decenija smatra možda jednim od najboljih dokumentovanih svedočenja o zloglasnoj raciji, ali i o tome kako su preživeli u godinama posle živeli sa sećanjima na ovaj tragičan događaj. Inače, u vreme snimanja ovog dokumentarca nije bilo državnih i crkvenih komemoracija i pomena, a Novosađani su tada samoinicijativno odlazili na obalu reke i palili sveće. Nije bilo ni spomenika na Keju žrtava racije. Taj spomenik će tek 1971. godine biti postavljen, dok su ploče sa imenima preko 1.200 ubijenih postavljene početkom 1992. godine. Izvor: 021.rs Vezane vijesti:

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

PRETRAGA

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

PRETRAGA

“Sjećam se dobro i nikad neću zaboraviti 14. maj 1942.”

Iz knjige Svjedočanstva genocida u NDH 1941-1945. Đure Zatezala

Prijavite se
na naš bilten

Jadovno-logo-bijeli 1

Udruženje

Kompleks Jadovno

POMOZITE NAŠ RAD DONACIJOM

Zapratite nas na društvenim mrežama:

Pratite našu analitiku: